fbpx

BiH: U četvrtak presuda za ubistva civila iz voza smrti u Štrpcima

Prema svjedočenjima, u voz na relaciji Beograd – Bar, na stanici u Štrpcima u Rudom 27. februara 1993. ušli su vojnici Vojske Republike Srpske, iz voza su izveli 20 osoba koje su nakon mučenja strijeljali

Nevladine organizacije obilježavaju u centru Beograda 29 godina od zločina u Štrpcima (Milos Tesic/ATAImages/PIXSELL/Al Jazeera)

U Sudu Bosne i Hercegovine za četvrtak je planirano izricanje presude Bobanu Inđiću, komandiru Interventne čete Druge podrinjske lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske, optuženom za odvođenje 20 civila iz voza u Štrpcima, koji su poslije ubijeni u Višegradu.

Nešto više od dvije sedmice kasnije, 7. februara, planirano je izricanje presude osumnjičenim za isti zločin i pred Višim sudom u Beogradu.

Slučaj Štrpci pravosnažni sudski epilog nije dobio ni tri decenije nakon zločina, od 20 nestalih pronađeni su posmrtni ostaci tek četiri osobe, što porodice ubijenih drži u još većem očaju.

Voz smrti

Prema svjedočenjima, u voz na relaciji Beograd – Bar, na stanici u Štrpcima u Rudom na krajenjem istoku Bosne, 27. februara 1993. ušli su vojnici Vojske Republike Srpske. Iz voza su izveli 20 osoba, većinom Bošnjaka iz Srbije i Crne Gore, i jednog Hrvata. Među njima je bilo i državljana Bosne i Hercegovine. Odveli su ih u salu osnovne škole u mjestu Prelovo gdje su ih, s drugim optuženima, opljačkali i pretukli. Potom su ih, svezane, kamionom odvezli u jednu garažu u višegradskom selu Mušići pokraj Drine, gdje su ih likvidirali iz vatrenog oružja.

Za te zločine su do sada pravosnažno osuđene samo dvije osobe: Nebojša Ranisavljević osuđen je u septembru 2002. godine pred Višim sudom u Bijelom Polju, u Crnoj Gori, na 15 godina zatvora, a Mićo Jovičić u novembru 2016. pred Sudom Bosne i Hercegovine na kaznu zatvora od pet godina, nakon pokajanja i priznanja krivice.

Sudski proces nastavljen je na dva suda; pred Višim sudom u Beogradu sudi se Gojku Lukiću, Dušku Vasiljeviću, Jovanu Lipovcu i Draganu Đekića. Peti osumnjičeni za zločine u Štrpcima Ljubiša Vasiljević je preminuo u julu 2021. godine.

Nešto ranije, u oktobru 2022, za likvidaciju putnika pred Sudom Bosne i Hercegovine u Sarajevu nepravosnažno su osuđeni na ukupno 91 godina zatvora sedmorica optuženih. Bivši pripadnici Interventne čete Druge podrinjske lake pješadijske brigade Vojske RS-a Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović osuđeni su na po 13 godina zatvora. Riječ je o prvostepenoj presudi na koju je moguće uložiti žalbu. Suđenje je trajalo sedam godina. Šekarić i Krsmanović su već ranije osuđeni za druge zločine.

Nekoliko dana nakon nepravomoćne presude objavljeno je da je jedan od osuđenih, Miodrag Mitašinović, pobjegao iz bolnice u Foči. Do danas nije pronađen.

Suđenje prate kontroverze

Suđenje za zločine u Štrpcima od početka prati serija kontroverzi. Prvooptuženi u predmetu, bivši komandant Druge podrinjske lake pješadijske brigade Vojske RS-a, Luka Dragičević, oslobođen je krivice.

Sutkinja Suda BiH Vesna Jesenković rekla je da Tužiteljstvo BiH nije dokazalo da je Dragičević optuženom Bobanu Inđiću povjerio zadatak i izdao naredbu za mučenje i ubijanje civila.

Haris Rovčanin, novinar Balkanske istraživačke mreže (BIRN), čiji su novinari specijalizirani za praćenje suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, rekao je da se u slučaju Dragičevića može govoriti o propustima Tužilaštva BiH, koje je tog komandira u vojsci RS-a propustilo teretiti jer nije spriječio ubistva zarobljenika, a nakon ubistva nije procesuirao odgovorne.

Osim toga, cijelo suđenje traje predugo, rekao je Rovčanin, dodajući da neke osobe koje su uključene u predmet zbog sporosti pravosuđa neće dočekati pravomoćnu presudu, jer njihov biološki sat otkucava.

Porodice žrtava zločina u Štrpcima žale se da nisu prepoznate kao civilne žrtve rata. Selma Memović-Čolović, čiji je otac Fikret Memović odveden iz voza smrti, kaže da sve vrijeme suđenja porodicama ubijenih pomažu tek nevladine organizacije za ljudska prava. Srbija, čija je Selma državljanka, nije stala u zaštitu porodica.

(Al Jazeera)

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us