fbpx

Najbogatiji ruski biznismen poručuje Putinu: Ne vraćaj nas u 1917.

NAJBOGATIJI ruski poduzetnik upozorio je Kremlj da ne oduzima imovinu kompanija koje su se povukle iz Rusije nakon invazije na Ukrajinu, rekavši da bi takav korak vratio zemlju unatrag više od 100 godina

Vladimir Potanin, predsjednik metalurškog giganta Noriljskij nikelj (Norilsk Nickel). Foto: EPA

Vladimir Potanin, predsjednik metalurškog giganta Noriljskij nikelj (Norilsk Nickel) i njegov najveći dioničar, rekao je da Rusija riskira povratak u burne dane oktobarske revolucije 1917. ako zatvori vrata zapadnim kompanijama i investitorima. Pozvao je rusku vladu da postupi s krajnjim oprezom u pogledu zapljene imovine, prenosi CNN.

“Prvo, to bi nas vratilo 100 godina unatrag, u 1917. godinu, a posljedice takvog koraka, globalno nepovjerenje u Rusiju od strane investitora, trpjeli bismo mnogo desetljeća”, stoji u Potaninovoj objavi na Telegram računu Norilsk Nickela od četvrtka.

“Drugo, odluka mnogih kompanija da obustave poslovanje u Rusiji je, rekao bih, pomalo emocionalne prirode i možda je donesena kao rezultat neviđenog pritiska javnog mnijenja na njih iz inozemstva. Tako da će se najvjerojatnije vratiti. I osobno bih im ostavio takvu priliku”, dodao je Potanin.

Ovo je plan EU da se riješi ruske nafte i plina u par godina

Tko je Potanin?

Potanin je najbogatiji ruski milijarder i s imovinom vrijednom oko 22.5 milijardi dolara prema Bloombergu, unatoč tome što je ove godine izgubio oko četvrtine svog bogatstva zbog kraha dionica Norilsk Nickela. Dionice su izgubile više od 90 posto na londonskoj burzi prije nego što je trgovanje obustavljeno, unatoč rastućim cijenama njezinih proizvoda.

Norilsk Nickel je najveći svjetski proizvođač paladija i nikla visoke kvalitete, kao i veliki proizvođač platine i bakra. Kompanija i njeni primarni proizvodi izbjegli su kaznene sankcije koje su ruskom gospodarstvu nametnule zapadne zemlje.

Deseci američkih, europskih i japanskih tvrtki napustili su zajednička ulaganja, tvornice, trgovine, urede i drugu imovinu u posljednja dva tjedna u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu i sankcije. Njima su se u četvrtak pridružili Goldman Sachs i JPMorgan, prve velike zapadne banke koje su najavile da će u potpunosti napustiti Rusiju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da podržava plan za uvođenje “vanjskog upravljanja” stranih kompanija koje napuštaju Rusiju. “Moramo odlučno djelovati prema onima koji namjeravaju zatvoriti svoju proizvodnju. Potrebno je uvesti eksterno upravljanje, a zatim prenijeti ta poduzeća na one koji žele raditi”, rekao je Putin u videu koji je objavio Kremlj, a prenijeli su ga državni mediji.

EU sutra uvodi nove sankcije Rusiji, evo koje

Niz brendova napušta Rusiju

Ruska organizacija za prava potrošača sastavila je popis tvrtki koje su odlučile napustiti zemlju i koje bi mogle biti nacionalizirane, navodi se u izvješću ruskih dnevnih novina Izvjestija. Dokument koji je navodno poslan ruskoj vladi i uredu glavnog tužitelja uključuje 59 kompanija, među kojima su Volkswagen, Apple, IKEA, Microsoft, IBM, Shell, McDonald’s, Porsche, Toyota, H&M, a Izvjestija ističe da se popis može nadopuniti s još brendova.

Potanin je rekao kako nije baš dobro razgovarati o nacionalizaciji zapadne imovine, ali dodaje da bi Kremlj mogao omogućiti vlasnicima da zadrže imovinu, a tvrtkama da izbjegnu kolaps. Tvrtke bi trebale nastaviti s proizvodnjom i plaćanjem zaposlenika.

Bivši veleposlanik u Rusiji: Kakvu to sigurnost nudi NATO kad dron preleti države?

“Razumijem da zbog ekonomskih ograničenja usmjerenih protiv Rusije može postojati razumljiva želja da se djeluje simetrično. No, na primjeru zapadnih zemalja, vidimo da njihova gospodarstva pate zbog uvođenja sankcija Rusiji. Moramo biti mudriji i izbjeći scenarij u kojem recipročne sankcije pogađaju nas same”, smatra Potanin.

Također je pozvao Rusiju da ublaži ograničenja na stranu valutu kako bi se mogle plaćati kamate na strane obveznice i zajmove. U suprotnom, postoji rizik od dospijeća kompletnog ruskog vanjskog duga koji se procjenjuje na oko 480 milijardi dolara.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us