Srbijanska intelektualka Vesna Pešić još tijekom ratnih devedesetih se afirmirala kao kritičarka ondašnjeg režima Slobodana Miloševića. Iako je to u to vrijeme bilo opasno i po život. S njom su o Srbiji danas i sličnostima u odnosu na 90-e razgovarali novinari portala stav.ba.
Na pitanje što smatra osobno svojim najvećim dostignućem u politici Srbije i njenom društvu, Pešić je odgovorila:
– Što se tiče stranačke politike, kao najveće dostignuće vidim 1996. godinu, kada smo kao oporbena Koalicija Zajedno, nakon tri mjeseca borbe na ulici, primorali Slobodana Miloševića da donošenjem Lex specialisa u Skupštini Srbije priznaje poraz na lokalnim izborima u preko 40-tak gradova, među kojima je bio i Beograd.
Tijekom tri mjeseca uličnih prosvjeda bilo je vrlo neugodnih scena, jer je policija bila veoma agresivna, pa sam tako i dobila batine od policije početkom veljače 1997. godine na Brankovom mostu. Tih dana Milošević je izveo i vodene topove iako je temperatura bila ispod nule. Tijekom tri mjeseca prosvjeda dvoje demonstranata je izgubio život. Ova izborna pobjeda bila je uvod u pad Slobodana Miloševića. Osim mog stranačkog aktivizma, kao uspjeh smatram i to što sam dobila neke od najznačajnijih međunarodnih nagrada za borbu za mir i protiv ratova 90-ih godina.
Ima li sličnosti između Miloševićeve i Vučićeve vladavine?
– Osim autokratičnosti i korupcije, sličnost između vladavine Vučića i Miloševića jeste nacionalistička politika koju karakterizira ideja da se što više Srba stavi pod jedan krov, što je 90-ih godina dovelo do ratova, genocida i etničkih čišćenja.
Ovdje je važno napomenuti da je Vučić, za razliku od Miloševića, iskreni nacionalist. On je istinski izdanak Šešeljeve radikalne ideje koje se suštinski nikad nije odrekao. S druge strane, Milošević nije bio izvorno nacionalist, već je krajem 80-ih potpao pod utjecajem srpske nacionalističke elite predvođene Dobricom Ćosićem.
Koliki je utjecaj Rusije na politiku Srbije? Zapravo, koliko je politika Srbije samostalna, a koliko je određena interesima Rusije?
– Putin se izdaje za navodnog “čuvara” Republike Srpske, Kosova i velikosrpskih planova i zato je popularan u Srbiji, a inače u srpskom društvu postoji uvriježeno mišljenje da postoji bliska historijska veza između Rusije i Srbije. Vučić je do sada bio kod Putina 18 puta. Srbija je skoro besplatno dala Rusima naftnu industriju i ovisna je o ruskom plinu. Također, Rusija zarađuje i od prodaje oružja Srbijim prenosi Slobodna.
Rusija čuva Kosovo kako bi zadržala utjecaj na Balkanu i držala Srbiju kao svoju interesnu zonu. Putina ne zanima Srbija kao Srbija, već on prvenstveno gleda ruske interese i kako da se geostrateški suprotstavi zapadnim državama, posebno SAD-u.
O situaciji u BiH, Vesna Pešić kaže:
– Kao neko tko ne živi u Bosni i Hercegovini, prvo moram reći da se glas probosanskih građana slabo čuje izvan granica njihove države. To se mora promijeniti. Ovo kažem s dobrim imenom jer mi je veoma stalo da Bosna i Hercegovina opstane. Tako nešto je od posebnog značaja ako pogledamo koliko Srbija i Republika Srpska ulažu novac i energiju u lobiranje i pridobivanje međunarodnih aktera za svoje ideje i planove.
Ne mislim da postoji bilo kakva nagodba Zapada s Rusijom i moj stav je da do promjena granica na Balkanu neće doći. Za tako nešto postoje brojne indicije, među kojima su i posljednja diplomatska imenovanja Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva i stavlja fokus na korupciju, zbog čega se lagano počinje i pritisak na Vučića.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.