Da li su se stekli uslovi da se ministarki četiri resora Vesni Bratić po automatizmu oduzme crnogorsko državljanstvo, tako što će biti poništeno rješenje iz 2012. godine?
Da ima razloga da se pokrene ovakvo pitanje pokazuju dokumenta koja se, po slobodnom pristupu informacijama, mogu naći u bazama podataka na sajtu Vlade. Među njima su rješenja na osnovu kojih je Bratić dodijeljeno državljanstvo Crne Gore pod posebnim uslovima definisanim članom 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, pišu Vikend novine.
MUP da pokrene postupak
Prema toj dokumentaciji, preporuka za davanje državljanstva nije potekla ni od predsjednika države, niti Skupštine ili Vlade, iako je to predviđeno Zakonom, već od Univerziteta Crne Gore, odnosno Instituta za strane jezike u Podgorici i Ministarstva nauke.
Vikend novine pišu da je Zakon o crnogorskom državljanstvu jasan i da se tačno zna kako se dobija takozvano počasno državljanstvo.
“Uslovi su sljedeći da postoji zahtjev stranke, i da, što je osnovno, postoji predlog nekog od najviših zvaničnika u državi Predsjednika Crne Gore, parlamenta ili Vlade. Ako toga nema u spisima Ministarstva unutrašnjih poslova, onda bi bilo očekivano da neko podnese inicijativu za poništavanje rješenja iz 2012. godine, odnosno da MUP, po službenoj dužnosti, shodno odredbama člana 139, stav 3 Zakona o upravnom postupku, poništi rješenje”, navode Vikend novina.
Vesna Bratić dobila je počasno državljanstvo u vrijeme kada je, kao magistar, bila saradnik na Institutu za strane jezike gdje je predavala Englesku književnost, dok je engleski jezik predavala na Elektrotehničkom, Pravnom i Ekonomskom fakultetu. Nakon toga odbranila je doktorsku disertaciju na temu Američke književnosti, što je bio osnov da je Institut, a potom Ministarstvo nauke, preporuče da joj se dodijeli crnogorsko državljanstvo (pozivajući se na član 12 Zakona), budući daje taj kadar u Crnoj Gori bio deficitaran.
Iz dokumenata koja se nalaze na sajtu Vlade, vidi se da se Institut za strane jezike UCG obratio Ministarstvu nauke zahtjevom da se, zbog nedostatka adekvatnog kadra, Bratić dodijeli cmogorsko državljanstvo. Ministarstvo nauke se potom obratilo MUP-u, a epilog je poznat-19. marta 2012. godine Vesna Bratić, rođena 1977. godine u Trebinju, dobila je crnogorsko državljanstvo shodno članu 12 Zakona.
U rješenju se navodi da je dato na zahtjev stranke, mada tog dokumenta nema na sajtu Vlade.
Sigurno da niko u tom trenutku nije mogao ni da sanja da će ova “ugrožena Sprkinja” biti među najžešćim “braniteljima svetinja”, upravo od države koja joj je dodijelila počasno državljanstvo, što je bio glavni razlog da joj premijer Zdravko Krivokapić povjeri čak četiri resora, za što ne postoji primjer nigdje u svijetu.
Skandalozne izjave “pomiriteljke”
Ostaće upamćeno da je ministarka preko društvenih mreža sebe promovisala kao “ženu četnika”, kao i njene skandalozne izjave o čuvenom kolumnisti Borisu Dežuloviću kojeg je nazvala “ustaškim đubretom i magarcem”.
Njeni nastupi u Skupštini Cme Gore, gdje sa podignutim prstom prijeti prosvjetarima, direktorima škola, njena kadrovska rješenja, punjenje kabineta licima koja su otvoreno deklarisana kao protivnici NATO-a… samo dodatno potvrđuju da je njena misija daleko od prosvjetiteljske.
Podsjetimo, konsultant Ministarstva prosvjete, nauke kulture i sporta Vladimir Vuković je na svom Facebook profilu veličao Ratka Mladića, nakon čega je sa njim raskinut ugovor, ali je ministarka ostala.
Ostala je i nakon što je, uključujući se u raspravu o tekstu čuvene srpske istoričarke, jedne od najvećih na prostorima bivše Jugoslavije Latinke Perović, oglasila sramnom izjavom “Ka’ će ova baba da ode više Bogu na istinu, Bože mi prosti…”. Ostala je i nakon otvorenog zalaganja da se kapela Karađorđevića vrati na Lovćen.
Svaka od njenih poruka samo je dolivala ulje na vatru i dodatno dijelila Crnu Goru naočigled velikog pomiritelja Krivokapića koji “divni narod Cme Gore” ne zna kako da natjera da se pomire, jer apostolima to nikako ne polazi za rukom, prenosi CdM.
Sve ovo bi, da je u pitanju odgovorna Vlada, bio razlog za zabrinutost i traženje novih rješenja za resore koje pokriva Bratić. Ali, ako neće sami, onda ih na to mora natjerati zakon. U slučaju ministarke koja je sebe deklarisala kao “žena četnik” stvari su, kako ukazuju pravnici, poprilično jasne, pa ostaje da vidimo kako će reagovati ministar Sergej Sekulović.
I, na kraju hoće li, ukoliko ministar i vlada ostanu nijemi, neko iz građanske Cme Gore, sjesti pa zvanično podnijeti inicijativu za preispitivanje i poništavanje rješenja o počasnom državljanstvu.
Po Zakonu, rok za poništavanje rješenja je 10 godina od dana kada je donijeto, dakle do 19. maja 2022. godine. Podsjetimo, Ministarstvo unutrašnjih poslova je javno saopštilo da će, “ukoliko dođe do dokaza da pojedini ministri u Vladi imaju dvojno državljanstvo, u njihovom slučaju pokrenuti postupak za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona”.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.