fbpx

Lazović: Zbog poruka iz Brisela, miran san nemaju ni Dodik ni Čović

Hrvatski parlamentarci u EP kompromitiraju i sebe i Hrvatsku zagovarajući etničke, a ne građanske principe

MIro Lazović, poraz u Briselu, HDZ
Foto: Hayat.ba

Član Predsjedništva Pokreta socijalne pravde i demokratije i nekadašnji predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović objavio je status na svom Facebook profilu u kojem je analizirao problem agresivnih nasrtaja na ideju i zagovornike građanske BiH, ali i dugogodišnjeg miješanja Srbije i Hrvatske u unutrašnja pitanja u našoj zemlji.

Lazovićev status u nastavku prenosimo u cjelosti:

Još davne 1996. godine prof. dr. Esad Zgodić u svojoj knjizi “Građanska BiH” je napisao: “Od ishoda političkih borbi između totalitarnih etničkih koncepcija i građanskog koncepta vlasti ovisit će ne samo sudbina BiH kao države, nego i egzistencijalni opstanak Bošnjaka kao naroda…”

Postdejtonsko iskustvo, kao i naša današnja politička realnost daju za pravo prof. Zgodiću. Kao nikada do sada, napadi na samu ideju kao i na zagovornike građanske BiH nisu bili jači. Agresivni nasrtaji na građanski koncept vlasti dolaze iznutra i spolja. Tandem Dodik – Čović prijeti raspadom BiH ukoliko ona bude građanska jer u građanskoj BiH vide islamsku državu, a dalekovidi Nikola Špirić vidi puzajući šerijat.

Ove islamofobične izjave nisu namijenjene za domaću javnost jer mi znamo da su to obične političke floskule, već za države u regionu gdje u određenoj formi bivaju prihvaćene kao opravdanje za njihovo miješanje u unutrašnje odnose u BiH..

U posljednje vrijeme u tome prednjače zvaničnici Hrvatske. Umjesto da Hrvatska, kao članica EU, zagovara principe građanskog društva, ona to ne čini, nego državu BiH i njeno društvo vidi kao politički poligon za ostvarivanje etničkih interesa, dajući sebi paternalističku ulogu prema bh. Hrvatima, a time i pravo miješanja u unutrašnje odnose u BiH.

Zoran Milanović za građansku BiH kaže da je podvala, a Andrej Plenković od predsjednika Turske traži da utiče na bošnjačke autoritete u BiH kako bi se Izborni zakon u BiH prilagodio Draganu Čoviću i interesima HDZ-a.

Hrvatski parlamentarci u Evropskom parlamentu kompromitiraju i sebe i Hrvatsku kao članicu EU zagovarajući etničke, a ne građanske principe koji čine temelje EU. Iako njihova politika u Briselu doživljava poraze, čini se da ni Plenkovićev HDZ, kao ni Čovićev HNS ne uočavaju signale kojima Brisel u zajedništvu sa Bidenovom Amerikom zatvara vrata etničkim diskriminacijama i etničkim podjelama koje sputavaju BiH da postane stabilna i demokratska država punih građanskih prava i sloboda.

Ako Dragan Čović za sebe i za HDZ kaže da su oni “promicatelji europskih vrijednosti”, onda bi morali prihvatati stavove europskih institucija a ne stvarati paniku zbog izostanka podrške takvoj njihovoj politici.

Izborna godina je pred nama, a Izborni zakon se mora prilagoditi presudama Suda za ljudska prava iz Strazbura. Dosadašnja isključiva etnička predstavljanja moraju biti zamijenjena građanskim pravima i slobodama.

Zbog ovakvih poruka koje dolaze iz Brisela, miran san nemaju ni Dodik ni Čović. Zbog toga sve čine da svoju moć zadrže kroz opciju konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja naroda. U tome ih podržavaju samo Hrvatska i Srbija.

Uvjeren sam da podrška iz Srbije i Hrvatske nije vođena stvarnim interesima za naše građane srpske i hrvatske nacionalnosti, već, prije svega, zadržavanjem prava Beograda i Zagreba da utiču na unutrašnje odnose u BiH.

I Srbija i Hrvatska su svjesne da onog trenutka kada građanski koncept vlasti, a ne etnički, bude temelj Ustava BiH, njihov politički uticaj i miješanje u unutrašnje odnose u BiH gubi etničku osnovu na kojoj su sve ove postdejtonske godine, pod izgovorom brige za etnička prava, BiH i njeno društvo držali taocem vlastitih interesa.

I Beograd i Zagreb znaju, ali to neće da priznaju, da građanska država ne znači i zapostavljanje etničkih prava. Ako su Ustavom zaštićena građanska prava, istovremeno su i zaštićena etnička prava.

Etnička zastupljenost i u građanskoj državi morat će se poštovati. Domovi naroda trebaju postati zaštitnici etničkih prava i interesa a institucije sistema na svim nivoima vlasti morat će odražavati multietnički sastav.

Građanski i etnički principi ne trebaju biti u sukobu, nego u komplementarnoj saradnji i zajedništvu. Kao primjer se može uzeti organizacija vlasti Republike BiH koja je u bivšoj Jugoslaviji funkcionirala na građanskom principu ali uz obaveznu etničku zastupljenost njenih građana na svim nivoima vlasti.

 

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.