Crna Gora: Hronična politička nestabilnost, izostanak rezultata

Razgovor: prof. Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije i bivša ministarka za evropske integracije Đurović: Pregovori Crne Gore sa EU su blokirani

Najavljuje se ponovno osnaživanje pregovaračke strukture i vraćanje pozicije glavnog pregovarača, što je dobro, jer je trenutna pregovaračka struktura desetkovana i mnoga imena u odlukama o formiranim radnim grupama više „ne stanuju“ u našim institucijama, uključujući i šefove pregovaračkih grupa. Institucionalna memorija nikada nije bila na nižem nivou, kada su evropske integracije u pitanju. Drugim riječima, ako su nam EU integracije strateški spoljnopolitički prioritet, treba se tome ozbiljno posvetiti i misliti o ljudima koji je nose, bolje ikad – nego nikad. Nije trebalo ni dopustiti da se ovoliko urušava. Moramo se tom poslu, kao društvo – ozbiljno vratiti – kaže Đurović

Sobzirom na kontinuiranu i duboku političku krizu, koja se reflektuje na izostanak demokratskih reformi i slabe institucije, kao i oslabljene pregovaračke strukture, nedovoljno mjerljive rezultate i izostanak političkih pregovaračkih sastanaka na najvišem nivou, možemo govoriti o svojevrsnoj blokadi pregovora – kaže u razgovoru za Pobjedu prof.

Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije i bivša ministarka za evropske integracije. Ističe da je najviše brine, naravno, oblast vladavine prava, jer po novoj metodologiji, poglavlja posvećena pravosuđu, antikorupciji, ljudskim pravima, slobodi medija, saradnji sa civilnim društvom i ključnim politikama u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti, gdje imamo tzv. tranziciona (privremena) mjerila, su ključna poglavlja, i bez napretka u ovim oblastima ne možemo očekivati privremeno zatvaranje drugih poglavlja.

POBJEDA: Šef Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Majkl Miler je, otvarajući dvanaesti sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost, kazao da Crna Gora mora da se refokusira na put pristupanja EU u ovoj godini. Ističe da je potrebna fokusirana i kredibilna usredsrijeđenost na ovaj cilj od strane izvršne vlasti, Skupštine i pravosuđa kao potpora nastojanju da Crna Gora napreduje na svom putu ka EU. Kako tumačite ove riječi? Da li je realno ovo sprovesti s obzirom na to da je Skupština raspuštena, Ustavni sud nije kompletiran, a nijesu imenovani ni preostali čelnici na visokim sudijskim funkcijama, Vlada je u tehničkom mandatu već mjesecima, a parlamentarni izbori su zakazani za 11. jun?

ĐUROVIĆ: Posljednjih godina Crna Gora je izgubila na dinamici evropskih integracija i više činjenica potvrđuju taj zaključak:

1. Već 2019. godine, pa ponovo 2022. godine, nije bilo međuvladinih konferencija, a nema ni kalendara sastanaka u ovoj godini, što znači da nema konkretnog progresa u ključnim oblastima;

2. Crna Gora od jeseni 2021. godine više nema ni posebnu jedinicu u Direktoratu za pregovore o proširenju, što znači da više nije lider u procesu;

3. U 2022. godini, sve zemlje regije bile su u fokusu, osim Crne Gore, koja nije došla ni do tekućih pitanja na sjednicama Evropskog savjeta. Albanija i Sjeverna Makedonija otvorile su pregovore, Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo i konačno dobilo okvirni datum za viznu liberalizaciju, Bosna i Hercegovina dobila je status zemlje kandidata, dok je najveća pažnja evropske i ukupne međunarodne javnosti bila na podsticanju dijaloga Beograd – Priština u cilju postizanja obostrano prihvatljivog modela o normalizaciji odnosa. Samo Crna Gora nije dobila nikakav evropski podsticaj, niti najavu. Kao da ni u samom Briselu ne mogu da apsorbuju toliku količinu promjena u Crnoj Gori i da ne znaju kako da nam pomognu, jer našu evropsku budućnost pokrila je hronična politička nestabilnost, izostanak rezultata i velika neizvjesnost u kom pravcu će naše evropsko opredjeljenje ići u narednom periodu;

4. Od 2003. godine, kada smo prvi put formirali ministarstvo koje u nazivu nosi evropske integracije i osnovali skupštinski Odbor za evropske integracije, strukturu smo mijenjali osam puta, ali nikada tako radikalno, kao posljednje dvije godine, nije bilo toliko napuštanja pregovaračke strukture i dovođenja novih ljudi bez iskustva; u mnogim resorima veoma mali broj ljudi angažovan je na poslovima EU integracija; to više nije samo produženi talas političkog revanšizma u kadrovskoj politici „po dubini“, to je već ozbiljno osipanje naših inače skromnih administrativnih kapaciteta i to postaje svojevrsno ograničenje samog procesa;

5. Tu je posebno indikativan primjer aktuelnog Ministarstva za evropske poslove, jer samo ministarstvo nema svog ministra, od 130 sistematizovanih radnih mjesta, samo 54 su popunjena, od kojih je još desetak na bolovanju, tako da možemo reći da rade na trećini kapaciteta; mnogo vrijedni kadrovi, od kojih neki i sekretari radnih grupa za pregovore – napustili su instituciju, što se ne može nadoknaditi preko noći;

6. Na zvaničnom sajtu integracija, stoji samo podatak da je Program pristupanja EU 2022-2023 realizovan na nivou od samo 28 odsto od planiranih mjera, u trećem kvartalu prošle godine;

7. Značajno je smanjen i broj ljudi angažovan u IPA strukturi, pa je i sama komisija potvrdila, u svom

jesenjem izvještaju, da je Crna Gora trajno izgubila grant od 41 milion eura, koji je trebalo da bude iskorišćen za projekat izgradnje zaobilaznice Budva; za mnoge projekte podržane kroz IPA grantove, imamo problem sa kofinansiranjem, predfinansiranjem ili obezbjeđenjem dodatne kreditne linije za infrastrukturu; a kasni i povlačenje sredstava za mjere namijenjene za podšku poljoprivredi (IPARD);

8. Znamo da je usvojen novi Program pristupanja Crne Gore EU za period 2023-2024, što je dobro, samo ne znamo u kom će se stepenu sprovoditi, sa ovakvim administrativnim kapacitetima;

9. Znamo da smo formalno usklađeni sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom kada su u pitanju međunarodne restriktivne mjere, što je dobro, ali to je samo formalno tako, jer nam i u toj oblasti značajno nedostaju administrativni kapaciteti za sprovođenje, kontrolu i izvještavanje o međunarodnim restriktivnim mjerama koje smo kao država usvojili.

POBJEDA: Da li Crna Gora uopšte pregovara sa Evropskom unijom s obzirom na to da nema ministra u ovoj oblasti niti glavnog pregovarača koji bi upravljao ovim procesima? Može li se ovo stanje nazvati blokadom budući da ne postoji opipljivi napredak u oblastima 23 i 24 niti stvarnog napretka na evropskom putu već godinama?

ĐUROVIĆ: S obzirom na kontinuiranu i duboku političku krizu, koja se reflektuje na izostanak demokratskih reformi i slabe institucije, kao i oslabljene pregovaračke strukture, nedovoljno mjerljive rezultate i izostanak političkih pregovaračkih sastanaka na najvišem nivou, možemo govoriti o svojevrsnoj blokadi pregovora.

Najviše brine, naravno, oblast vladavine prava, jer po novoj metodologiji, poglavlja posvećena pravosuđu, antikorupciji, ljudskim pravima, slobodi medija, saradnji sa civilnim društvom i ključnim politikama u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti, gdje imamo tzv. tranziciona (privremena) mjerila, su ključna poglavlja, i bez napretka u ovim oblastima ne možemo očekivati privremeno zatvaranje drugih poglavlja.

Akcioni planovi, kojima se prate ova poglavlja vladavine prava, nijesu se mijenjali od 2015. godine, odavno su prevaziđeni i kao takvi, neupotrebljivi. Potrebno je napraviti nove akcione planove, kako bi pregovori bili na „normalnoj trasi“ i kako bi znali koji su nam prioriteti. Od prethodnih 45 privremenih mjerila u poglavlju 23 i 38 privremenih mjerila u poglavlju 24, ključno je 15-ak prioriteta i njima se treba ozbiljno posvetiti. Što je ispunjeno ukloniti iz plana, a što je novo – uključiti. Sam akcioni plan moguće je da jedan mali, ali stručan tim, pripremi za manje od dva mjeseca, ali samo ako ima političke podrške i integracione energije. Nekada je Crna Gora po tome bila poznata, da je sa najmanjim administrativnim kapacitetima u regionu, uz snažnu političku podršku i relativno mali, ali dobro uvezan EU tim, postizala veoma dobre integracione rezultate, u prethodnoj fazi integracija. Nekada bilo, sad se samo možemo podsjećati.

POBJEDA: Kako smo od uspješne evropske priče došli u situaciju da se pretvorimo u ,,rak-ranu regiona“ koja je konstantno u dubokoj političkoj nestabilnosti, iako više od sedamdeset odsto naših građana podržava ulazak u Evropsku uniju? Za koga onda rade naše političke elite, je li u ovakvoj Crnoj Gori integracija u EU potpuno obesmišljena?

ĐUROVIĆ: Najavljuje se ponovno osnaživanje pregovaračke strukture i vraćanje pozicije glavnog pregovarača, što je dobro, jer je trenutna pregovaračka struktura desetkovana i mnoga imena u odlukama o formiranim radnim grupama više „ne stanuju“ u našim institucijama, uključujući i šefove pregovaračkih grupa. Institucionalna memorija nikada nije bila na nižem nivou, kada su evropske integracije u pitanju. Drugim riječima, ako su nam EU integracije strateški spoljnopolitički prioritet, treba se tome ozbiljno posvetiti i misliti o ljudima koji je nose, bolje ikad – nego nikad. Nije trebalo ni dopustiti da se ovoliko urušava. Moramo se tom poslu, kao društvo – ozbiljno vratiti.

Ovako visoka podrška građana za pristupanje Evropskoj uniji, prava je poruka svim granama vlasti. Istovremeno, ozbiljna posvećenost procesu evropskih integracija, realno je da se počne dešavati tek poslije vanrednih parlamentarnih izbora, novog skupštinskog saziva, nekih novih koalicija i formiranja nove izvršne vlasti.