fbpx

Akademik Muriz Spahić: DVA IZLAZA BOSNE I HERCEGOVINE NA JADRAN

Historija je državna nauka. Za nju treba da je zainteresirana država. Historijsko znanje mora se steći iz arhiva, od učenih historičara”. – Galib Šljivo

MURIZ SPAHIĆ: GRANICA NA MORU, ZAPRAVO, I NEMAMO | Foto: Hayat.ba

Piše: Akademik Muriz Spahić, potpredsjednik Bosanske Akademije Nauka i Umjetnosti “Kuiln ban”

DVA IZLAZA BOSNE I HERCEGOVINE NA JADRAN

NEKI KARTOGRAFSKI PRILOZI O HISTORIJSKIM ČINJENICAMA U DJELIMA GALIBA ŠLJIVE

  • Ne pretendujemo ovdje i sada dubioznu analizu historijskih i naučnih činjenica u djelima historičara Galiba Šljive, koji zaslužuju posebnu pažnju na naučnim skupovima, osim kratke kartografske retrospektive njihove potvrde.
  • Kartografski prikazi su ujedno dio historijske građe koji vjerno i ilustrovano potvrđuju historijske činjenice o teritoriju i vemenu koji prikazuju.
  • Ovo nije novina ni za rahmetli Galiba Šljivu, koji je prvi akademski nivo obrazovanja upravo stekao iz dvopredmetnog studija: historije i geografije.

SUTORINA kartografska retrospektiva

  • Sutorina je geografski prostor na krajnjem SE dijelu Bosne i Hercegovine, koji je povjesno još od Srednjeg vijeka bio u njenom sastavu.
  • Sutorina je od 1377.god. pripadala srednjovjekovnoj bosanskoj državi, kada je bila u sastavu župe Dračevice (Vego,1957; Komar 1997; Foretić 1980).
  • Tvrtko I Kotromanić u blizini Sutorine osniva grad Novi, današnji Herceg-Novi (Hrabak 1978).

  • Od 1482., početkom Osmanske uprave župa Dračevice se organizira u istoimenu nahiju Hercegovačkog Sandžaka (Šabanović 1982).
  • Tokom 1687. Sutorina je pripala Mletačkoj Republici, a Karlovačkim mirom 1699. god. Sutorina je ostala u sastavu Osmanske Imperije kao tampon zona (Foretić 1980).
Dio karte njemačkog kartografa Otto Blaua iz 1861.
  • Sutorina u sastavu nahije Dračevice ulazi u sastav Trebinjskog kadiluka 1835.god.,da bi 1865., Sutorina i Kruševica dobile status nahije (Aličić,1983).

  • Tokom aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-ugarske Sutorina se nalazila u sastavu Trebinjskog okruga (Šljivo, 2001).
  • Isti teritorijalni status zadržala je u Kraljevini SHS formiranoj 1921.god. (Šehić & Tepić, 2002)

  • Podjelom Kraljevine Jugoslavije 1929.god. na banovine Sutorina zajedno sa Kruševicom pripada Primorskoj općini zajedno sa Trebinjskim okrugom unutar Zetske banovine (Aranđelović, 1935).
  • Na sjednici predsjedništva AVNOJ-a 24.02.1945. kriterij za granice Bosne i Hercegovine su određene prema Berlinskom kongresu 1878.god., po kome je Sutorina bila u sastavu Bosne i Hercegovini (geografska karta južnog dijela BiH).
SUTORINA NA KARTI BOSNE I HERCEGOVINE I CRNE GORE IZ 1952.god.

SUTORINA – MORFOMETRIJSKI ODNOSI

SUTORINA – OCEANOGRAFSKI POKAZATELJI

  • Priobalno područje na ulazu u zaliv, u dužini od 1,8 km ima dubinu mora višu od 25 m.
  • Ostatak obale 3,65 km, od ukupno 5,45 km, prema ušću rijeke Sutorine i dalje do Igala, je terigena sa dosta plitkim dnom, čije dubine od obale prema pučini na udaljenosti 1 km iznose do 9 m.

SUTORINA – MORFOMETRIJSKI POKAZATELJI

  • Površina F = 83,7 km2 (83 700 000 m2)
  • Dužina granice BiH u Sutorini je L = 44,5 km
  • Dužina morske obale = 5,45 km od toga 1,8 km otpada na duboki litoral >25 m
  • Maksimalna širina teritorija Sutorine je 10 km, a minimalna je 1,5 km

SUTORINA – POKLON CRNOJ GORI

  • Ratifikacija granica BiH sa R. Crnom Gorom od 24.11.2015. god. granice Bosne i Hercegovine na njenom krajnjem jugoistoku skarćene su: kopnene za 44,5 km i morske za 5,5 km, pa je njena površina smanjenjena za 83,7 km².
  • Poklonjeni teritorij KO Sutorine i Kruševice površinom je veći od 10 zemalja svijeta među kojima: Vatikana (0,44 km2), Kneževine Monako (2,03 km2), Bermuda (53 km2) i R. San Marino (61,2 km2) ili od polovine površine Lihtenštajna (160 km2).

BH PRIMORJE U ZALIVU NEUM – KLEK

  • Bosna i Hercegovina prekida suhozemnu i morsku granicu susjedne R. Hrvatske u zalivu Neum – Kleku.
  • Bosna i Hercegovina nije ratifikovala kopnene niti morske granice sa susjednom R. Hrvatskom u dužini od 1011 km.

Otočna granica Bosne i Hercegovine

MORFOMETRIJSKE ODLIKE BOSANSKOHERCEGOVAČKOG PRIMORJA

  • Ukupna dužina obale Jadarnskog mora koji pripada Bosni i Hercegovini iznosi 24,71 km; od čega je:

Ø dužina kontinentalne morske granice 8,8 km;

Ø dužina poluotočne morske granice 15,4 km;

Ø dužina otočne morske granice 0,51 km (oko Velikog Školja 0,35 km i oko Malog Školja 0,16 km).

  • Dužina morskog zaliva u Neumu iznosi 7,7 km.
  • Maksimalna širina zaliva je 3,3 km, a prosječna 1 km. Površina zaliva Jadranskog mora u Neumskom kanalu iznosi 7,7 km², a ona u Malom Stonu, uz uvjet ekvidistantne granice, je 14,3 km², što je ukupno 22 km².
  • Prosječna dubina u zalivu iznosi 22,6 m.

DOGOVORENO ALI NIJE RATIFIKOVANO

ZAŠTO R. HRVATSKA SVOJATA ŠKOLJEVE

  • Teritorijalno more prema Konvenciji je pojas koji se računa od polazne linije.
  • Polaznu liniju čine: linija niske vode duž obala kopna i otoka, ravne linije koje zatvaraju ulaze u luke ili zalive, ravne linije koje spajaju definisane tačke na obali kopna i na obali otoka.
  • Vanjska granica teritorijalnoga mora je linija na kojoj je svaka tačka udaljena 12 NM od najbliže polazne linije.
  • Primjenom Međunarodnog prava, uz uvjet uzurpacije školjeva od strane R. Hrvatske, Bosna i Hercegovina bi izgubila teritorijalno ali i unutrašnje more sa zapad-jugozapadne strane u kanalu Malog Stona.

NEUVAŽAVANJE DRŽAVNOG SUVERENITETA BiH NA MORU OD R. HRVATSKE

  • R. Hrvatska je svojim Zakonikom iz 1994.god. proglasila svoj državni suverenitet na pomorski teritorij BiH.
  • Time nije uvaženo njeno međunarodno i pomorsko pravo, kao samostalne i suverene države i jedne od jednakopravnih nasljednica SFRJ.

MEĐUNARODNA KONVENCIJA O PRAVIMA IZLASKA NA OTVORENO MORE

  • Konvencija je usvojena Završnim aktom III Međunarode konferencije o pravu mora u Montego Bai na Jamajci 10. januara 1982., a stupila je na snagu 16. decembra 1994. god. R. Hrvatska je položila odgovarajuću notifikaciju o sukcesiji kod glavnog sekretara Ujedinjenih nacija 05. 04. 1995. god.
  • Član 7, stav 6. Pomenute Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora definiše da država ne smije primjenjivati sistem ravnih (pravih) polaznih linija (crta) tako da zatvori drugu državu od otvorenog mora.

  • Na krajnjem jugu Izraela grad Eilat je dobio izlaz na otvoreno more u Crvenom moru duž Akabskog zaliva, koji je dug 160 km i prosječno širok oko 24 km.

PELJEŠKI MOST LIMITIRA POMORSKI SUVERENITET BOSNE I HERCEGOVINE

  • Bosna i Hercegovina ni nakon 27 godina nije riješila pitanje nesmetane konekcije Bosne i Hercegovine od unutrašnjeg sa otvorenim morem to onda Pelješki most:
  • Prestavlja vještačku prepreku izlaza BiH na otvoreno more;
  • Tangira teritorijalne vode koje pripadaju našoj državi;
  • Predstavlja novi nezaobilazni faktor u pregovorima o morskim granicama sa R. Hrvatskom;

GDJE SMO POGRIJEŠILI – GDJE GRIJEŠIMO?

MORAMO ZNATI:

  • Problem granica Bosne i Hercegovine prema susjedima: R. Hrvatskoj i R. Srbiji nije nametnut od strane Bosne i Hercegovine, već je rezultat nepoštivanja njenog historijskog suvereniteta i međunarodno priznatog teritorijalnog integriteta od susjeda.
  • Na Bosnu i Hercegovinu je nakon međunarodnog priznanja izvršena agresija od sva tri današnja susjeda radi teritorijalnih pretenzija.
  • Nerješavanje granica BiH i nakon 30 god. od sticanja njene nezavisnosti navodi na prost zaključak da to nije u interesu susjeda i da slobodno možemo zaključiti da se agresija nastavlja drugim sredstvima.

SVEMU TOME DOPRINOSIMO I MI !

Bosanska akademija nauka i umjetnosti Kulin Ban”

Akademik Muriz Spahić, potpredsjednik BANUK-a: “DVA IZLAZA BOSNE I HERCEGOVINE NA JADRAN”

(U povodu komemoracije akademiku Galibu Šljivi, Sarajevo, 08.05.2022.)

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.