Akademik Muriz Spahić: DVA IZLAZA BOSNE I HERCEGOVINE NA JADRAN

„Historija je državna nauka. Za nju treba da je zainteresirana država. Historijsko znanje mora se steći iz arhiva, od učenih historičara”. – Galib Šljivo

Piše: Akademik Muriz Spahić, potpredsjednik Bosanske Akademije Nauka i Umjetnosti “Kuiln ban”

DVA IZLAZA BOSNE I HERCEGOVINE NA JADRAN

NEKI KARTOGRAFSKI PRILOZI O HISTORIJSKIM ČINJENICAMA U DJELIMA GALIBA ŠLJIVE

• Ne pretendujemo ovdje i sada dubioznu analizu historijskih i naučnih činjenica u djelima historičara Galiba Šljive, koji zaslužuju posebnu pažnju na naučnim skupovima, osim kratke kartografske retrospektive njihove potvrde.
• Kartografski prikazi su ujedno dio historijske građe koji vjerno i ilustrovano potvrđuju historijske činjenice o teritoriju i vemenu koji prikazuju.
• Ovo nije novina ni za rahmetli Galiba Šljivu, koji je prvi akademski nivo obrazovanja upravo stekao iz dvopredmetnog studija: historije i geografije.

SUTORINA – kartografska retrospektiva

• Sutorina je geografski prostor na krajnjem SE dijelu Bosne i Hercegovine, koji je povjesno još od Srednjeg vijeka bio u njenom sastavu.
• Sutorina je od 1377.god. pripadala srednjovjekovnoj bosanskoj državi, kada je bila u sastavu župe Dračevice (Vego,1957; Komar 1997; Foretić 1980).
• Tvrtko I Kotromanić u blizini Sutorine osniva grad Novi, današnji Herceg-Novi (Hrabak 1978).

• Od 1482., početkom Osmanske uprave župa Dračevice se organizira u istoimenu nahiju Hercegovačkog Sandžaka (Šabanović 1982).
• Tokom 1687. Sutorina je pripala Mletačkoj Republici, a Karlovačkim mirom 1699. god. Sutorina je ostala u sastavu Osmanske Imperije kao tampon zona (Foretić 1980).

• Sutorina u sastavu nahije Dračevice ulazi u sastav Trebinjskog kadiluka 1835.god.,da bi 1865., Sutorina i Kruševica dobile status nahije (Aličić,1983).

• Tokom aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-ugarske Sutorina se nalazila u sastavu Trebinjskog okruga (Šljivo, 2001).
• Isti teritorijalni status zadržala je u Kraljevini SHS formiranoj 1921.god. (Šehić & Tepić, 2002)

• Podjelom Kraljevine Jugoslavije 1929.god. na banovine Sutorina zajedno sa Kruševicom pripada Primorskoj općini zajedno sa Trebinjskim okrugom unutar Zetske banovine (Aranđelović, 1935).
• Na sjednici predsjedništva AVNOJ-a 24.02.1945. kriterij za granice Bosne i Hercegovine su određene prema Berlinskom kongresu 1878.god., po kome je Sutorina bila u sastavu Bosne i Hercegovini (geografska karta južnog dijela BiH).

SUTORINA – MORFOMETRIJSKI ODNOSI

SUTORINA – OCEANOGRAFSKI POKAZATELJI

• Priobalno područje na ulazu u zaliv, u dužini od 1,8 km ima dubinu mora višu od 25 m.
• Ostatak obale 3,65 km, od ukupno 5,45 km, prema ušću rijeke Sutorine i dalje do Igala, je terigena sa dosta plitkim dnom, čije dubine od obale prema pučini na udaljenosti 1 km iznose do 9 m.

SUTORINA – MORFOMETRIJSKI POKAZATELJI

• Površina F = 83,7 km2 (83 700 000 m2)
• Dužina granice BiH u Sutorini je L = 44,5 km
• Dužina morske obale = 5,45 km od toga 1,8 km otpada na duboki litoral >25 m
• Maksimalna širina teritorija Sutorine je 10 km, a minimalna je 1,5 km

SUTORINA – POKLON CRNOJ GORI

• Ratifikacija granica BiH sa R. Crnom Gorom od 24.11.2015. god. granice Bosne i Hercegovine na njenom krajnjem jugoistoku skarćene su: kopnene za 44,5 km i morske za 5,5 km, pa je njena površina smanjenjena za 83,7 km².
• Poklonjeni teritorij KO Sutorine i Kruševice površinom je veći od 10 zemalja svijeta među kojima: Vatikana (0,44 km2), Kneževine Monako (2,03 km2), Bermuda (53 km2) i R. San Marino (61,2 km2) ili od polovine površine Lihtenštajna (160 km2).

BH PRIMORJE U ZALIVU NEUM – KLEK

• Bosna i Hercegovina prekida suhozemnu i morsku granicu susjedne R. Hrvatske u zalivu Neum – Kleku.
• Bosna i Hercegovina nije ratifikovala kopnene niti morske granice sa susjednom R. Hrvatskom u dužini od 1011 km.

Otočna granica Bosne i Hercegovine

MORFOMETRIJSKE ODLIKE BOSANSKOHERCEGOVAČKOG PRIMORJA

• Ukupna dužina obale Jadarnskog mora koji pripada Bosni i Hercegovini iznosi 24,71 km; od čega je:

Ø dužina kontinentalne morske granice 8,8 km;

Ø dužina poluotočne morske granice 15,4 km;

Ø dužina otočne morske granice 0,51 km (oko Velikog Školja 0,35 km i oko Malog Školja 0,16 km).

• Dužina morskog zaliva u Neumu iznosi 7,7 km.
• Maksimalna širina zaliva je 3,3 km, a prosječna 1 km. Površina zaliva Jadranskog mora u Neumskom kanalu iznosi 7,7 km², a ona u Malom Stonu, uz uvjet ekvidistantne granice, je 14,3 km², što je ukupno 22 km².
• Prosječna dubina u zalivu iznosi 22,6 m.

DOGOVORENO ALI NIJE RATIFIKOVANO

ZAŠTO R. HRVATSKA SVOJATA ŠKOLJEVE

• Teritorijalno more prema Konvenciji je pojas koji se računa od polazne linije.
• Polaznu liniju čine: linija niske vode duž obala kopna i otoka, ravne linije koje zatvaraju ulaze u luke ili zalive, ravne linije koje spajaju definisane tačke na obali kopna i na obali otoka.
• Vanjska granica teritorijalnoga mora je linija na kojoj je svaka tačka udaljena 12 NM od najbliže polazne linije.
• Primjenom Međunarodnog prava, uz uvjet uzurpacije školjeva od strane R. Hrvatske, Bosna i Hercegovina bi izgubila teritorijalno ali i unutrašnje more sa zapad-jugozapadne strane u kanalu Malog Stona.

NEUVAŽAVANJE DRŽAVNOG SUVERENITETA BiH NA MORU OD R. HRVATSKE

• R. Hrvatska je svojim Zakonikom iz 1994.god. proglasila svoj državni suverenitet na pomorski teritorij BiH.
• Time nije uvaženo njeno međunarodno i pomorsko pravo, kao samostalne i suverene države i jedne od jednakopravnih nasljednica SFRJ.

MEĐUNARODNA KONVENCIJA O PRAVIMA IZLASKA NA OTVORENO MORE

• Konvencija je usvojena Završnim aktom III Međunarode konferencije o pravu mora u Montego Bai na Jamajci 10. januara 1982., a stupila je na snagu 16. decembra 1994. god. R. Hrvatska je položila odgovarajuću notifikaciju o sukcesiji kod glavnog sekretara Ujedinjenih nacija 05. 04. 1995. god.
• Član 7, stav 6. Pomenute Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora definiše da država ne smije primjenjivati sistem ravnih (pravih) polaznih linija (crta) tako da zatvori drugu državu od otvorenog mora.

• Na krajnjem jugu Izraela grad Eilat je dobio izlaz na otvoreno more u Crvenom moru duž Akabskog zaliva, koji je dug 160 km i prosječno širok oko 24 km.

PELJEŠKI MOST LIMITIRA POMORSKI SUVERENITET BOSNE I HERCEGOVINE

• Bosna i Hercegovina ni nakon 27 godina nije riješila pitanje nesmetane konekcije Bosne i Hercegovine od unutrašnjeg sa otvorenim morem to onda Pelješki most:
• Prestavlja vještačku prepreku izlaza BiH na otvoreno more;
• Tangira teritorijalne vode koje pripadaju našoj državi;
• Predstavlja novi nezaobilazni faktor u pregovorima o morskim granicama sa R. Hrvatskom;

GDJE SMO POGRIJEŠILI – GDJE GRIJEŠIMO?

MORAMO ZNATI:

• Problem granica Bosne i Hercegovine prema susjedima: R. Hrvatskoj i R. Srbiji nije nametnut od strane Bosne i Hercegovine, već je rezultat nepoštivanja njenog historijskog suvereniteta i međunarodno priznatog teritorijalnog integriteta od susjeda.
• Na Bosnu i Hercegovinu je nakon međunarodnog priznanja izvršena agresija od sva tri današnja susjeda radi teritorijalnih pretenzija.
• Nerješavanje granica BiH i nakon 30 god. od sticanja njene nezavisnosti navodi na prost zaključak da to nije u interesu susjeda i da slobodno možemo zaključiti da se agresija nastavlja drugim sredstvima.

SVEMU TOME DOPRINOSIMO I MI !

Bosanska akademija nauka i umjetnosti “Kulin Ban”

Akademik Muriz Spahić, potpredsjednik BANUK-a: “DVA IZLAZA BOSNE I HERCEGOVINE NA JADRAN”

(U povodu komemoracije akademiku Galibu Šljivi, Sarajevo, 08.05.2022.)