Posjeta New Yorku – šetnja kroz ‘NOVO DOBA’. Hudson Yards je najveći investitorski poduhvat u istoriji SAD, a Vessel je predstavlja Njujoršku verziju Ajfelovog tornja. Sada je budućnost Vessela kao važnog središta najvećeg razvoja na Manhattanu od Rockefellerovog centra u neizvjesnosti
Tog julskog jutra smo planirali pvu dužu šetnju New Yorkom. Sa istočne obale smo subweyom (podzemnom željeznicom) putovali jednu stanicu ispod East Rivera i još par stanica kako bi došli na zapadni dio Manhattana, tačnije na trg Hudson Yards.
Nakon izlaska iz lifta dočekao nas je King Kong, koji je zavaljen dremuckao i ‘trpio’ da mu na dlan sjedne svaki turista željan fotografisanja sa starom Njujorškom filmskom zvijezdom. Na nagovor kćeke sam i sam čekala u redu i fotografisala se na njegovom dlanu.
Plan je bio da obiđemo taj novi trgovački centar s trgovinama elitnih brendova. Planirali smo i doručak u jednom od mnogobrojnih restorana u centru. U nekim od njih je kćerka (inžinjer) radila dizajn snage za električne instalacije.
Ispred centra sam pogledom ispratila šumu nebodera koji su okruživali trg.
U samom centru se nalazila neobična građevina zvana Vessel, strukture poput saća braon boje, koja se širila od dna ka vrhu. Vessel je mnoštvu staklenih nebodera izgledao kao da je od drveta, ali je bio željezne konstrukcije u obliku kruga čiji se obim širio i sastojao se od 2.500 stepenica, 80 platoa i lifta.
Kako sam saznala građevina u jednom trenutku može primiti čak 1700 posjetioca, a njena izgradanja koštala je cijelih 200 miliona dolara.
U samom središtu građevine širi se krug iz kojeg posjetioci mogu pogledom obuhvatiti cijeli unutrašnji izgled Vessela. Skulptura, ujedno, predstavlja samo središte ove četvrti. Hudson Yards je najveći investitorski poduhvat u istoriji SAD, a Vessel je predstavlja Njujoršku verziju Ajfelovog tornja.
Ušli smo u restoran kako bi doručkovali. Sendvič sa avokadom i povrćem i neki voćni jogurt je bio moj prvi doručak izvan kuće, kasnije sam probala jela raznih svjetskih kuhinja, jer New York obiluje restoranima sa kuhinjama iz cijelog svijeta.
Nakon doručka obišli smo neke od ekskluzivnih radnji i kćerka je kupila svakom od ukućana neki novi odjevni predmet za nadolazeći Kurban bajram.
Moram spomenuti kako mi duži obilasci uvijek stvaraju fizički zamorni što u meni budi želju za što bržim povratkom kući. Zato smo se nakon par sati ponovo našli u centu četvrti ispred Vessela, gdje je tada bilo okupljeno mnogo ljudi i automobila.
Kako smo saznali od ljudi koji su napravili špalir niz ulicu, očekivala se filmska ekipa iz neke poznate TV serije.
Bili smo više umorni nego znatiželjni pa smo malo zastali i krenuli natrag spuštajuči se prema zadrijemalom King Kongu ispod kog se nalazio lift za subway.
Kćerka mi je tada ispričala zanimljive svari o Vesselu, koji se svojim arhitektonskim izgledom izdvajao od okoline. Iz njene priče sam saznala da se tu u zadnjih 15 mjeseci desilo nekoliko samoubistava, zbog čega je od janaura ove godine do maja Vessel bio privremeno zatvoren.
Pokazala mi je na pojačano policijsko obezbjeđnje ispred, jer vlasti su razmatrale kako da preveniraju te nemile događaje. Jedna od mjera je bila da nijedan posjetilac ne može ići sam u obilazak i šetnju ovom ovalnom gađevinom sa čijih se oboda pružao veći vidokrug, mogla se vidjeti čak i rijeka Hadson na zapadnoj strani.
Apel javnosti bio je ključni dio plana prevencije suicida sa skulpture kada je Vessel ponovno otvoren u maju s novim mjerama bezbjednosti. Naplaćivala se ulaznica 10 USD, zahtijevalo je od ljudi da dođu s drugom osobom, angažovalo osoblje i osiguranje da paze i postave znakove koji obavještavaju posjetioce kako da dobiju pomoć.
Zaista je bilo mnogo policije na ulazu i mjere su radile, a mi smo krenuli nazad. Turu smo završili tako što smo ‘mahnuli’ King Kongu i kenuli ka liftu podzemne željeznice.
To je bila naša prva šetnja, ali priča o Vesselu na trgu je kasnije dobila još jedan tužan epilog.
Pred moj odlazak se desilo još jedno samoubistvo.
Dječak od 14 godina je skočio sa objekta iako su ispoštovane sve preduzete mjere opreza. Naime nije bio sam, već je ušao zajedno sa svojim roditeljima i izvršio samoubistvo skokom sa Vessela. Nakon ovog tragičnog događaja Vessel je ponovo zatvoren za posjetioce.
Javnost je bila uznemirena tim nemilim događajem pa je i glasnogovornica Hudson Yarda Kimberly Winston u saopštenju kazala: “Slomljeni smo zbog ove tragedije i misli smo s porodicom mlade osobe koja je izgubila život”, rekla je. “Provodimo potpunu istragu. Vessel je trenutno zatvoren.”
Ovo je bio drugi put da se Vessel zatvori zbog samoubistava. Sada je budućnost Vessela kao važnog središta najvećeg razvoja na Manhattanu od Rockefellerovog centra u neizvjesnosti. Pitanje je može li Vessel opstati?
Njujorški mediji su pisali mnogo o nemilom događaju. Ja sam razmišljala šta je to natjeralo dječaka da sebi oduzme život u momentu obilaska Vessela i to pred roditeljima, trenutcima koji su trebali ličiti na jednu opuštenu šetnju.
Kakva je to gađevina, koja ljude tjera da sebi oduzmu život? Stotine miliona su potošene na njen dizajn, da izgleda neobično, futurisički. Možda djeluje peviše ekstravgantno, hladno, trebalo je da izgleda humanije, kao nešto što potvrđuje život, da ne liči na zatvorenu posudu.
Prema Jacobu Alspectoru, uglednom predavaču na školi arhitekture na City College u New Yorku: Središnja tačka arhitekture i dizajna je da izgrađeno okruženje utiče na to kako se osjećamo i djelujemo. Vessel – okružen sa svih strana betonom, staklenim neboderima i grubim komercijalizmom. Vrlo je mračan, jako je hladan.
Čitajuči ovakve komentare pitala sam se postoji li neki razlog više od samog dizajna? Zašto se sve to izdešavalo i šta to ljude tjera na samoubistvo? Zašto bi neko platio 10USD, tj. ulaznicu za sopstvenu smrt?
Ni sada ne znam odgovor na to teško pitanje.
Dok sam šetala Istanbulom ‘šetala sam’ kroz minule vijekove, STARO DOBA i bila sam tužna zbog činjenice koliko je malo tada vrijedio ljudski život. Ljudi tog vremena su ubijani čak i radi sitnice.
Ljudi ‘NOVOG DOBA’ se ubijaju sami, ni luksuz, ni visok životni standard nisu garancija volje za životom što je poražavajuće.
Pripremila: A.M.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.