fbpx

Kako se Aja Sofija ‘jednostavno okrenula’ od smjera premu Jerusalemu u smjeru Kabe?

Namjena Aja Sofije

Aja Sofija je izgrađena je tek nakon trećeg pokušaja, svoju  namjenu mijenjala isto toliko puta. Bila je najveća pravoslavna krunidbena crkva  skoro 1000 godina, kratko vrijeme i katolička katedrala, zatim džamija 500 godina,  prije 100 godina je  pretvorena u muzej, koji godišnje posjeti više od tri miliona turista.

Aja Sofija je bila svjedok dva carstva, do sada bilo je nekoliko prepravki i ozbiljnih rekonstrukcija tokom kojih crkva nije bila  otvorena. Razlog tome su bili česti zemljotresi od kojih je nekoliko jačih oštetilo kupolu. Tokom jedne od  rekonstrukcije kupola je podignuta za još 6 metara i crkva je desetak godina bila zatvorena. Tek za vrijeme dinastije Paleologa, crkva je rekonstruisana detaljno i urađeni su potporni zidovi i fasada.

Foto: Zidine Ajj Sofije iz šestog vijeka u izvornom stanju- Balkanitmes.press
Foto: Unutrašnji hodnik, velika vrata korz koja su ulazili Vizantijski carevi i mala za sveštenstvo-Balkanitmes.press

 

U krstaškim ratovima, u jednom od pljačkaških pohoda 1204. crkva je opljačkana. Odnijeto je zlato, umjetnine, carski portal, srebrni krstovi. Za vrijeme Latinskog carstva, od 1204. do 1261. godine Aja Sofija je postala Rimokatolička katedrala.

 

Foto: Aja Sofija strana prema Bosforu- Balkantimes.press

Nakon osvajanja Istambula, Aja Sofija je postala glavna džamija u Osmanskom carstvu. Te je dobila naziv “Cami-i Kebir“, što znači “velika džamija”. Aja Sofija u tursko-islamskoj kulturi imala mnogo veća značenja od bilo koje druge džamije.

 

Foto: Aja Sofija -dograđeno turbe Osmanskih sultana

 

Zauzima centralno mjesto u državnoj upravi kod Osmanlija. Ona je prva džamija gdje su se sultani i drugi državnici susretali sa narodom za vrijeme džuma i bajram namaza.

 

Foto- amfore od mermera za uzimanje abdesta-Balkanitmes.press

 

U vrijeme dok je bila crkva Aja Sofija  je služila samo carevima i sveštenstvu, nakon osvajanja Isatmbula vizantijski carevi su postali prošlost. Osmanlijama je bila potrebna velika bogomolja koju će koristiti svi, a to je bila Aja Sofija. Tu je po predanju sultan Mehmed II Fatih prvi put pao na sedždu. U Aja Sofiji je klanjana prva džuma nakon osvajanja Istambula. Aja Sofija je doživjela i brojne promjene tokom transformacije iz crkve u džamiju: dobila je 4 minareta, koji  su djelo Mimar Sinana, a dozidani su medresa, mimber i mihrab.

 

 

U XVII vijeku na unutrašnje zidove su postavljene ploče na kojima su kaligrafski ispisano božije ime Allah, zatim imena Muhameda a.s, halifa Ebu Bekira, Omera, Osmana, Alije i njegovih sinova Hasana i Husejina. Ovi natpisi predstavljaju najveće kaligrafske natpise u islamskom svijetu. Nazidana je prostorija za mujezina, kao i nekoliko terasa sa kojih su za vrijeme džume vjernici mogli slušati hutbu (predavanja). Mjesto gdje su carevi krunisani bilo je akustično iz razloga što se nalazio u jednom od fokusa eliptične forme građevine i služilo je za učenje ezana. Kad je Aja Sofija postala džamija careva vrata su bila rezervirana za sultana i bila su prekrivena svilenim zavjesama i ispisana ajetima iz Kur’ana.

 

Kako se Aja Sofija okrenula od Jerusalema u smjeru Kabe?

Obzirom da su pravoslavne crkve bile okrenute prema istoku, mihrab džamije je trebalo biti okrenuto prema Kabi, jugoistoku. Mihrab se nalazi ispod freske gdje je bio glavni oltar, što je značilo da je Aja Sofija okrenuta prema Meki.  Postoje mnoga predanja kako je došlo do poklapanja kible prema kojoj se okreću muslimani sa ranijom orjentacijom Aja Sofije. Predanje kaže da je sultan Mehmet Fatih, kada je klanjao prvu džumu u Aja Sofiji, ispred sebe ugledao Kabu, te da je hazreti Hidr, stavljajući prst u “Stub suza”, okrenuo cijelo zdanje u smjeru Kabe.

 

Foto: Ajaj Sofija -stub suza… različita tumačenja zašto je stub stalno vlažan, posjetioci stavljau prst i okreću za 360 stepeni , jer se zove i stub želja

Naučnici ovaj fenomen objašnjavaju tektonskim pomjeranjima, kojih je bilo mnogo u ovom području. Što je značilo da se Aja Sofija ‘sama’ okrenula prema Meki.  Ovaj zaokret  simbolizije preokret u sudbini Aja Sofije, od kršćanstva ka islamu.

 

Foto: Unutrašnjost Ajaj Sofije Mihrab i oltar okrenuti u smjeru Kabe

 

Natpis sultana Mehemda Fatiha na Ajaj Sofiji, kad je pretvorena u džamiju

 

Aja Sofija muzej

Tako je 1935. godine, dakle nepunih 500 godina posle pada Konstantinopolja, tadašnji turski predsednik Mustafa Kemal Ataturk odlučio da se Aja Sofija sekularizuje i pretvori u muzej, koji se danas nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Čitavo bogatstvo je utrošeno na radove. Kemal Paša Ataturk, osnivač moderne Turske Republike, proglasio je Aja Sofiju za nacionalani spomenik i pretvorena je u muzej – Ayasofya Müzesi.

 

Foto: Aja Sofija muzej, Balkanitmes.press

 

Zvanično potvrđeno: Aja Sofija više nije muzej, vraćen joj status džamije i otvorena za molitvu

 

 

A.M.

Balkantimes.press

 

 

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded.