Prva fotomontaža ‘poznatih’ je urađena još u XI vijeku u Aja Sofiji. Aja Sofija je prvobtino bila pravoslavna krunidbena crkva. U nju su mogli uulaziti samo vizantijski carevi i sveštenstvo. Nakon osvajanja Carigrada od strane Osmanlija pretvorena je u džamiju.
Svaki stub, kao i detalj utisnut na zidovima Aja Sofije priča svoju priču. Iz vizantijskog perioda sačuvano je nekoliko mozaika. U centru jednog od mozaika nalazi se mozaik Marije i Isusa Hrista (Isa a.s.), s desne strane se nalazi mozaik cara Konstantina IX Monomaha, dok se s lijeve strane nalazi mozaik carice Zoje. Na prvi pogled taj mozaik izgleda uobičajeno, ali je neobičan zbog fotomontaže koju je na istom uradila sama carica Zoja.
Naime carica Zoja, (koja je bila nasljednica vizantijskog prijestolja) se udavala tri puta. Mozaik sa zlatnim listićima je pravljen kada je bila udata za svog prvog muža Romana III Argira.
Carica Zoja je lice prvog muža Romana III Argira zamjenila licem trećeg muža Konstantina IX Monomaha (vjerovatno iz tehničkih razloga, kako ni bi ponovo pravila iznova skupocjeni vitraž). Sačuvani mozaik pokazuje da je lice Zojinog trećeg supruga nadograđeno na već postojećem mozaiku, koji je pravljen u vrijeme Zojinog prvog braka sa Romanom III Argirom.
O Ajaj Sofiji
Aja Sofija se nalazi preko puta plave džamije, na jednom od sedam istanbulskh brežuljaka.. Bilo je nekoliko pokušaja izgradnje ove crkve. Prvu je započeo 325. Konstantin Veliki, a završio njegov sin Konstancije 360 godine. Do današnjih dana bilo je nekoliko prepravki i ozbiljnih rekonstrukcija tokom kojih crkva nije mogla biti dostupna. Razlog tome su bili česti zemljotresi od kojih je nekoliko jačih oštetilo kupolu. Car Justinijan, je 532. godine ponovo izgradio Aja Sofiju. Nažalost, većina njenih dragocjenosti je tokom vijekova opljačkana, krstaši su čak uzeli i izrezbarena pozlaćena bronzana vrata, kao i zlatni prijesto. Skoro 10 vijekova, Aja Sofija bila je pravoslavna crkva, sve dok je sultan Mehmed II nije pretvorio u džamiju 1453. godine.
Kako se Aja Sofija ‘jednostavno okrenula’ od smjera premu Jerusalemu u smjeru Kabe?
Uklonio je zvona, oltar, 15 metara veliki ikonostas, a sve ikone prekrio malterom (to ih je zaštitilo od zuba vremena), koje su kasnije iscrtane islamskim simbolia. Ubrzo su dodana i četiri minareta, a sve do 1935. godine bila je jedna od najvećih džamija na svijetu, dok je Mustafa Kemala Ataturk nije proglasio muzejom, što je Aja Sofija bila do nedavno, kada je dobila ponovo status džamije.
Zvanično potvrđeno: Aja Sofija više nije muzej, vraćen joj status džamije i otvorena za molitvu
Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.