Izet Mašić: Korona virus će se u budućnosti ponašati slično B i C hepatitis virusu

JESMO LI SPREMNI NA NOVE IZAZOVE KOJI NAM POTENCIJALNO SLIJEDE U OVOM TZV. POST-COVID PERIODU?

Piše: Akademik Izet Mašić

Rat u Ukrajini preko noći je stopirao svakodnevno filovanje informacijama o dnevnom, lokalnom te svjetskom globalnom kretanju o broju slučajeva inficiranih, testiranih, pozitivnih, negativnih osoba oboljelih od korona bolesti izazvanih novim virusom, čije se porijeklo nije zadugo znalo (i dalje se o o tome raspravlja), zatim umrlih na ovaj ili onaj način, tretiranih na kućnom ili bolničkom liječenju, na respiratoru ili bez njega, nevakcinisanih ili vakcinisanih ovom ili onom vakcinom, itd., itd

Displozija informacija o ovome bila je forsirana u medijima, često korištenjem neprovjerenih i nerealnih podataka, bez ozbiljnih urađenih medicinsko-statitističko-informacijskih analiza, bez ozbiljnih studija zanovanih na dokazima (Evidence Based Medicine Studies – EBM) i potkrijepljenih stručno inaučno nedovoljno analiziranim i argumentiranim pokazateljima (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35099819/).

Pandemija korona virusom je u martu 2020. godine od stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) proglašena pandemijom (https://www.bibliomed.org/?mno=96914), koja je od tada do danas (globalno) potpuno izmijenila ljudske živote i aktivnosti u gotovo svim sferama ljudskih djelatnosti, dovodeći neke i do potpunog kolapsa.

Tretman oboljelih, testiranih i netestiranih, vakcinisanih i nevakcinsanih postao je predmet profesionalnih medicinskih i naučnih analiza, a medicinska naučna litratura dominantno se počela zanimati problemima korona pandemije i njenih efekata i posljedica (https://www.bibliomed.org/?mno=116484).

S obzirom na nepoznanice vezane za novi soj virusa, njegovu strukturu, natanak i širenje u populaciji, liječenje i nedostatak lijekova, farmaceutski stručnjaci velikih svjetskih farmaceutskih kompanija dali su se u brzi proces stvaranja vakcina i njihovu primjenu, bez provjere efekata i posljedica njihove primjene.

Cilj je bio što prije naći načina da se bolest prevenira, ali i spriječi njeno sirenje. Dominantne su bile javno–zdravstvene mjere preporučene od SZO i njenih eksperata, uglavnom bazirane na iskustvima iz prošlosti, kakve su provođenje i kod drugih masovnih zaraznih bolesti tokom povijesti (https://www.bibliomed.org/?mno=122419).

Stvorio se paraleni zdravstveni sistem, oficijelni je gotovo totalno urušen na svim nivoima i menadžeri u zdravstvu i svi donosioci odluka stavljeni su na muke, a resursi i sredstva koja su normalno korištena za dijagnostiku i liječenje pacijenata, a posebno onih kojima su bila potrebna hirurška liječenja, izuzev akutnih hirurških stanja, stavljena su na čekanje.

Proizvodnja maski i sredstava za dezinfekciju postali su dominantni i njihovim proizvođacima omogućili su za kratko vrijeme ogromnu finansijsku dobit, a isto to i farmaceutskim kućama – ogromne dobiti od proizvodnje vakcina.

Proizvođači drugih potrepština za normalni život i osiguranje životnih potreba zapadaju u krizu.

Kompanije propadaju, radnici gube posao, a ljudske potrepštine svojom cijenom stanovništvo stavljaju u sve težu situaciju.

U zdravstvenim posljedicama počinju dominirati mentalni problemi, a sistemski se urušavaju i pojedine ključne komponente – obrazovanje i zdravstvo, čije posljedice trpe i najrazvijenije zemlje svijeta.

Gotovo sve zemlje – članice SZO – prihvatile su i ispoštovale preporuke svjetskih esksperata, te svoje zdravstvene sisteme prilagodili novonastalim zdravstvenim uvjetima.

Štamparovi principi iz Deklaracije o Primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz Alma-Ate (usvojena 1978. godine) dominirali su proteklo vrijeme i promocija zdravlja i pravilan higijensko–dijetetski režim (https://www.bibliomed.org/?mno=33450) i korištenje sredstava za jačanje imunog sistema orgnizma postali su dominirajući u borbi protiv korona virusa.

Lokalni zdravstveni sistemi (jedinice obiteljske medicine) i javno-zdravstvene instuticije intenzivirale su promotivne aktivnosti, čiji su rezultati u proteklom periodu bili efektivni.

U prilog navedenom, citirat ću kao primjere iz prakse, dva programa javno dostupna na web stranicama, i to: Doma zdravlja Centar (Vrazova) (https://judzks.ba/), Sarajevo i MEDICUS A programa iz Gračanice (https://medicus-a.ba/). 

INFORMACIJE I PREPORUKE

Preporuke za postupanje korisnicima usluga Centra za mentalno zdravlje

Smjernice za postupanje u radu sa djecom u CMZ-u za vrijeme COVID-19

Mentalno zdravlje i psihosocijalna razmatranja tijekom COVID-19

Program i savjeti za prvi telefonski razgovor u vandrednoj situaciji angažovane osobe (psihologa)

Aktivnosti koje se mogu praktikovati dok je osoba u samoizolaciji

Zaštita i samozaštita radnika u zdravstvu – broj telefona za psihološku podršku

Psihološki aspekti za zdravstvene radnike

Koronavirus – smjernice poželjnog ponašanja

COVID-19 i borba sa ljudskim ponašanjem

Psihološke krizne intervencije u vrijeme pandemije Covid19

Drugi o nama: Ko ima prioritet u masovnom testiranju u Sarajevu ( video prilog N1)

IZVJEŠTAJI HITNIH MEDICINSKIH TIMOVA

PRIKAZANOM DODAJEMO JEDINSTVEN (ORIGINALAN) MODEL LIJEČENJA OBOLJELIH OD KORONA INFEKCIJE U POLIKINICI MEDICUS-A U GRAČANICI, ČIJA ISKUSTVA SU PUBLICIRANA U NAUČNOJ LITERATURI I DOBILA SU POZITIVNE KOMENTARE ZDRAVSTVENIH PROFESIONALACA ŠIROM SVIJETA.

Autori ovog projekta primijenjenog u praksi i koji i danas efektivno egzistira (https://medicus-a.ba/) iskusni su univerzitetski profesori Obiteljske medicine i Urgentne medicine.

Posebno interesantan je njihov pristup tretmanu pacijenata potencijalno i već oboljelih od bolesti COVID-19  te kako takve pacijente treitrati u tzv.POSTCOVID-19 periodu i perspektivama koje nas očekuju lokalno i globalno, s obzirom na to da postoje mnoge neodumice u vezi s ovim ozbiljnim zdravstvenim problemom.

Pretpostavka je da će se korona virus u budućnosti ponašati slično B i C hepatitis virusu. Nauka radi na tom utvrđivanju i eventualnim mjerama  koje se primjenjuju kod hepatitisa.

https://www.bibliomed.org/?mno=11923

O Autoru:

Izet Mašić je emeritirani univerzitetski profesor Obiteljske/Porodične medicine i Medicinske informatike na Univerzitetu u Sarajevu. Član je nekoliko naučnih akademija i naučnih asocijacija, izmedju ostalog, jedini je član iz Bosne i Hercegovine u Svjetskoj akademiji nauka i umjetnosti i Evropskoj akademiji nauka i umjetnosti, te je osnivac Akademije medicinskih nauka i umjetnosti u BiH i jedan od osnivača Svjetske akademije Medicinske Informatike i Bosanske akademije nauka i umjetnosti Kulin ban.

Autor je i koautor preko 1200 različitih biomedicinskih publikacija, od kojih preko 80 u vidu knjiga i monografija, poput ove iz koje je izvađen gornji tekst, a publikacije su objavljene na preko 40 svjetskih jezika. Urednik je 5 indeksiranih naučnih časopisa. Organizator je preko 100 naučnih i stručnih kongresa i simpozija od kojih je nekoliko organizirao u ratnim uvjetima u BiH, a preko 50 njih su međunarodnog karaktera..

Nedavno je nagrađen diplomom Evropske Federacije Medicinske Informatike (EFMI) za svoj 30-godisnji doprinos razvitku ove naučne i akademske discipline u Evropi i Svijetu, o čemu smo već objavili poseban članak:

• (https://vimeo.com/717800584).