Podgorički plenum: “Potreban odlučan regionalni odgovor na desni ekstremizam, klerikalizaciju i mizoginiju”
Direktor Regionalne kancelarije FES-a za Srbiju i Crnu Goru Max Brandle, otvorio je prvi današnji panel na podgoričkom plenumu – QUO VADIS BALKAN koji organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) i fondacija Fridrih Ebert (FES) uz poseban osvrt na važnosti ujedinjavanje snaga u borbi protiv desnog ekstremizma i mizogninije, kroz afirmaciju socijaldemokratskih ideja i principa.
“Mi podržavamo napore onih koji kroz razgovor o problem desnog ektremizma žele da pruže progresivan i evropski odgovor”, naglasio je on.
Izvršni direktor regionalne akademije za razvoj demokratije iz Srbije Balša Božović, govoreći o glorifikaciji ratnih zločinaca kaže da bez pomirenja nema dugotrajnog mira na Balkanu.
Uljarević: Ne baca se kamen na onog ko vas suoči sa činjenicama
“Glavna stvar je povezati civilni sektor, političare, naučnike i sve koji mogu da doprinesu borbi za građanska društva u regionu”, rekao je Božović.
On je kazao da je region ključan, i prograđanske snage treba da se kosoliduju, solidarišu i bolje organizuju i uzvrate snažan udarac narastajućoj fašizaciji u regionu.
“Taj proces je dugotrajan, neizmjerno težak, ali sto bi rekao pokojni Zoran Đinđić – da je lako ne bi nama zapalo”, poručio je Božović.
Uljarević: Crna Gora ide ka izborima, DF nas vodi u srednji vijek
Izvršna direktorica CGO-a, Daliborka Uljarević, odgovarajući na pitanje zašto se sve manje govori o evropeizaciji društva, a sve više o ekstremizmu i radikalizaciji, kazala je da je proces evropeizacije marginalizovan temama retrogradnih politika.
“Pozitivan je pomak to što smo imali smjenu trodecenijske vlasti, međutim, sada se kao problem otvara to što smjenom vlasti nijesmo dobili promjenu. Otvorena je pandorina kutija insistirajući na vrlo osjetljivim identitetskim pitanjima i mizoginijom koja nije bila svojstvena crnogorskom društvu”, rekla je Uljarević.
Kako je istakla, problem je nedostatak demokratskih kapaciteta i nerazumijevanja granice između vjerskog i sekularnog.
“Vlada Zdravka Krivokapića se definisala kao klerikalna i ona je nastavila da hoda ne samo lošim putevima prethodne vlasti, već je pokazala privilegovanje jedne vjerske zajednice”, dodala je Uljarević.
Na ovakvo staje u državi, kako kaže, ponajviše su uticali eksterni i interni akteri i političari nerezinstentni na te uticaje, a koji su došli u poziciju da donose odluke.
“Međutim, vjerujem da mi kao društvo imamo progresivni potencijal i kapacitet za odgovor na desni ekstremizam, klerikalizaciju i razarajuću polarizaciju sa kojima se danas suočavamo.
“Vjerujem da u tome veliku ulogu imaju nevladine ogranizacije, slobomisleći pojedinci, mediji, ali i one političke partije koje insistiraju na vrijednostima ili makar u ovim okolnostima razumiju značaj vrijednosti”, istakla je Uljarević.
Demuš Šaša, izvršni direktor Evropskog instituta za politiku sa Kosova, ukazao je da današnji trend razmišljanja u regionu više podsjeća na period devedesetih nego na razvijene demokratije.
„Za stvaranje takvog okruženja odgovorna je političa elita koja se od tada do danas ne mijenja. I danas možete vidjeti Vučića, Dačića, Šešelja, Tačija – ne, ali njegove sjenke – da, Dodika… A
nemoguće je graditi društvo sa ovim još prisutnim elitama. Njihovi privatni interesi su umreženi sa državnim i onemogućavaju državi da se pokrene unaprijed”, kazao je on.
Šaša smatra da još uvijek ima puno posla na putu do EU.
„Cinično je govoriti o visokim ekološkim standardima, vještačkoj inteligenciji u ovakvom okruženju. Takođe, rad instucija i političkih partija se ne može nadomjestiti ni radom nevladinih organizacija koje su glasni u mnogim pblastima’’, zaključio je Šaša.
Kalinka Gaber, savjetnica u Vladi Sjeverne Makedonije, navela je da nacionalizam, fašizam, mizoginija u javnoj sferi, ali i generalno govor mržnje u javnoj komunikaciji, proizilazi i iz pogrešne političke korektnosti koja nije antipod govora mržnje, već elementarnog kućnog vaspitanja.
“To je nešto čemu se svi kao društvo trebamo suprotstaviti i to mora biti glavni filter jer se iza govora mržnje krije elementarno neznanje i nevaspitanje”, kazala je Gaber.
Ona se posebno osvrrnula kroz primjer Makedonije u dijelu kako promjena u političkom kontekstu može uticati na pojavu govora mrznje u javnoj sferi.
Gaber je apostrofirala značaj efikasnog policijsko-tužilačko-sudskog aparata kao odgovora na govor mržnje i ekstremizam. „Selektivnost pravde i nejednakost je pitanje na kojem najviše rade nevladine organizacije, ali suzbijanje mora ići dvolinijski – od strane institucija i društva”.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, kaže da mizogini napadi sve više poprimaju regionalni karakter.
“U posljednje vrijeme je eskaliralo strukturno nasilje nad ženama. Zapaljiva retorika je prisutna, ali kada su žene u pitanju ona ima poseban oblik. Nigdje više nego ovdje se ne guši ženski glas. Ćutanje institucija i manjak reakcija sa važnih adresa je nešto što je problem”, ocijenila je Raičević.
Uljarević je kazala i da je dio problema uvezen i indukovan sa strane.
“Vjerujem da unutar Crne Gore postoji kapacitet za odgovor na ektremizam i mizoginiju. Političke partije bi trebalo oko toga da oblikuju svoje politike. Imamo suviše često izbore da bismo se samo orjentisali na to šta birači žele da čuju. Postoji nešto više od toga što je mandat na određenim izborima”, rekla je Uljarević.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.