fbpx

Posjeta Istambulu – šetnja kroz vjekove, Sultanahmet trg (Plava džamija)

Istambul

Istambul je grad muzej, grad u kome sudaraju ne samo civilizacije već i stara era sa novom erom. Istambul je jedini grad u svijetu koji leži na dva kontinenta, grad koji spaja Evropu i Aziju. Njegov centar se nalazi u evropskom dijelu na Zlatnom rogu, gdje se još uvijek nalaze ostaci Konstantinopolja, ali i divnih građevina iz vremena Osmanskog carstva, koji su s razlogom ovaj grad izabrali za svoju prijestonicu. Teško je nabrojati sve građevine ove prave  historijske čitanke, ali ja ću za početak pokušati opisati samo  dva  brežuljka, jednog  pored drugog vezanih stazom punom arhitekture iz antičkog perioda,  na njima se nalaze: Topkapi palata, Plava džamija, ostaci antičkog Hipodroma i Aja Sofija.

 

Sultanahmet trg

U nedelju smo se popeli na brežulajk na kom se nalazio Sultanahmet trg, odmah iza ugla  se nalazila Sultanahmetova džamija, obasjana jutarnjim zracima sunca djelovala je impresivno. Ovu džamiju zovu i Plavom džamijom. Razlog zašto je nazivaju ”plavom” je taj što u enterijeru preovladava pretežno plava boja pločica. Džamije su u to vrijeme pravljene od ratnog plijena, ali sultan Ahmet je odlučio izgradnju ove džamije platiti iz državne riznice. Izgradnja džamije sultanu bila  toliko važna da je i lično učestvovao u njoj. Alat koji je koristio danas se čuva u Topkapi palati. Po dolasku na prijestolje 1603. godine on imao svega 13 godina, a gradnju džamije započeo kad je napunio 19 godina. Umro je godinu dana prije završetka izgradnje, kad je napunio 27 godina. Džamije u to vrijeme su obično imale dva ili četiri minareta odakle su vjernici pozivani na molitvu, dok je džamija Sultan Ahmeta imala čak šest minareta.

Postoji legenda po kojoj je 6 minareta izgrađeno zbog nesporazuma. Naime kada je sultan Ahmet arhitektu rekao da želi zlatne (altin) minarete, arhitekt je shvatio kao šest (alti) minareta. Svi dobro znamo da nesporazumi sa vladarima nisu bili mogući  ni dopušteni. Naš izvanredni vodič Ozy je objasnio zašto je Plava džamija imala 6 minareta? U Turskoj u to vrijeme je vladalo pravilo po kome su paše mogle da grade džamije sa dva minareta, sultani sa 4, obzirom da je sultan Ahmet bio i sultan i halifa (Turci su u 16 vijeku preuzeli hilafet), on je zbog dvije titule mogao da izgradi džamiju sa 6 minareta. Do tada je šest minareta imao samo Harem u Meki, mjesto hodočašća muslimana, pa je nakon izgradnje ove džamije dodat još jedan, sedmi minaret u Meki.

 

Sultanahmet – Plava džamija

Naš vodič Ozy je istakao da je Plava džamija bila najveća džamija u Istambulu, ali da je nedavno  izgrađena džamija veća od nje, čiji je pokrovitelj turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan. Riječ je o novoj džamiji koja je smještena na uzdignutom brdu Čamlidža na azijskoj obali Bosfora. Nova džamija je puna simbolike i ona ima šest minareta. Ozy je u šali rekao kako će vrijeme pokazati da li će se sa titulama sultan+halifa, onih koji su gradili džamije sa 6 minareta okititi i njen graditelj, koji je  danas predsjednik Turske.

 

 

Veličinu Plave džamije osjetite tek kad uđete unutra i  može se s pravom reći da je ne samo najveća već i jedna od najljepših  džamija u Turskoj. Unutrašnjost džamije osvjetljavaju sunčeve zrake koje ulaze kroz 260 prozora, sunčeva svjetlost se miješa sa svjetlošću lustera u obliku nojevih jaja. Smatralo se da takav oblik onemogućava pojavu paučine. Zidovi su ispisani ajetima iz Kurana. Podovi su prekriveni prelijepim tepisima. Popločana je sa 20 hiljada plavih pločica. Svaka od pločica koja se nalazi u unutrašnjosti džamije izrezana je i obojena ručno. Najstarije pločice iscrtane su motivima cvijeća i drveća. Pločice sa lalama tradicionalnih boja krase donji nivo džamije, dok su one na svodovima i gornjim galerijama bogatije u prikazima cvijeća, čempresa i voća.

 

 

Plava džamija je zbog određivanja tačnog vremena namaza imala i prostoriju za astronome, koja se zvala ”Muvakkithana”. U njoj su astronomi računali tačno vrijeme za molitvu. Plava džamija uz sebe veže i mnoge druge građevine, poput škole za visoko obrazovanje, bolnice, kuhinje, osnovne škole, bazara i porodične  grobnice sultana i njegove porodice – turbe sultan Ahmeta i članova njegove porodice. Cijelu unutrašnjost krase predivni orjentalni  ornamenti.

 

 

Plavu džamiju posjetili papa Benedikt XVI i Barack Obama. Značajna je po tome što je to tek drugi put u historiji da je hrišćanski poglavar posjetio muslimansku bogomolju.

Kad izađete iz džamije uzduž je svuda zelenilo cvijeće sa ogradom u orijentalnom stilu. Posebno mjesto zauzuma česma omiljene žene najvećeg turskog vladara, sultana Sulejmana. Česma sultanije Hurem. Sunce, koje se probijalo sa istoka tog jutra umalo da nam uđe u kadar, te zasjeni ljepotu ženskog dijela džamije, ali smo ipak našli povoljan ugao i uspjela sam da je fotografišem u sjenci kupole džamije.

 

Na sultan Ahmetovom trgu se nalazi Hipodrom i palata Ibrahim Paše, velikog vezira Sulejmana Veličanstvenog. U njoj  je danas smješten muzej turske i islamske umjetnosti.  U jednoj od sporednih ulica nalazi se i Sokolu džamije. Zadužbina je Mehmed Paše Sokolovića, džamiju je gradio Mimar Sinan.

 

 

 

Na trgu kojim se do naše sljedeće destinacije Aja Sofije proteže Hipodrom, te park sa palmama i divnim rastinjem, ljudi različitih rasa, načina odjevanja i kultura neprekidno se kreću. Mogu se vidjeti žene pokrivene obučene ‘ala turco’ i one obučene po evropskoj modi ‘ala franco’. Istambul je pravi kosmopolitski grad. Tu su i ulični prodavci đevreka i kukuruza sa kolicima, mnogo golubova i istambulske mačke koje se izležavaju na suncu ne mareći za svu tu gužvu. Jedna je upravo sjedila tik uz moje rame, dok smo čekali da obiđemo našu sljedeću destinaciju.

A. M.

Balkantimes.press

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.