Mirza je odmah privukao veliku pažnju brojnih klubova. Prednjačili su Partizan i Bosna. Bio je kratko u Beogradu, ali je ipak odlučio da se vrati za Sarajevo i prihvati ponudu Bosne.
Na današnji dan, 8. decembra 2001. godine, u Sarajevu je preminuo jedan od najboljih evropskih košarkaša dvadesetog vijeka – legendarni Mirza Delibašić. Čovjek koji je osvojio sve što se moglo osvojiti.
Mirza je rođen u Tuzli 1954. godine.
Prvo je trenirao tenis i bio je jako uspješan u tom sportu. Bio je pionirski šampion Bosne i Hercegovine, međutim, kasnije se zaljubio u košarku. 1968. godine postao je član tuzlanske Slobode.
ODUŠEVIO SVE U FERRARIJU Pogledajte šta je ove godine uradio Dino Beganović
Sa Draganom Kićanovićem je predvodio kadetsku rerpezentaciju Jugoslavije do titule na Evropskom prvenstvu u Gorici, a samo godinu dana kasnije (1972.) osvojili su i šampionat svijeta.
Stiglo veliko priznanje za Asmira Begovića, Englezi oduševljeni
Mirza je odmah privukao veliku pažnju brojnih klubova. Prednjačili su Partizan i Bosna. Bio je kratko u Beogradu, ali je ipak odlučio da se vrati za Sarajevo i prihvati ponudu Bosne.
Sa Bosnom je Kinđe dva puta osvojio titulu prvaka države, jednom Kup tadašnje Jugoslavije, a 1979. godine u Grenobleu, pobjedom u finalu protiv talijanskog Emersona (96:93), i titulu prvaka Evrope.
Godinu dana nakon toga dobio je ponudu koja se ne odbija. Kraljevski klub iz Madrida je želio Mirzu. 1980. je počela najbolja sezona njegovog života. Osvojio je zlato na Olimpijskim igrama u Moskvi s reprezentacijom Jugoslavije, a iduće godine je osvojio špansko prvenstvo s Realom i Svjetski kup, a igrali su i u finalu Kupa pobjednika kupova.
https://balkantimes.press/ozil-konacno-napusta-arsenal-redzep-erdogan-mu-sredio-veliki-transfer/
“To je bila moja zlatna godina. Lopta nije htjela nigdje sem u koš”, govorio je Delibašić.
Nažalost, onda su počeli problemi.
Napustila ga je žena, a on je brak okončao onako kako je i igrao košarku, brzo i precizno… Na praznoj kutiji od cigareta je ostavio poruku ispred njenog stana u Beogradu:
“1. Sporazumno se razvodimo. 2. Izdržavat ću tebe i Darija” napisao je i vratio se u Madrid.
I dalje je igrao dobro, ali nikada više nije bio onaj stari Mirza. Krenuli su problemi sa alkoholom, zbog čega je i napustio Real.
Otišao je u Italiju u Indesit iz Caserte kod svog prijatelja i mentora Boše Tanjevića i tada počinju njegovi ozbiljni problemi sa zdravljem. 1983. godine je doživio je moždani udar i završio na Vojnoj medicinskoj akademiji u Beogradu. Njegova košarkaška karijera bila je završena i počela je borba za život.
Nije mogao da se kreće ni da govori, a oporavak je trajao jako dugo. To ga nije spriječilo da nastavi da pije. Čaša vina prije spavanja se pretvorila u litre… Opet je završio na VMA, bio je klinički mrtav, pravim čudom se ponovo vratio među žive.
Mirza se ponovo oženio. Vjenčao se sa najboljom košarkašicom Željezničara iz Sarajeva, Srpkinjom Slavicom Šukom, i dobio je sina Danka.
Uprkos svim problemima košarkaška javnost ga nije zaboravila. 1991. godine FIBA ga je proglasila za jednog od najboljih evropskih igrača. Kada se zemlja raspala imenovan je na mjesto selektora Bosne i Hercegovine, ali je zbog sukoba sa ljudima iz Saveza napustio tu funkciju.
Posljednje godine života proveo je u jednom kafiću, a alkoholizam ga je na kraju koštao života.
Legendarni Bogdan Boša Tanjević je u jednom intervjuu otkrio da je Mirza bio autodestruktivan i da ga je tuga ubila.
“Mirza, misliš li da se od alkohola lako umire? Ne, druže, to je teška smrt. Ako si junak i ako to već hoćeš, skoči u Miljacku, pa završi priču – govorio sam mu.
“Kada sam ga, pet mjeseci prije smrti vidio posednji put, to više nije bio Mirza Delibašić. Smanjio se, jedva da ste ga mogli pronaći u tom velikom krevetu. Iznuren, očajan… Polumrtav. Ali je i dalje pušio kao Turčin. Umro je od bolesti koja se zove tuga. Zove se rat. Zove se Jugoslavija.”
Umro je 2001. godine u 47. godini života u Sarajevu.
“Doletjeti, kao Mirza, do samog Sunca i onda se survati u ponor, to je zaista tragedija dostojna jednog Ikara”, napisao je u njegov biograf Slobodan Đurasović.
Penal.ba / Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.