Hodges: Rusija je ponovo pribjegla nuklearnim prijetnjama

Frederick Hodges, penzionisani general SAD: Rusko nuklearno oružje više efikasno kao propaganda

Rusija, čije trupe intenzirivaju ofanzivu na istoku Ukrajine, sve više primjenjuje strategiju vazdušnih napada na ukrajinska manja mjesta i gradove, čiji cilj je da se iscrpi zemlja, ekonomski i moralno.

Kao dio hibridnog rata, Kremlj je zaoštrio retoriku protiv SAD i Ukrajine, koju pojačavaju ruski mediji u inostranstvu.

Jedan od najdjelotvornijih propagandnih narativa Kremlja je prijetnja nuklearnim oružjem ako Zapad nastavi da pomaže Ukrajini.

Prošle sedmice, nakon što su Sjedinjene Države, Britanija, Njemačka i Poljska saopštile da će poslati borbene tenkove u Ukrajinu, Rusija je ponovo pribjegla nuklearnim prijetnjama, a bivši predsjednik Dmitrij Medvedev predvidio je Treći svjetski rat i sukob nuklearnih sila iz kojeg nijedna nacija neće izaći živa, prenosi pobjeda.me. 

Penzionisani vojni general Ben Hodžis, bivši komandant snaga SAD-a u Evropi, ocjenjuje da je vjerovatnoća da Rusija upotrijebi nuklearno oružje vrlo mala.

Glas Amerike: Kakvu ulogu imaju dezinformacije i propaganda u ruskom ratu protiv Ukrajine?

Hodžis: Rusi su uvijek koristili dezinformacije. I shvatili su da smo mi na Zapadu veoma ranjivi na dezinformacije i čak teorije zavjere, jer je toliko ljudi ovde izgubilo povjerenje u vladu i naše institucije. Mi, Zapad, nismo uspjeli da ispunimo sopstvene ciljeve. Mislim, sjedjeli smo i ništa nismo radili jer nismo mogli da vjerujemo da bi bilo koja prosječna osoba vjerovala glupostima koje dolaze od kremaljskih kriminalaca. To je apsurdno i očigledno lažno. Nismo reagovali i nismo ih smatrali odgovornim . Takođe zato što smo bili spremni da nastavimo da koristimo jeftin ruski gas.

Glas Amerike: Jedna od tema o kojima se najviše razgovaralo u vezi sa pomoći koju SAD i njeni saveznici pružaju Ukrajini je ruska prijetnja nuklearnom eskalacijom. Mnogi u SAD i Evropi rekli su da se plaše da je takav scenario moguć. Zašto mislite da Rusija može da koristi narativ o “mogućem nuklearnom ratu”, toliko djelotvorno?

Hodžis: Godinama su prijetili da će upotrijebiti nuklearno oružje. I svakako, od kada je njihova takozvana specijalna vojna operacija počela prije 11 mjeseci, prijetili su nuklearnim oružjem svaki put kada bi mi nešto dali Ukrajini. Ali svaki put kada konačno donesemo odluku da idemo napred i obezbijedimo sljedeći nivo pomoći, Rusija ne radi ništa zato što oni ne mogu ništa da urade.

Glas Amerike: Da li bi zato trebalo da ignorišemo te prijetnje?

Hodžis: Rekao bih da ih uzmemo za ozbiljno jer imaju hiljade nuklearnih bojevih glava, i očigledno ih nije briga koliko nevinih ljudi je ubijeno. Ali vjerovatnoća da koriste nuklearno oružje, mislim, je zapravo vrlo mala. Mislim da su povjerovali predsjedniku Bajdenu, kada je rekao da će biti katastrofalnih posljedica za Rusiju ako upotrijebi nuklearno oružje. Mislim da mu vjeruju, i takođe znaju da im upotreba nuklearnog oružja neće dati nikakvu prednost na bojnom polju. To neće promijeniti stvari na terenu, neće ih učiniti boljim za Rusiju. Ali ako upotrebe nuklearno oružje, onda će biti gotovo za rusku Crnomorsku flotu i za ruske snage u Ukrajini. I mislim da ruski generalštab to zna. Njihovo oružje je korisno samo kada njime prijete, jer mogu da vide koliko nas je prestravljeno da bi oni to zaista mogli da urade.

Glas Amerike: Ranije ste pomenuli da Rusija baca sve više ljudi u mašinu za mljevenje mesa. Ima li znakova nove mobilizacije? Kako će dolazak novomobilisanih uticati na ovaj rat?

Hodžis: Mislim da je to zamjena za stvarnu strategiju za pobjedu u ratu. Oni shvataju da ne mogu da pobijede Ukrajinu, i zato pokušavaju da kupe vrijeme slanjem topovskog mesa, u nadi da će Zapad konačno izgubiti volju da i dalje podržava Ukrajinu. Lansirali su rakete na gradove i uništavali energetske mreže. To je takođe bio dio pokušaja da se produži sukob. To nije djelovalo. Ne čujete više mnogo o projektilima koji pogađaju energetske mreže.

I sada, ideja da oni mogu samo da nastave da šalju vojnike tamo čini se kao jedina strategija koju imaju. Sada pokušavaju nekako da zabrinu Ukrajince i Zapad da će Rusi pokrenuti veliku ofanzivu iz Bjelorusije. Sa čime? Ne vjerujem da imaju logistiku ili oružane snage ili čak artiljeriju koja bi mogla da podrži takvu ofanzivu.

Glas Amerike: Rusija gubi mnogo ljudstva, ali Ukrajina takođe gubi ljude. Šta Zapad može i mora da uradi da bi povećao sposobnost Ukrajine da završi taj rat?

Hodžis: U pravu ste da je Ukrajina pretrpjela mnogo žrtava, ali ni blizu gubitaka Rusije. Ukrajina na sreću još nema problema sa ljudstvom. Još imaju 2 miliona ljudi koji mogu da služe u vojsci i spremni su na to. Mislim da ljudstvo neće biti problem. Ali da bi Ukrajina pobijedila, Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, mora da odluči da želi da oni pobijede. I iz nekog razloga, naše vođstvo nije bilo spremno da kaže da želimo da Ukrajina pobijedi. Čujem, “Ne želimo da Ukrajina izgubi” ili “Želimo da Ukrajina bude uspješna, ali niko ne kaže:“ Želimo da Ukrajina pobijedi i uradićemo sve što je moguće i potrebno da se to ostvari.

Glas Amerike: Kako i kada vidite da se ovaj rat završava?

Hodžis: Vjerujem da ako Zapad pruži Ukrajini ono što joj treba, a to je dalekometno precizno oružje, i nastavi da podržava ruske sankcije, onda mislim da mogu da oslobode Krim do kraja avgusta. A, onda mogu da se okrenu ostatku Donbasa. Ali Krim je odlučujući. To je najvažnije.

Glas Amerike: Zašto?

Hodžis: Zato što bez Krima, Ukrajina nikada neće biti sigurna i nikada neće moći da obnovi svoju ekonomiju. Čak i ako oslobode 100 odsto Donbasa, ako Rusija sjedi na Krimu, oni još uvijek mogu da ometaju saobraćaj koji ulazi i izlazi iz Odese i izvode vazdušne napade na ukrajinske gradove. Za par godina, opet će početi rat. Zato je bitno da Ukrajina oslobodi Krim.