Nakon Schmidtovih odluka o izmjenama Izbornog zakona i Ustava, član Predsjedništva BiH Željko Komšić od Ustavnog suda BiH očekuje adekvatnu reakciju, a Schmidta kritikuju i evropski parlamentarci
O nametnutim odlukama visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i njemačkog diplomate Christiana Schmidta izjasnit će se Ustavni sud BiH, jer je član Predsjedništva BiH Željko Komšić podnio apelaciju u kojoj se, pored ostalog, navodi da bi sporne Schmidtove odluke mogle dati prostora za „prihvatanje rezultata etničkog čišćenja“. O tome bi se trebao očitovati i Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta jer je 25 evropskih parlamentaraca nezadovoljno odlukama šefa OHR-a (Office of the High Representative), prenosi Deutsche Welle.
Komšić smatra da je Christian Schmidt u izbornoj noći 2. oktobra nametnuo „neustavne“ odluke te izvršio udar na integritet izbornog procesa. „Schmidt je prevario birače koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke subjekte koji bi ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima“, istakao je Komšić.
Schmidtovom odlukom broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH sa 58 povećan je na 80. Svaki od tri kluba konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, imat će po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17, dok će klub „Ostalih“ umjesto 7 imati 11 delegata, ali za razliku od konstitutivnih, „Ostali“ i dalje ne mogu pokretati pitanje „vitalnog nacionalnog interesa“.
Vezani Članci:
- Bosna i Hercegovina 2022: Christian Schmidt protiv Visokog predstavnika (OHR)?
- Akademik Kurtćehajić Schmidtu objasnio kako da provodi Dejton
- Lavrov: Schmidt ne može biti priznat kao visoki predstavnik za BiH
Kako se delegati u Domu naroda federalnog Parlamenta biraju u kantonalnim skupštinama, svaka skupština u svih deset kantona imat će najmanje jednog delegata u Domu naroda iz svih klubova konstitutivnih naroda (Hrvatski, Srpski i Bošnjački) i pripadnika „Ostalih“. Izbor preostalih delegata bit će proporcionalan broju stanovnika u kantonima, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine.
Do nametnutih promjena, prema Ustavu FBiH, proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i „ostalih“ u svim javnim organima vlasti i sudovima bazirala se na popisu stanovništva iz 1991. godine „dok se Aneks 7 (povratak prognanih u svoje prijeratne domove) u potpunosti ne provede“, što je jedna od odredbi Daytonskog sporazuma. Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane Zijad Bećirović zato smatra da je Schmidt povrijedio Ustav i uvjeren je da je Komšićeva apelacija opravdana.
„Svi moramo uvažavati presude Haškog suda i odredbe Daytonskog sporazuma o provođenju Aneksa 7. Promjenom ustavne odredbe da se izbor delegata bazira na osnovu popisa stanovništva iz 1991. godine, visoki predstavnik Christan Schmidt mogao bi legalizirati zločinačke politike s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. Upravo je ta ustavna odredba poništavala rezultate ‘etničkog čišćenja’, odnosno ‘udruženog zločinačkog poduhvata’, koji su u proteklom ratu u BiH počinili i visoki vojni i politički zvaničnici HDZ-a BiH, odnosno ‘Hrvatske zajednice Herceg-Bosne ‘“, tvrdi Bećirović, pozivajući se na presude Haškog suda (Prlić et al. (IT-04-74).
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.