fbpx

Azerbajdžan i Armenija ne mogu razmijeniti mrtve zbog kršenja primirja

Armenija i Azerbajdžan nisu uspjele razmijeniti tijela vojnika ubijenih u sukobima oko Nagorno Karabaha zbog kršenja primirja za koje se dvije strane međusobno optužuju, prenose u nedjelju agencije.

Dvije zemlje pristale su na prekid vatre od subote u podne kako bi razmijenile zarobljenike i poginule vojnike, ali se međusobno optužuju za kršenje primirja. 

 

NEW! U Azerbejdžanu prekid vatre ne postoji, raketiraju se gradovi, raste broj civilnih žrtava

 

Prekid vatre uspostavljen je nakon maratonskih pregovora u Moskvi. Pregovori u Moskvi prvi su diplomatski kontakt Armenije i Azerbajdžana od početka borbi 27. septembra u kojima su poginule stotine ljudi.

 

Foto: Izvor Društvene mreže

 

Enklava Nagorno Karabah međunarodno je priznata kao teritorija Azerbajdžana, ali je naseljena i njome upravljaju etnički Armenci. 

 

Ilham Aliyev je napisao na svom Twitter profilu:

Armenska strana ima za cilj ponovno osvajanje oslobođenih teritorija. Političko-vojno rukovodstvo Armenije snosi odgovornost za počinjene zločine. Azerbejdžanska strana će izvršiti odgovarajuću odmazdu!

 

Djeca nastradala u Sinoćnjem bombardoavnju Ganje.

 

 

 

Foto: Društvene mreže

 

 

Glasnogovornik armenskih snaga napisao je na Facebooku da je Azerbajdžan napao naselja u toj regiji u nedjelju, dok se Armenija pridržavala primirja.

Azerbajdžan je optužio Erevan za granatiranje sela i gradova. Stradalo je devetero civila, a deseci su ozlijeđeni, uključujući zdravstvenog djelatnika koji je teško ozlijeđen dok je tragao za žrtvama.

Tvrdnje dviju zemalja ne mogu se neovisno provjeriti, navodi njemačka novinska agencija dpa.

Azerbajdžan je također optužio Armeniju za neuspješni raketni napad na hidroelektranu Azeri u Mingačeviru. Armenske snage u Karabahu odbacuju optužbe. 

 

 

Obnovljene borbe u desetljećima dugom sukobu pobudile su strah da će se u rat uključiti Turska, bliski saveznik Azerbajdžana te Rusija koja ima obrambeni pakt s Armenijom.

Zbog sukoba se sve više dovodi u pitanje sigurnost plinovoda kojima se nafta i plin iz Azerbajdžana dopremaju u Europu. 

 

Foto: Društvene mreže

 

 

Ovo su najgori sukobi dvije zemlje od rata koji je trajao od 1991. do 1994. i u kojemu je ubijeno oko 30.000 ljudi. Rat je okončan primirjem koji se često kršio.  

 

Izvor: Slobodna Dalmacija/ Durštvene mreže

Balkantimes.press

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.