Konstituirajuća sjednica Zastupničkog doma PS BiH održana je 1. decembra 2022. i nova većina izabrala je rukovodstvo. Na fotografiji aktualni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (SNSD) u razgovoru s ministricom civilnih poslova BiH Ankicom Gudeljević (HDZ BiH)
Apelacijama prema Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine moći ćemo zaustaviti sve zakone i odluke za koje budemo smatrali da su “štetni za Bošnjake i državu BiH”, najavljuju iz vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA), koja nakon skoro dvije decenije nije dio vladajuće koalicije.
Novu parlamentarnu većinu čini koalicija od osam stranaka, koju predvodi Socijaldemokratska partija (SDP) BiH čiji lider je Nermin Nikšić, te dvije dosadašnje vladajuće stranke – Hrvatska demokratska zajednica BiH čiji je predsjednik Dragan Čović i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem čelu je Milorad Dodik.
Osim SDA, čiji je lider Bakir Izetbegović, u opozicione klupe sjest će i njihov raniji koalicioni partner, Demokratska fronta Željka Komšića.
Može li SDA blokirati zakone?
Donošenje zakona, sporazuma i većine odluka u složenom dejtonskom sistemu u BiH, odobravaju Zastupnički, u kojem su 42 zastupnika, i Dom naroda Parlamenta BiH, koji se sastoji od tri kluba po pet delegata, po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
U Klubu Bošnjaka će SDA imati tri, a “Osmorka” dva delegata. SDA sa svoja tri državna delegata može svaki prijedlog zakona na nivou države proglasiti štetnim po interes Bošnjaka.
Ali, o tome da li je povrijeđen vitalni nacionalni interes odlučuje Ustavni sud BiH po hitnom postupku. Odluka suda je konačna.
Tako SDA sa svoja tri državna delegata može svaki prijedlog zakona na nivou države proglasiti štetnim po interes Bošnjaka i time zaustaviti donošenje zakona ili odluke ako Ustavni sud BiH potvrdi, ili usporiti donošenje ako Ustavni sud BiH odbaci žalbu njenih delegata.
Inače, vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da svako pitanje proglase “štetnim” za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe usvajanje zakona.
“Nije upitno da ćemo moći spriječiti sve ono što bude štetno za BiH i ‘vitalni interes Bošnjaka’, pa tako i svih građana. Sprječavat ćemo ‘vraćanje nadležnosti‘ s države na entitete. Koristit ćemo mogućnost apelacije pred Ustavnim sudom BiH”, kazao je za RSE Šerif Špago, zastupnik SDA u državnom parlamentu.
Iz jedne od stranaka “Osmorke” tvrde drugačije.
“SDA ne može blokirati nijedno zakonsko rješenje zato što su dovoljna dva glasa iz jednog od tri kluba. Mi ćemo imati dva delegata u Klubu bošnjačkog naroda”, kazao je za RSE Elvir Karajbić, zastupnik i generalni sekretar SDP-a BiH.
Inače, Klub Bošnjaka se u državnom Domu naroda pozivao na vitalni nacionalni interes 14 puta, od čega su dva proglašena “destruktivnim” po Bošnjake. Klub Hrvata se pozivao dva puta, a Klub Srba do sada nijednom.
Nakon što bude konstituiran, nova većina u Domu naroda PS BiH imat će 11 delegata. Stranka koja bude imala četiri delegata u ovom domu može blokirati sve odluke ako se delegati ne odazovu na sjednicu, za što ne postoje sankcije.
Četiri delegata ima samo SNSD.
“To je jedino bitno za nas. Problemima SDA i drugih partija se ne bih bavila”, kazala je za RSE Sanja Vulić, državna zastupnica SNSD-a.
Inače, delegati u Dom naroda biraju se indirektno glasovima bošnjačkih i hrvatskih delegata u federalnom Domu naroda.
Na osnovu tog broja HDZ BiH će imati tri delegata u državnom domu, a HDZ 1990 jednog. Neizvjesno je iz koje stranke će doći peti hrvatski delegat.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je u više navrata ponovio da je njegova stranka odustala od partnerstva sa SDA, koje traje od prvih demokratskih izbora 1990. godine, “jer je povjerenje između te dvije stranke nepovratno narušeno”.
Kao razloge je naveo nemogućnost dogovora o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH, ali i “prijetnje lidera SDA Bakira Izetbegovića tokom kampanje da će birati Hrvatima političke predstavnike”.
Špago kaže kako SDA i dalje smatra da “u vlast na državnom nivou trebaju ući najjače probosanske stranke – SDA, SDP BiH i Demokratska fronta Želja Komšića”.
Može li DF zaustaviti formiranje vlasti?
U novoj vlasti neće biti ni Demokratske fronte Željka Komšića, koji je jedan od tri člana Predsjedništva BiH.
Ova institucija imenuje mandatara za sastav Vijeća ministara BiH.
Druga dva člana su iz redova nove koalicije – Denis Bećirović iz SDP-a BiH i Željka Cvijanović iz SNSD-a.
Mandatarka za sastav Vijeća ministara BiH bit će Borjana Krišto, iz HDZ-a, koju je na izborima za člana Predsjedništva BiH porazio Komšić.
Da bi Krišto bila imenovana, neophodno je da sva tri člana Predsjedništva BiH glasaju za tu odluku. Ako Komšić glasa protiv, to bi usporilo imenovanje, ali ne i zaustavilo.
U tom slučaju Komšićevu odluku, prema Ustavu BiH, dvotrećinskom većinom bi trebao potvrditi Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
U tom klubu HDZ BiH ima 14, od ukupno 23 delegata. S obzirom na to da je HDZ dio vladajuće koalicije, Komšićev veto ne bi bio potvrđen.
Ko čini novu koaliciju u BiH?
Novu koaliciju u BiH čine “Osmorka”, HDZ BiH i SNSD. U okviru “Osmorke” su SDP BiH, Naša stranka, Za nove Generacije te Narod i Pravda, Narodni evropski savez, BH inicijativa, Pokret demokratske akcije i Stranka za BiH.
HDZ BiH vodeća je među strankama Hrvatskog narodnog sabora BiH, organizacije koja okuplja 14 stranaka s hrvatskim predznakom i jedina ima državne zastupnike.
“Osmorka” i HDZ BiH dodatno će formirati vlast u Federaciji BiH te u svim od deset kantona u tom entitetu u kojima imaju većinu.
SNSD, Demokratski savez i Ujedinjena Srpska čine većinu iz entiteta Republika Srpska.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.