Advokat Luka Mišetić, koji je u Haagu branio hrvatskog generala Antu Gotovinu, komentarisa je u kontekstu izmjena Izbornog zakona BiH da susjedne zemlje imaju pravo raskinuti Daytonski mirovni sporazum
Dejtonskim mirovnim sporazumom završen
je troipogodišnji rat u BiH. U pregovorima su učestvovali predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. Ove dvije države su potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok su svjedoci Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Rusija.
Iako Hrvatska i Srbija često tvrde suprotno, te dvije zemlje su potpisnice, a ne garanti Daytona.
“Rat u BiH, kao i drugdje u bivšoj Jugoslaviji, vođen je između ostalog i zato što nijedna etnička/nacionalna grupa nije željela biti manjina u zemlji druge većine. U BiH je ovaj problem na kraju riješen obećanjem sve tri zaraćene strane – Srbima, Bošnjacima i Hrvatima – da niko od njih nikada neće biti sveden na etničku manjinu, već će im se, umjesto toga, zajamčiti jednaka zastupljenost u vlasti, uz jednaku podjelu vlasti i pravo da im se spriječi nametanje zakona koji štete njihovim vitalnim nacionalnim interesima”, mišljenja je Mišetić.
Smatra da su tu “zaštitu” Hrvatima pružili Bošnjaci Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine.
“Ovaj sistem podjele vlasti i garancija je zaštićen definisanjem svakog od ova tri grupe kao ‘konstitutivne nacije’ BiH. Dejton je predvidio da će civilni nadzornik, poznat kao Ured visokog predstavnika (OHR) imenovan od strane stranih zemalja, imati konačnu moć da osigura provedbu sporazuma. OHR je 2002. godine donio odluku koja je srž današnje krize u BiH: izdata je uredba kojom se zahtijeva da u polovini zemlje poznate kao Federacija svaki kanton mora izabrati po 1 srpskog, 1 hrvatskog i 1 bošnjačkog delegata u Dom naroda Federacije”, objašnjava.
Tvrdi da je takva odluka OHR-a dovela do toga da Bošnjaci mogu birati hrvatske delegate u Domu naroda FBiH u kantonima s malo Hrvata.
“Kako bi bošnjački delegati i ‘hrvatski’ delegati koje biraju Bošnjaci mogli eliminirati većinu hrvatskog stanovništva iz statusa konstitutivnog naroda, ali bi Milorad Dodik i srpski nacionalisti nesumnjivo koristili bošnjački unilateralizam kao dokaz svojih argumenata od 1991. godine: da Bošnjaci namjeravaju da pretvore BiH u bošnjačku nacionalnu državu i da Srbe svedu na etničku manjinu,i da samo jaka RS može garantovati Srbima da će sami vladati i nikada ne biti pretvoreni u etničku manjinu u BiH. Nije teško predvidjeti da će Dodik iskoristiti ukidanje hrvatskih prava kao konstitutivnog naroda da proglasi Dejton mrtvim, i da nastavi sa proglašenjem nezavisnosti Republike Srpske od BiH. Vjerojatno bi imao podršku Rusije”, ističe Mišetić.
Smatra i da OHR u pokušaju da spriješi takav scenarij, očigledno planira da “preduzme mjere za zatvaranje rupe koju je sam stvorio 2002. godine”.
“Ova akcija bi bila neophodna korekcija odluke OHR-a iz 2002. godine i osigurala bi da garancije Dejtona i Washingtona neće biti poništene do izbora u oktobru 2022. godine. To je neophodna akcija za očuvanje dejtonskog mira. Nakon oktobarskih izbora, Hrvatska i Srbija će vjerovatno imati pravo da prema međunarodnom pravu raskinu Dejtonski sporazum uključujući i dejtonski Ustav kao rezultat kršenja Dejtona od strane BiH”, mišljenja je Mišetić.
https://twitter.com/MiseticLaw/status/1552465054867529729?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1552465054867529729%7Ctwgr%5Eb2de4a6e3a0b6c39ee369e0dfd130a645475ac69%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fbosnae.info%2Findex.php%2Fluka-misetic-hrvatska-i-srbija-ce-imati-pravo-raskinuti-dejtonski-sporazum-nakon-izbora-u-bih
Ovakvu izjavu komentirao je i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.
“Čini se kao da Luka Mišetić očekuje da Hrvatska i Srbija – kao zaraćene strane u agresiji na Bosnu 1992.-1995. godine, zatraže od BiH da se vrati na ustav Republike BiH ili očekuje razvoj koji je već opisan u pravosnažnoj presudi u predmetu Prilć i dr., žalbeni predmet”, podsjetio je Turčalo.
U članu 1. Dejtona navedeno je da će strane koje su potpisale mirovni sporazum potpuno poštovati međusobnu suverenu jednakost, rješavati sporove mirnim putem, te se suzdržati od svake akcije prijetnjom ili upotrebom sile ili na drugi način, protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti BiH ili bilo koje druge države.
Jedno od načela Dejtona je i izgradnja povjerenja među država potpisnicama, što se čini nedostižno budući da niko u regionu ne odustaje od velikodržavnih aspiracija i rasparčavanja BiH iako više ne vojnim, već sada opsežnim diplomatskim aktivnostima.
Bosnae.info
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.