Mladi Rusi masovno bježe iz zemlje: “Ne želim živjeti u ogromnoj Sjevernoj Koreji”
MNOGIM mladim Rusima nije bitno što je zatvoren McDonald’s ili što im nije dostupna brojna brendirana odjeća, obuća ili proizvodi sa Zapada. Aleksandr (čije ime je promijenjeno u medijima radi zaštite njegovog identiteta) dolazi u iskušenje napustiti Rusiju zbog “snova, planova i veza koje su otišle u ku*ac*”.
Prijatelji 20-godišnjeg Rusa već su otputovali u Tursku, Gruziju i Armeniju, a mnogi drugi razmišljaju o odlasku iz Rusije zbog toga što njihova ekonomija tone.
“U osnovi ne postoji način da ostvarite dobar prihod ako se ne bavite korupcijom, ako nemate veze ili niste povezani s kriminalom. Priča se da će Rusija biti isključena s interneta. Ako se to dogodi, završio sam s ovom zemljom. Ne želim živjeti u ogromnoj Sjevernoj Koreji”, kaže Aleksandr za britanski Telegraph.
Najbogatiji ruski biznismen poručuje Putinu: Ne vraćaj nas u 1917.
Mladi Rusi žele otići iz Rusije zbog posla
Ne samo da se rusko gospodarstvo ruši zbog zapadnih sankcija, već će zbog odljeva mozgova (emigracije studenata ili znanstvenika u druge zemlje radi pronalaska posla) ostati bez mnogo radnika i poduzetnika.
Mnogi mladi Rusi već su napustili zemlju ili razmišljaju o odlasku jer im slabljenje ruskog gospodarstva uništava izglede za dobar posao. Dužnosnici u Gruziji, na koju je Putin izvršio invaziju 2008., kažu da je već 20.000 do 25.000 Rusa prešlo granicu. Ostali su navodno otišli u Finsku, Armeniju i Kazahstan. Armenija je prošli tjedan procijenila da im stiže 6000 Rusa i Ukrajinaca svakog dana.
Mnogi od njih koji bježe čuli su glasine da će Kremlj uvesti strogo vojno stanje kako bi obuzdao nemire na ruskim ulicama i zatvorio granice da spriječi odlaske. Građanima je već zabranjen odlazak iz zemlje s više od 10.000 dolara u stranoj valuti. Mladi Rusi ne skrivaju da ih je strah pada ekonomije, gušenja građanskih sloboda i povratka u najmračnije dane Sovjetskog Saveza.
Strah ih je povratka u Sovjetski savez
“Mislim da nemam ni jednog prijatelja koji se ne planira preseliti. Vrlo je primjetan osjećaj nadolazeće propasti. Kao da je sva nada ugašena”, kaže 30-godišnji Igor (čije ime je promijenjeno u medijima radi zaštite njegovog identiteta).
“Ekonomija se urušava. Proživio sam devedesete kao dijete i ne želim to ponoviti”, dodao je te napominje da se želi preseliti u London jer je to tehnološko središte i grad u kojem se njegova obitelj neće osjećati kao da su totalni autsajderi.
Odlazak mladih radnika, posebice talentiranih i obrazovanih, smanjuje razvoj države, porezne prihode i stvara manjak radnika. Studija MMF-a pokazala je da bi kumulativni rast BDP-a u istočnoj Europi bio veći da nije regija pretrpjela visoku razinu emigracije između 1995. i 2012.
“Ako mladi mogu otići, otići će”
Madina Krustaleva je ruska analitičarka koja kaže da će odljev mozgova dosegnuti razinu postignutu 1990-ih kada je rusko gospodarstvo pretrpjelo odlazak ljudi iz zemlje. Ona procjenjuje da je od 2014. iz Rusije otišlo pola milijuna visokokvalificiranih stručnjaka u trenutku kada je gospodarstvo patilo.
“Vlada pokušava pomoći IT tvrtkama i spriječiti mlade da odu iz zemlje, ali to će biti gotovo nemoguće, uzimajući u obzir što će im moći ponuditi u sljedećih deset godina. Ako možete otići, otići ćete”, rekla je.
Rusija se bori s visokom stopom nezaposlenosti mladih ljudi i opadanjem broja stanovnika. Najnoviji dostupni podaci iz Svjetske banke iz 2020. sugeriraju da je 17 posto nezaposlenosti za one u dobi između 15 i 24 godine, što je daleko od ukupnih brojki, što je nešto iznad četiri posto.
Liam Peach, ekonomist u Capital Economicsu, kaže da imigranti koji uglavnom dolaze iz postsovjetskih država nadoknađuju dio prirodnog pada stanovništva posljednjih godina.
“Ali Rusiji bi sada moglo biti teže privući migrante, dok bi emigracija iz Rusije mogla rasti. Rusija se stoga suočava s gadnom kombinacijom kontinuiranog slabog rasta produktivnosti i sporog rasta radne snage”, dodaje.
Invazija na Ukrajinu je kap koja je prelila čašu
I prije rata mnogi mladi Rusi razmišljali su o odlasku. Ekonomija Moskve većinom stagnira posljednjih osam godina nakon pada cijene nafte i sankcija zbog aneksije Krima. Prošle godine je 48 posto mladih između 18 i 24 godine izjavilo da bi se trajno željeli preseliti u inozemstvo, prema istraživanju nezavisnog Levada Centra. Otkriveno je da desetina Rusa poduzima neke korake za odlazak iz države.
Čini se da je nedavna invazija na Ukrajinu bila posljednja kap koja je prelila čašu za mlade ljude koji su zabrinuti zbog povratka u sovjetskog doba oskudice i brutalnog autoritarizma, što je u oštroj suprotnosti sa slobodom i kapitalizmom uz koje su odrasli.
“Vraćam se samo ako se Vlada radikalno promijeni”
22-godišnja Anna Golikova se ranije ovog mjeseca iz Rusije preselila u Dansku.
“Neki ljudi uspoređuju ovu situaciju sa Sovjetskim Savezom i kako je tada bilo. Mnogi od nas rođeni su nakon raspada Sovjetskog Saveza. Za nas koji nikada nismo živjeli u toj stvarnosti jako je zastrašujuće što se vraćamo u ta vremena”, rekla je Anna.
Anna, koja je osnovala organizaciju pod nazivom Speak Up for Peace koja podučava ukrajinske izbjeglice novim jezicima, kaže da mlađe generacije “ne vide nikakvu budućnost” u Rusiji i upozorava da će “posljedice biti dugoročne i stvarno utjecati na mlade”.
Luka (čije je ime promijenjeno u medijima radi zaštite identiteta) pobjegao je u Grčku preko Uzbekistana i Turske nakon što se uplašio da su vojno stanje i masovna mobilizacija Rusa samo pitanje vremena.
“Ako se ikada vratim, to će biti tek kada se Vlada radikalno promijeni”, zaključuje on.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.