fbpx

Kurtćehajić: Dodikovim narušavanjem Ustava aktivirat ćemo pravo na povratak Republike Bosne i Hercegovine

Predvođena Bosanskom akademijom nauka i umjetnosti “Kulin ban”, Udruženjem generala Armije Bosne i Hercegovine i Savezom udruženja boraca Patriotske lige Bosne i Hercegovine, Inicijativa za povrat Ustava Republike Bosne i Hercegovine

Predsjednik BANUK-a Kulin ban Suad Kurtćehajić

Na sjednici svoga Predsjedništva održanoj u subotu 6.11.2021. godine, zauzela stav da se, u slučaju da politika Milorada Dodika pokuša ostvariti svoj naum i od države Bosne i Hercegovine preoteti nadležnosti koje su joj date saglasnošću entiteta i aktivnošću Visokog predstavnika čime bi izvršila udar na državno uređenje Bosne i Hercegovine i jednostrani izlazak iz Ustava BiH, a time i iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da međunarodna zajednica, oličena prije svega u zemljama svjedocima potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ne reaguje adekvatno oštrim sankcijama prema pojedincima iz bosanskohercegovačkog entiteta Rs uz hitno poništenje svih protivustavno donesenih odluka od strane organa bh. entiteta Rs, inicira sazivanje Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i prostom većinom, uz kvorum od minimalno 22 od 42 poslanika, konstatira da je odlukama Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Rs grubo povrijeđen Ustav Bosne i Hercegovine, čime je Dejtonski sporazum jednostrano napušten, i usvajanje Deklaracije o nastavku postojanja Bosne i Hercegovine kao Republike Bosne i Hercegovine, sa ustavnošću i zakonitošću koja je vrijedila do potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Kurtćehajić: Dodik bespravnim vraćanjem nadležnosti dovodi Bosnu i Hercegovinu na ivicu rata

Sve ovo bi se uradilo na osnovu Ustavnog zakona od 1995. godine koji u članu 2. sadrži odredbu:

“Ako se međunarodni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu i Ustav Bosne i Hercegovine ne budu provodili, Republika Bosna i Hercegovina može proglasiti nevažećim Međunarodni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu i nastaviti da djeluje kao međunarodno priznata, suverena i nezavisna država, u skladu sa Ustavom Republike Bosne i Hercegovine.”

Ustav Bosne i Hercegovine nadređuje državu entitetima, što se jasno može zaključiti iz člana 3. stav 3 b):

“Entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti će se pokoravati ovome Ustavu, koji dokida one odredbe zakona Bosne i Hercegovinei ustava i zakona entiteta koje su protivne Ustavu, kao i odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog sustava Bosne i Hercegovine”

BANUK: Inicijativa za povratak Republike Bosne i Hercegovine

Međutim, Dodikovu politiku i njegove pravnike, koji Gebelsovim metodama tumače pravo, to ne interesuje već nastoje da tumačenje ustavnih normi, makar cijelom svijetu bilo jasno da je to nakaradno, stave u funkciju Dodikove politike, čime sebe dovode u poziciju jednostranog neprovođenja Ustava Bosne i Hercegovine, što omogućuje da se pokrene aktivnost na vraćanje Republike Bosne i Hercegovine.

Na osnovu odredbe Ustavnog zakona, ali i principa međunarodnog prava koje, u slučaju da Bosna i Hercegovina prestane da funkcioniše po Dejtonskom sporazumu, vrednuje jedino pravno stanje koje mu je prethodilo, a to je Republika Bosna i Hercegovina, najpozvanije tijelo da usvoji Deklaraciju o proglašenju Republike Bosne i Hercegovine, odnosno nastavljanju postojanja Bosne i Hercegovine kao Republike Bosne i Hercegovine, ima Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koji ima 42 poslanika izabrana na poslednjim izborima 2018. godine, koji time ima i legalitet i legitimitet, i koji bi usvojio potrebne akte za oživljenje Republike Bosne i Hercegovine prostom većinom od broja prisutnih (uz kvorum od minimalno 22 od 42 poslanika) i bez mogućnosti entitetske blokade koja zahtijeva saglasnost jedne trećine oba entiteta, a ovo posljednje zato jer, nakon što bi Narodna skupština bosanskohercegovačkog entiteta Rs oduzimanjem prenesenih nadležnosti državi Bosni i Hercegovini i osporavanjem odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine jednostrano napustila Dejtonski sporazum, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine ne bi imao obavezu da postupa prema nevažećem Dejtonskom sporazumu već bi odlučivao prema općim pravilima rada evropskih i drugih u svijetu predstavničkih tijela, pri čemu kvorum čini 50 % plus 1 od broja poslanika, a odluke se donose većinom glasova.

Kurtćehajić o pokušaju uspostave parainstitucija: Manipulišu pravom, cilj je razbiti BiH

Dakle, inicijativa za povratak Republike Bosne i Hercegovine je hipotetička. Da bi se ona realizirala, potrebno je da budu ispunjena dva uslova:

1) protivustavna politika Dodika, odnosno uzurpacija državnih nadležnosti od strane entiteta koje su prenešene na državni nivo, i

2) neadekvatna reakcija na takvu vrstu uzurpacije od strane međunarodne zajednice.

U takvom slučaju, za Bosnu i Hercegovinu nema drugog rješenja – osim da pristane na svoj nestanak.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.