fbpx

Vodeći hrvatski fizijatar odgovara na šest ključnih pitanja o post-COVID sindromu: Evo kako povratiti energiju

U godinu dana nakon pojave prvoga slučaja infekcije COVID-19 u Hrvatskoj i svijetu je od koronavirusa oboljelo približno 100 milijuna ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kolektivni imunitet neće se postići ni u 2021. Kako se zaštititi prije cijepljenja i stjecanja imuniteta? Kako što lakše preboljeti koronavirus?

Vodeći hrvatski fizijatar odgovara na šest ključnih pitanja o post-COVID sindromu: Evo kako povratiti energiju
Foto: Prt sc

Koje su sličnosti i razlike u odnosu na poznatije virusne infekcije poput gripe? Kako se oporaviti i povratiti energiju? Samo na Doktor Online vodeći hrvatski liječnici, znanstvenici i farmaceuti analiziraju što smo naučili u više od 300 dana života s bolešću COVID-19 u Hrvatskoj.

Iako se većina COVID pacijenata oporavi u relativno kratkome roku, dio ljudi još mjesecima osjeća kroničan umor, glavobolje, bolove u mišićima, gubitak osjeta okusa i mirisa, probleme sa spavanjem, pamćenjem i koncentracijom. To su samo neki od neuroloških simptoma tzv. dugoga COVIDA. Koliko ti simptomi mogu trajati? Kako to riješiti? Postoje li učinkoviti modeli liječenja, prehrane i načina života koji u tome pomažu? Na ova pitanja odgovara dr. Šime Mijić, jedan od vodećih zagrebačkih fizijatara reumatologa i član Američkoga društva za reumatologiju te upozorava: „Odmor, aktivnost i raznovrsna prehrana ključni su čimbenici bržega oporavka od bolesti COVID-19.“

1. Što uzrokuje probleme s mišićima i zglobovima nakon bolesti COVID-19?

U sklopu prolongiranoga ili dugoga COVID-a postoji nekoliko simptoma koji se mogu javiti: umor, bolovi u mišićima (mialgija) ili zglobovima (artralgija), otežana koncentracija i pamćenje, tegobe u osjetilnom sustavu kao što je poremećaj mirisa (anosmija) ili poremećaj okusa (disgeuzija odnosno ageuzija). Bolnost, ukočenost i slabost koja prati infekciju može se nastaviti i nakon što virus više nije detektibilan u organizmu.

Produženo mirovanje nakon infekcije može uzrokovati smanjenje mišićne mase (sarkopenije, hipotrofije muskulature) i slabljenje funkcija srca i pluća (kardiopulmonalno dekondicioniranje), tegobe koje se manifestiraju otežanim stajanjem i hodanjem, reduciranom hodnom prugom, teškoćama hoda uz i niz stepenice, otežanim hvatom (pogotovo težih predmeta) i teškoćama prilikom podizanja tereta iznad razine glave. Osim mirovanja, imunološki mehanizmi i oštećenje tkiva također imaju ulogu u produženome oporavku. Promjene na makroskopskoj razini prate i promjene na molekularnoj razini (citokina, neurotransmitera, hormonskih reakcija, imunoglobulina te imunokompetentnih stanica). Stanice imunološkoga odgovora reagiraju na uzročnika infekcije s ciljem da ga ograniče i unište. Također, stanice imunološkoga sustava obavještavaju i prilagođavaju naš organizam na novonastalu situaciju te on reagira tako da sve svoje resurse usmjeri na oporavak i borbu protiv agresora.

Vrijeme koje je potrebno da se organizam uravnoteži ponekad nije tako kratko kako bismo željeli, a između ostaloga ovisi i o našemu stanju prije infekcije, nutritivnom statusu, lijekovima koje uzimamo, psihofizičkim performansama, radnoj i socijalnoj okolini.  Stanje prije bolesti COVID-19 određuje i kako ćemo reagirati na novi mehanički ili infektivni stres. Važno je imati na umu da mišići i kosti vole pokret. Zato je važno biti aktivan i paziti da dodatno ne smanjujemo tjelesne aktivnosti, pogotovo u vrijeme pandemije i epidemioloških mjera. Uz to, kombinacija fizikalne medicine, rehabilitacije i nutritivne potpore način je unaprjeđenja kvalitete života i bržega oporavka od bolesti COVID-19.

1. Što uzrokuje probleme s mišićima i zglobovima nakon bolesti COVID-19?

U sklopu prolongiranoga ili dugoga COVID-a postoji nekoliko simptoma koji se mogu javiti: umor, bolovi u mišićima (mialgija) ili zglobovima (artralgija), otežana koncentracija i pamćenje, tegobe u osjetilnom sustavu kao što je poremećaj mirisa (anosmija) ili poremećaj okusa (disgeuzija odnosno ageuzija). Bolnost, ukočenost i slabost koja prati infekciju može se nastaviti i nakon što virus više nije detektibilan u organizmu.

Produženo mirovanje nakon infekcije može uzrokovati smanjenje mišićne mase (sarkopenije, hipotrofije muskulature) i slabljenje funkcija srca i pluća (kardiopulmonalno dekondicioniranje), tegobe koje se manifestiraju otežanim stajanjem i hodanjem, reduciranom hodnom prugom, teškoćama hoda uz i niz stepenice, otežanim hvatom (pogotovo težih predmeta) i teškoćama prilikom podizanja tereta iznad razine glave. Osim mirovanja, imunološki mehanizmi i oštećenje tkiva također imaju ulogu u produženome oporavku. Promjene na makroskopskoj razini prate i promjene na molekularnoj razini (citokina, neurotransmitera, hormonskih reakcija, imunoglobulina te imunokompetentnih stanica). Stanice imunološkoga odgovora reagiraju na uzročnika infekcije s ciljem da ga ograniče i unište. Također, stanice imunološkoga sustava obavještavaju i prilagođavaju naš organizam na novonastalu situaciju te on reagira tako da sve svoje resurse usmjeri na oporavak i borbu protiv agresora.

Vrijeme koje je potrebno da se organizam uravnoteži ponekad nije tako kratko kako bismo željeli, a između ostaloga ovisi i o našemu stanju prije infekcije, nutritivnom statusu, lijekovima koje uzimamo, psihofizičkim performansama, radnoj i socijalnoj okolini.  Stanje prije bolesti COVID-19 određuje i kako ćemo reagirati na novi mehanički ili infektivni stres. Važno je imati na umu da mišići i kosti vole pokret. Zato je važno biti aktivan i paziti da dodatno ne smanjujemo tjelesne aktivnosti, pogotovo u vrijeme pandemije i epidemioloških mjera. Uz to, kombinacija fizikalne medicine, rehabilitacije i nutritivne potpore način je unaprjeđenja kvalitete života i bržega oporavka od bolesti COVID-19.

2. Kako ublažiti bolove nakon bolesti COVID-19?

Bolovi koji se javljaju mogu biti prisutni u bilo kojemu dijelu tijela i nisu samo vezani za specifični dio organizma. Česti su bolovi lumbalno, u zglobovima, vratu, ramenima, glavobolje i bolovi u ekstremitetima. Bolovi su praćeni nelagodom, slabošću, umorom i trncima. Većina COVID pacijenata sa srednjom i težom kliničkom slikom imaju difuzne bolove na više mjesta, i u kralježnici i trupu, i u ekstremitetima, dok je nekima bolnost lokalizirana. Većina bolova prolazi bez specifičnoga liječenja, primjenom općih mjera snižavanja temperature, hidracije (dovoljan unos tekućine) i mirovanja. Bol se može smanjiti i lijekovima kao što su antipiretici-antireumatici i drugi. Osim lijekova, ozdravljenju pridonosi i redovita umjerena tjelesna aktivnost, i to, ako je moguće, aerobna aktivnost. Aktivnosti moraju biti prilagođene osobi. Preporučuje se barem kretanje u vlastitome domu, a ne ležanje u krevetu.

U opće mjere ubrajamo i uzimanje dodatka prehrani ako je ona manjkava, prije svega vitaminsko-mineralnih pripravaka.

Takve nespecifične mjere kao što su kretanje i raznovrsna prehrana znatno pridonose oporavku. Tjelesna aktivnost i poboljšanje nutritivnoga statusa, uz protek nužnoga vremena, često su dovoljni da se bolovi smanje i prestanu. Preporučuje se postupna progresija aktivnosti po principu „svaki dan malo više“! Mišićno-koštani sustav uzvratit će poboljšanjem svojih performansi, boljom psihičkom, neurološkom, vaskularnom, kardijalnom i plućnom funkcijom. Organe i organske sustave ne treba promatrati odvojeno, nego kao funkcionalnu cjelinu. Međuovisnost nam omogućava da se onaj tjelesni sustav koji je u određenoj fazi spremniji ili u boljoj kondiciji aktivira prije i svrsishodnije pa tako aktivnosti mišićno-koštanoga sustava pridonose vaskularnome i neurološkome sustavu, ali i svima drugima. U svakome slučaju, konzultirajte se s liječnikom koji će vam preporučiti vježbanje u sklopu medicinske rehabilitacije.

3. Zašto osjećam umor tjednima nakon bolesti COVID-19 i kako ga se riješiti?

Umor je znak niza bolesti i stanja. Umor redovito prati bolest, ali i oporavak od bolesti te nam je upravo on i znak kako napreduje oporavak i trebate li liječničku pomoć. Pacijenti opisuju umor kao nedostatak snage i energije te opću slabost, ali i kao gubitak zainteresiranosti. U slučaju nerazjašnjenoga dugotrajnog umora treba se obratiti liječniku.

Umor je medicinski značajan ako dugo traje (tjednima ili mjesecima), ako je prisutan i nakon primjerenoga odmora, unatoč dovoljno sna, nakon maloga napora i kada remeti naš uobičajeni dnevni ritam. Umor prati osjećaj tuposti, otežane koncentracije, poteškoća u pamćenju, a često i nezainteresiranosti u intimnim kategorijama. Kontaktirajte s liječnikom kada se bolnost i umor progresivno pogoršavaju, kada se brzo umarate i imate osjećaj nedostatka daha kod uobičajenih aktivnosti ili vježbanja, kada se razvijaju novi simptomi kao što su trnci, slabost ili gubitak ravnoteže, dakle kada su tegobe prisutne unatoč tomu što je prošlo više tjedana ili mjeseci. Uz osjećaj kroničnoga umora dodatan su alarm simptomi kao što su gubitak sna, otekline zglobova, znojenje, promjene na koži, smetnje vida, stolice i mokrenja.

Produženi umor prati niz virusnih i bakterijskih infekcija, naprimjer COVID-19, gripu, CMV i EBV i mnoge druge. Kronični umor u slučaju COVID infekcije nije samo prisutan kod pacijenata s težom kliničkom slikom, nego i onih s lakšom, pa čak i onih kod kojih je infekcija protekla vrlo blago i nezapaženo te se tek naknadno utvrdi prisutnost protutijela u organizmu. U tim se slučajevima preporučuje hidracija (uzimanje puno tekućine), raznovrsna prehrana bogata vitaminima i mineralima te primjeren odmor. Također su izuzetno važne opće mjere prevencije kao što je pravilno nošenje maski za lice, higijena ruku, osobni razmak i provjetravanje prostorija jer će se tek cijepljenjem moći ozbiljno kontrolirati širenje bolesti COVID-19.

4. Zašto je vitamin B važan za rehabilitaciju nakon bolesti COVID-19?

Cilj je rehabilitacije vraćanje tjelesne i mentalne sposobnosti barem na prijašnje stanje, ali vrlo često i bolje od toga.

Nekad smo se u rehabilitacijskim ustanovama jako oslanjali na raznovrsnu prehranu u vidu nutritivne potpore ozdravljenju organizma i potrebno je vratiti tu dobru praksu. Kako bi mišićno-koštani i neurološki sustav funkcionirao, potreban je unos dovoljne količine hranjivih sastojaka u kalorijskome, ali i kvalitativnome smislu. Cilj je kvalitetne prehrane u rehabilitaciji očuvanje mišićne mase, očuvanje strukture mišićnih, koštanih i neuroloških tkiva. Potreban je unos dovoljne količine proteina, minerala i niza vitamina, među ostalima vitamina B, C i D.

Skupina je vitamina B različita kemijskom strukturom, izvorima iz kojih ih dobivamo, ali i biološkom ulogom. Vitamini te skupine prisutni su u hrani, ali često nedovoljno pa je potreban dodatan unos. Skupina B vitamina primjenjuje se kod nespecifičnih i kod specifičnih poremećaja u reumatologiji, neurologiji, hematologiji. Vitamini B skupine združeno ili pojedinačno primjenjuju se i kao obvezna nadopuna kod primjene nekih lijekova jer smanjuju njihovu toksičnost.

5. Kako povratiti energiju nakon bolesti COVID-19?

Evo nekoliko preporuka:

• Napravite plan i odredite listu prioriteta, uskladite poslovno i privatno, i s vremena na vrijeme podijelite obveze. Raspodjela aktivnosti unutar obitelji i na poslu ključ je dobroga funkcioniranja.

• Procijenite koji su zadatci za vas bitni i ne rasipajte energiju. Netko više voli određene poslove i neke aktivnosti te ih radi s većim entuzijazmom, zato razgovarajte s osobama koje vas okružuju, predložite podjelu i racionalizaciju poslova.

• Bilježite i razmotrite koji su vam bili dobri dani u aspektima fizičkoga, socijalnoga, kognitivnoga (misaonoga) i emocionalnoga funkcioniranja te to uskladite s vašim potrebama, željama i mogućnostima. Uočit ćete da su neki dani biti lakši, a drugi teži.

• Vaše fizičke aktivnosti uskladite s prehrambenim navikama i odmorom.

• Pazite na kvalitetnu prehranu. Na hranu možemo gledati kao na lijek, stoga i količina i kvaliteta hrane imaju znatan utjecaj na naše zdravlje. Esencijalni sastojci u hrani važan su aspekt znanstveno-medicinskih istraživanja. Naprimjer, za petnaest je minerala u tragovima poznato da imaju ulogu u ljudskom organizmu. To su željezo, cink, bakar, krom, selen, jod, flor, mangan, molibden, kobalt, nikal, kositar, silicij, vanadij i arsen. Samo za prvih deset dokazano je da su stvarno neophodni, dok pravu ulogu ostalih još treba rasvijetliti.

6. Koje vježbe preporučujete nakon oporavka od bolesti COVID-19?

Vježbanje je nakon bolesti, pa tako i bolesti COVID-19, neophodno, stoga mora biti sigurno! Vježbanje mora pratiti primjeren dnevni i noćni odmor te kvalitetna prehrana.

Ako se ne krećete, dolazi do dodatnih pogoršanja i mogućih komplikacija u vidu tromboza, embolija, promjena na plućima, mišićima i kostima. Potreban je postupan povratak aktivnostima, nikako ne nagao. Pratite svoje stanje i tegobe koje još mogu biti prisutne. U slučaju dugotrajnih tegoba, javite se svome liječniku. Oštećenje pluća, neurološkoga sustava, bubrega, mišića (miopatija/miozitis), poremećaj zgrušavanja krvi i složeni imunološki odgovor organizma u slučaju bolesti COVID-19 ponekad zahtijevaju nastavak liječenja i praćenja više liječnika, pa tako i specijalista rehabilitacijske medicine. Takvi će se pacijenti nakon pregleda liječnika individualno rehabilitirati.

1. Što uzrokuje probleme s mišićima i zglobovima nakon bolesti COVID-19?

U sklopu prolongiranoga ili dugoga COVID-a postoji nekoliko simptoma koji se mogu javiti: umor, bolovi u mišićima (mialgija) ili zglobovima (artralgija), otežana koncentracija i pamćenje, tegobe u osjetilnom sustavu kao što je poremećaj mirisa (anosmija) ili poremećaj okusa (disgeuzija odnosno ageuzija). Bolnost, ukočenost i slabost koja prati infekciju može se nastaviti i nakon što virus više nije detektibilan u organizmu.

Produženo mirovanje nakon infekcije može uzrokovati smanjenje mišićne mase (sarkopenije, hipotrofije muskulature) i slabljenje funkcija srca i pluća (kardiopulmonalno dekondicioniranje), tegobe koje se manifestiraju otežanim stajanjem i hodanjem, reduciranom hodnom prugom, teškoćama hoda uz i niz stepenice, otežanim hvatom (pogotovo težih predmeta) i teškoćama prilikom podizanja tereta iznad razine glave. Osim mirovanja, imunološki mehanizmi i oštećenje tkiva također imaju ulogu u produženome oporavku. Promjene na makroskopskoj razini prate i promjene na molekularnoj razini (citokina, neurotransmitera, hormonskih reakcija, imunoglobulina te imunokompetentnih stanica). Stanice imunološkoga odgovora reagiraju na uzročnika infekcije s ciljem da ga ograniče i unište. Također, stanice imunološkoga sustava obavještavaju i prilagođavaju naš organizam na novonastalu situaciju te on reagira tako da sve svoje resurse usmjeri na oporavak i borbu protiv agresora.

Vrijeme koje je potrebno da se organizam uravnoteži ponekad nije tako kratko kako bismo željeli, a između ostaloga ovisi i o našemu stanju prije infekcije, nutritivnom statusu, lijekovima koje uzimamo, psihofizičkim performansama, radnoj i socijalnoj okolini.  Stanje prije bolesti COVID-19 određuje i kako ćemo reagirati na novi mehanički ili infektivni stres. Važno je imati na umu da mišići i kosti vole pokret. Zato je važno biti aktivan i paziti da dodatno ne smanjujemo tjelesne aktivnosti, pogotovo u vrijeme pandemije i epidemioloških mjera. Uz to, kombinacija fizikalne medicine, rehabilitacije i nutritivne potpore način je unaprjeđenja kvalitete života i bržega oporavka od bolesti COVID-19.

2. Kako ublažiti bolove nakon bolesti COVID-19?

Bolovi koji se javljaju mogu biti prisutni u bilo kojemu dijelu tijela i nisu samo vezani za specifični dio organizma. Česti su bolovi lumbalno, u zglobovima, vratu, ramenima, glavobolje i bolovi u ekstremitetima. Bolovi su praćeni nelagodom, slabošću, umorom i trncima. Većina COVID pacijenata sa srednjom i težom kliničkom slikom imaju difuzne bolove na više mjesta, i u kralježnici i trupu, i u ekstremitetima, dok je nekima bolnost lokalizirana. Većina bolova prolazi bez specifičnoga liječenja, primjenom općih mjera snižavanja temperature, hidracije (dovoljan unos tekućine) i mirovanja. Bol se može smanjiti i lijekovima kao što su antipiretici-antireumatici i drugi. Osim lijekova, ozdravljenju pridonosi i redovita umjerena tjelesna aktivnost, i to, ako je moguće, aerobna aktivnost. Aktivnosti moraju biti prilagođene osobi. Preporučuje se barem kretanje u vlastitome domu, a ne ležanje u krevetu.

U opće mjere ubrajamo i uzimanje dodatka prehrani ako je ona manjkava, prije svega vitaminsko-mineralnih pripravaka.

Takve nespecifične mjere kao što su kretanje i raznovrsna prehrana znatno pridonose oporavku. Tjelesna aktivnost i poboljšanje nutritivnoga statusa, uz protek nužnoga vremena, često su dovoljni da se bolovi smanje i prestanu. Preporučuje se postupna progresija aktivnosti po principu „svaki dan malo više“! Mišićno-koštani sustav uzvratit će poboljšanjem svojih performansi, boljom psihičkom, neurološkom, vaskularnom, kardijalnom i plućnom funkcijom. Organe i organske sustave ne treba promatrati odvojeno, nego kao funkcionalnu cjelinu. Međuovisnost nam omogućava da se onaj tjelesni sustav koji je u određenoj fazi spremniji ili u boljoj kondiciji aktivira prije i svrsishodnije pa tako aktivnosti mišićno-koštanoga sustava pridonose vaskularnome i neurološkome sustavu, ali i svima drugima. U svakome slučaju, konzultirajte se s liječnikom koji će vam preporučiti vježbanje u sklopu medicinske rehabilitacije.

3. Zašto osjećam umor tjednima nakon bolesti COVID-19 i kako ga se riješiti?

Umor je znak niza bolesti i stanja. Umor redovito prati bolest, ali i oporavak od bolesti te nam je upravo on i znak kako napreduje oporavak i trebate li liječničku pomoć. Pacijenti opisuju umor kao nedostatak snage i energije te opću slabost, ali i kao gubitak zainteresiranosti. U slučaju nerazjašnjenoga dugotrajnog umora treba se obratiti liječniku.

Umor je medicinski značajan ako dugo traje (tjednima ili mjesecima), ako je prisutan i nakon primjerenoga odmora, unatoč dovoljno sna, nakon maloga napora i kada remeti naš uobičajeni dnevni ritam. Umor prati osjećaj tuposti, otežane koncentracije, poteškoća u pamćenju, a često i nezainteresiranosti u intimnim kategorijama. Kontaktirajte s liječnikom kada se bolnost i umor progresivno pogoršavaju, kada se brzo umarate i imate osjećaj nedostatka daha kod uobičajenih aktivnosti ili vježbanja, kada se razvijaju novi simptomi kao što su trnci, slabost ili gubitak ravnoteže, dakle kada su tegobe prisutne unatoč tomu što je prošlo više tjedana ili mjeseci. Uz osjećaj kroničnoga umora dodatan su alarm simptomi kao što su gubitak sna, otekline zglobova, znojenje, promjene na koži, smetnje vida, stolice i mokrenja.

Produženi umor prati niz virusnih i bakterijskih infekcija, naprimjer COVID-19, gripu, CMV i EBV i mnoge druge. Kronični umor u slučaju COVID infekcije nije samo prisutan kod pacijenata s težom kliničkom slikom, nego i onih s lakšom, pa čak i onih kod kojih je infekcija protekla vrlo blago i nezapaženo te se tek naknadno utvrdi prisutnost protutijela u organizmu. U tim se slučajevima preporučuje hidracija (uzimanje puno tekućine), raznovrsna prehrana bogata vitaminima i mineralima te primjeren odmor. Također su izuzetno važne opće mjere prevencije kao što je pravilno nošenje maski za lice, higijena ruku, osobni razmak i provjetravanje prostorija jer će se tek cijepljenjem moći ozbiljno kontrolirati širenje bolesti COVID-19.

4. Zašto je vitamin B važan za rehabilitaciju nakon bolesti COVID-19?

Cilj je rehabilitacije vraćanje tjelesne i mentalne sposobnosti barem na prijašnje stanje, ali vrlo često i bolje od toga.

Nekad smo se u rehabilitacijskim ustanovama jako oslanjali na raznovrsnu prehranu u vidu nutritivne potpore ozdravljenju organizma i potrebno je vratiti tu dobru praksu. Kako bi mišićno-koštani i neurološki sustav funkcionirao, potreban je unos dovoljne količine hranjivih sastojaka u kalorijskome, ali i kvalitativnome smislu. Cilj je kvalitetne prehrane u rehabilitaciji očuvanje mišićne mase, očuvanje strukture mišićnih, koštanih i neuroloških tkiva. Potreban je unos dovoljne količine proteina, minerala i niza vitamina, među ostalima vitamina B, C i D.

Skupina je vitamina B različita kemijskom strukturom, izvorima iz kojih ih dobivamo, ali i biološkom ulogom. Vitamini te skupine prisutni su u hrani, ali često nedovoljno pa je potreban dodatan unos. Skupina B vitamina primjenjuje se kod nespecifičnih i kod specifičnih poremećaja u reumatologiji, neurologiji, hematologiji. Vitamini B skupine združeno ili pojedinačno primjenjuju se i kao obvezna nadopuna kod primjene nekih lijekova jer smanjuju njihovu toksičnost.

5. Kako povratiti energiju nakon bolesti COVID-19?

Evo nekoliko preporuka:

• Napravite plan i odredite listu prioriteta, uskladite poslovno i privatno, i s vremena na vrijeme podijelite obveze. Raspodjela aktivnosti unutar obitelji i na poslu ključ je dobroga funkcioniranja.

• Procijenite koji su zadatci za vas bitni i ne rasipajte energiju. Netko više voli određene poslove i neke aktivnosti te ih radi s većim entuzijazmom, zato razgovarajte s osobama koje vas okružuju, predložite podjelu i racionalizaciju poslova.

• Bilježite i razmotrite koji su vam bili dobri dani u aspektima fizičkoga, socijalnoga, kognitivnoga (misaonoga) i emocionalnoga funkcioniranja te to uskladite s vašim potrebama, željama i mogućnostima. Uočit ćete da su neki dani biti lakši, a drugi teži.

• Vaše fizičke aktivnosti uskladite s prehrambenim navikama i odmorom.

• Pazite na kvalitetnu prehranu. Na hranu možemo gledati kao na lijek, stoga i količina i kvaliteta hrane imaju znatan utjecaj na naše zdravlje. Esencijalni sastojci u hrani važan su aspekt znanstveno-medicinskih istraživanja. Naprimjer, za petnaest je minerala u tragovima poznato da imaju ulogu u ljudskom organizmu. To su željezo, cink, bakar, krom, selen, jod, flor, mangan, molibden, kobalt, nikal, kositar, silicij, vanadij i arsen. Samo za prvih deset dokazano je da su stvarno neophodni, dok pravu ulogu ostalih još treba rasvijetliti.

6. Koje vježbe preporučujete nakon oporavka od bolesti COVID-19?

Vježbanje je nakon bolesti, pa tako i bolesti COVID-19, neophodno, stoga mora biti sigurno! Vježbanje mora pratiti primjeren dnevni i noćni odmor te kvalitetna prehrana.

Ako se ne krećete, dolazi do dodatnih pogoršanja i mogućih komplikacija u vidu tromboza, embolija, promjena na plućima, mišićima i kostima. Potreban je postupan povratak aktivnostima, nikako ne nagao. Pratite svoje stanje i tegobe koje još mogu biti prisutne. U slučaju dugotrajnih tegoba, javite se svome liječniku. Oštećenje pluća, neurološkoga sustava, bubrega, mišića (miopatija/miozitis), poremećaj zgrušavanja krvi i složeni imunološki odgovor organizma u slučaju bolesti COVID-19 ponekad zahtijevaju nastavak liječenja i praćenja više liječnika, pa tako i specijalista rehabilitacijske medicine. Takvi će se pacijenti nakon pregleda liječnika individualno rehabilitirati.

Većina će se pacijenata postupnim uključivanjem u sve više aktivnosti znatno oporaviti. Oporavak nakon infekcije COVID-19 započinje već kod kuće, kasnije na poslu i uz rekreativne aktivnosti. Predlažemo sljedeće vježbe:

• Uvijek je dobro započeti s vježbama istezanja i fleksibilnosti. Vježbe istezanja i fleksibilnosti povećat će vaš opseg pokreta koji se smanjuje nakon produženoga mirovanja.

• Redovito ponavljanje vježbe nekoliko puta na dan uz postupno dodavanje opterećenja brzo će pokazati rezultate.

• Svaki tjedan dodajte novi set ponavljanja ili pojačajte intenzitet. Uz to su dobra nadopuna koncepti vježbanja kao što je joga ili Tai Chi.

• Preporučuju se aktivnosti na otvorenome, hod uz umjereni uspon ili uz stepenice, aktivnosti oko kuće (npr. vrtlarenje), vožnja biciklom te kućni trening koji uključuje dizanje utega ili korištenje traka s otporom.

• Potrebno je vremenski ograničiti položaj u kojem se duže zadržavate (npr. sjedenje uz računalo i gledanje u mobilni telefon). Važno je što više se kretati.

DR. ŠIME MIJIĆ

Izvor: doktor-online.hr

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded.

Podržite nepristrano informiranje!             Support impartial informing!