Juče se navršilo četrnaest godišna od usvajanja Deklaracije o nezavisnosti Crne Gore
Širom Crne Gore se slavio i 21. maj – Dan nezavisnosti. Vožnje sa crnogorskim zastavama, ukrašeni gradovi, praznično raspoloženje zabilježni su u Podgorici, Nikšiću, Beranama i drugim gradovima. Prije 14 godina, 2006. na referendumu obnovila državnu samostalnost.
Referendumsko pitanje je bilo: Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom? Bilansi politike koja je na referendumu 2006. godine dobila podršku 55,5% građana Crne Gore veoma su važni, ali ne manje važna je i suština izbora koji je tada napravljen.
Proslavu dana nezavisnosti pratila je vožnja automobilima kroz Podgoricu i topovska kanonada u mnogim drugim gradovima Crne Gore.
S druge strane u gradovima na sjeveru se vijorila i zastava Srbije, kao što je bio slučaj u Beranama i Andrijevici.
Preuzeto sa twitera
Zastava Crne Gore mnogo puta bude uklonjena i zamijenjena zastavom susjedne države i to njačešće na vjerskim objektima –crkvama.
Crkva Svete Petke u Budvi
Postoji i snimak koji kruži društvenim mrežama na kojem učenici cijepaju crnogorsku zastavu u dvorištu jedne podgoričke osnovne škole, poraz je kako za društvo, tako i za djecu koja učestvuju u tome, ocijenilo je Ministarstvo prosvete Crne Gore.
Za desetabilizaciju Crne Gore, mnogi zvaničnici i akadmeska zajednica krivi susujednu državu Srbiju, čije zastave u Crnoj Gori ‘otimaju’ mjesta zvaničnim državnim zastavama. Svima je jasno da se iza ugroženosti vjerskih svetinja, kriju možda i teritorijalne pretenzije i težnja da se Crna Gora vrati pod okrilje Srbije.
U Skupštini crnogorski ministar vanjskih poslova, Srđan Darmanović, je izjavio:
“Srpski državni vrh zajedno sa medijima koje kontroliše, a potpomognut svojim političkim saveznicima u Crnoj Gori već duže vrijeme koristi svaku priliku da u Crnoj Gori stvara ili podiže tenzije, kako bi pod izgovorom navodno ugroženih srpskih interesa izazvao političku nestabilnost u Crnoj Gori. Ali i skretao pažnju sopstvene javnosti sa svojih unutrašnjih problema, afera i neriješenih pitanja”, kazao je Darmanović.
Helsinški odbor za ljudska prava, 88 javnih ličnosti je potpisao apel u kome kaže da je Crna Gora izložena je pokušaju nasilne destabilizacije, ugrožavanju mira, teritorijalnog integriteta, ustavnog poretka, jednakosti građana i ravnopravnosti vjerskih zajednica, a nalogodavac tog pokušaja je vlast u Srbiji.
U apelu se ističe da je riječ o još jednom pokušaju Beograda da se Crna Gora vrati u državni okvir Srbije i da se spriječi njena konsolidacija kao samostalne i suverene države.
Paradoksalno, na probleme o stepenu razvoja demokratije u Crnoj Gori, najglasnije ukazuju oni koji su bili protiv crnogorske nezavisnosti. Problem je što njihovo ukazivanje nema funkciju popravljanja stanja u toj oblasti, već je usmjereno na opravdavanje njihovog izbora iz 2006. godine.
Zbog toga je ključno pitanje za sve političke elite koje baštine vrijednosti na kojima 2006. godine potvrđena crnogorska nezavisnost: kako obezbjediti uslove da Crna Gora u punom kapacitetu i značenju bude demokratska država, otvoreno društvo koje pruža adekvatan okvir za sve njene različitosti?
Piše:A.M.
Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.