U vrijeme održavanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a treba imati u vidu da je dvije trećine Bosne i Hercegovine bilo oslobođeno
Na Akademskom diskursu u organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti “ Kulin ban” njen Predsjednik akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić održao je predavanje na temu “Obnova državnosti Bosne i Hercegovine”
Održavanje Prvog zasijedanja ZAVNOBiH-a 25. novembra je jedan od najznačajnijih događaja u historiji BiH, jer su nakon 480 godina, odnosno nakon 1463. godine, kada je Bosna pala pod Osmanlije, njeni građani i narodi na taj dan 1943. godine prvi put došli u situaciju da slobodno odlučuju svojom voljom o njenoj sudbini istakao je Kurtćehajić.
Zahvaljujući Titovom partizanskom pokretu u ratom porobljenoj Evropi narodi Bosne i Hercegovine su svojom borbom i uspjesima u njoj stvorili pretpostavku da mogu svojom voljom odrediti kakvu Bosnu i Hercegovinu žele.
U koncepcijama koje su dominirale među rukovodstvom KPJ kao idejne i rukovodeće snage NOP-a, negdje do sredine 1943. godine, Bosni i Hercegovini je bio određen status neke vrste autonomije u budućoj jugoslovenskoj zajednici.
Značajnu ulogu da BiH bude jednakopravna federalna jedinica imao je o Josip Broz Tito koji je dao inicijativu za osnivanje Zemaljskog vijeća.
U vrijeme održavanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a treba imati u vidu da je dvije trećine Bosne i Hercegovine bilo oslobođeno. Okupatoru i domaćim izdajnicima naneseni su značajni udarci. Sistem narodne vlasti uspješno je funkcionirao s tri oblasna, deset okružnih i tri sreska narodnooslobodilačka odbora. Općinskih narodnooslobodilačkih odbora je bilo preko dvjesta, a seoskih preko hiljadu.
Na frontovima Bosne i Hercegovine pored boraca iz drugih područja Jugoslavije postojale su i uspješno se borile dvadeset tri bosansko-hercegovačke brigade i dvadeset pet partizanskih odreda. Ofomljene su bile i dvije divizije kao i Prvi bosanski korpus. Ilegalni pokret na neoslobođenoj teritoriji je u tom periodu bio itekako snažan.
Time je, imajući u vidu cijeli tadašnji jugoslovenski prostor, Bosna i Hercegovina bila središte najkrupnijih i najpresudnijih događaja kako na vojnom tako i na političkom planu.
Sve ovo omogućilo je da dođe do sazivanja delegata narodnooslobodilačkog pokreta iz Bosne i Hercegovine i održavanja Osnivačke skupštine, odnosno Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine. Smatra se da se početak ovog historijskog događaja zbio u noći 25. novembra, u Mrkonjić Gradu (Varcar Vakufu) te da je zahvatio dva kalendarska dana 25. i 26. novembar.
Osnivačkoj skupštini ZAVNOBiH-a prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.
Ta Skupština je tom prilikom izabrala 173. vijećnika ZAVNOBiH-a. Glasalo se ponaosob za svakog predloženog vijećnika i svaki je izabran jednoglasno.
Na ovom skupu jednoglasno je usvojena Rezolucija ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine. Rezolucija ZAVNOBiH-a ima poseban značaj u pogledu postavljanja temelja obnovi bosanskohercegovačke državnosti te je shodno tome neophodno izvršiti analizu njene sadržine.
Sa aspekta obnavljanja državnosti Bosne i Hercegovine najvažniji zaključci sadržani su pod tačkama 4. i 5. Rezolucije ZAVNOBiH-a.
Tako pod tačkom 4. Rezolucije stoji “Narodi Bosne i Hercegovine stvaraju u zajednici s ostalim narodima Jugoslavije novu demokratsku federativnu Jugoslaviju slobodnih i ravnopravnih naroda, u kojoj će biti zajamčena puna ravnopravnost njenim narodima. Narodi Bosne i Hercegovine u zajednici s drugim narodima Jugoslavije, zajedničkim naporima kroz oružanu borbu za slobodu i nezavisnost, izvojevali su pravo da urede svoju zemlju onako kako to najviše odgovara volji i interesima i njih samih i svih naroda Jugoslavije”.
Pod tačkom 5. izražena je volja naroda u Bosni i Hercegovini da njihova zemlja koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost Srba, Muslimana i Hrvata.
Istaknuto je, da je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine jedino političko predstavništvo naroda Bosne i Hercegovine.
Ukazano je na ravnopravnost naroda Bosne i Hercegovine s ostalim narodima u izgradnji Demokratske federativne Jugoslavije.
Održavanjem ZAVNOBiH-a narodi Bosne i Hercegovine stvorili su zajedničkim snagama u vatri narodnooslobodilačke borbe svoju federalnu jedinicu, koja je voljom njenih delegata na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, nekoliko dana kasnije, postala sastavni dio Demokratske Federativne Jugoslavije.
ZAVNOBiH je, također, prihvaćen od strane naroda i kao najviši organ vlasti u federalnoj Bosni i Hercegovini iako u samim dokumentima Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a stoji da je on najviše “političko predstavništvo NOP-a Bosne i Hercegovine”.
Zvanično najviši zakonodavni i izvršni organ u Bosni i Hercegovini ZAVNOBiH je postao na svom Drugom zasijedanju u Sanskom Mostu održanom od 30 juna do 02.jula 1944 godine.
Potrebno je razumjeti da su zaključci Rezolucije ZAVNOBiH-a pod tačkom 4. i 5. povezani te se iz njih može vidjeti da je Bosna i Hercegovina bila u sklopu jugoslovenskog projekta.
Odluke donijete na Prvom zasijedanju ZAVNOBiH-a imale su svoje pozitivne odjeke i u pogledu daljeg jačanja i širenja narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, jer je došlo do tješnjeg povezivanja naroda u Bosni i Hercegovini. One su trebale biti garant za svaki narod u Bosni i Hercegovini da neće biti izigran.
Jedna od greški koje se i danas prigovaraju kod stvaranja AVNOJ-evske Jugoslavije ogleda u činjenici da iako su Muslimani bili ugrađeni u Rezoluciju ZAVNOBiH-a kao ravnopravan narod u Bosni i Hercegovini, već četiri dana kasnije 29. i 30. novembra 1943. godine kada je održano Drugo zasijedanje AVNOJ-a u Jajcu stvoreni su temelji nove Demokratske Federativne Jugoslavije sa šest federalnih jedinica i pet naroda: Srbi, Hrvati, Slovenci, Crnogorci i Makedonci. Muslimani su tretirani vjerskom skupinom koja treba da izabere jedan od ponuđenih nacionalnih identiteta. Ovo je bila greška i sa aspekta konzistentnosti odluka AVNOJ-a jer je AVNOJ na svom Prvom zasijedanju u Bihaću u novembru 1942. godine usvojio Proglas narodima Jugoslavije gdje se o Muslimanima pisalo sa velikim M čime se htjelo reći da se uvažava njihova nacionalna posebnost. Kada se pobjeda nad fašizmom nazirala svedeni su na vjersku skupinu. Ta nepravda je ispravljena odlukom CK SK Bosne i Hercegovine od 1968. godine da su Muslimani poseban narod a što je ugrađeno i u ustavne amandmane od 1971. godine na Ustav SFRJ od 1963. godine tako da su se na popisu od 1971 godine Muslimani mogli prvi put u Avnoj-evskoj Jugoslaviji slobodno nacionalno izraziti.
Velika zaslugu za obnovu bosanskohercegovačke državnosti pored boraca i bosanskohercegovačkog rukovodstva na Prvom zasijedanju ZAVNOBiH-a ima Josip Broz Tito i ako se analizira situacija i odnos snaga u tom periodu moglo bi se zaključiti da bi Bosna i Hercegovina teško imala jednakopravan položaj sa ostalim federalnim jedinicama u AVNOJ-evskoj Jugoslaviji da nije bilo snažnog zalaganja za tu ideju tvorca AVNOJ-evske Jugoslavije Josipa Broza Tita zaključuje akademik Kurtćehajić.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.