Događaj pretvaranja Aja Sofije u džamiju izazvao najveći civlizacijski verbalni sukob u 21 vijeku. Turska je nakon 86 godina pretvorila Aja Sofiju u džamiju i tim činom naljutila Grke. Ne samo Grke već veliki dio hrišćanskog svijeta.
Zbog toga je nastao spor između Grčke i Turske. Ovaj spor se završio svađom i “ratom riječima”. Aja Sofija je i dalje ostala otvorena za posjetioce, u suštini se nije promijenilo ništa, a promjenilo se sve. Zavisi iz referentnog ugla iz koga se događaj posmatra. Za Erdogana je igrala ulogu i simbolike, podsjećanje na vrijeme kada je osvojen Istambul i kada je Aja Sofija pretvorena u džamiju. Na vrijeme kada je Turska bila sila, koja je vladala na tri kontinenta. Simbolika tog čina je uznemirila ne samo Grke, već i cijeli hriščanski svijet više nego sam čin, jer se suštiniski nije promijenilo ništa, a ipak se promijenilo sve.
Hronologija
Aja Sofija je izgrađena je tek nakon trećeg pokušaja, svoju namjenu mijenjala isto toliko puta. Bila je najveća pravoslavna crkva skoro 1000 godina, kratko vrijeme i katolička katedrala, zatim džamija 500 godina, prije 100 godina je pretvorena u muzej, koji godišnje posjeti više od tri miliona turista.
Aja Sofiju je počeo graditi Konstantin Veliki, bila je mnogo manja od današnje, ali je nastradala u požaru. Obnovljena je i proširena krajem 4. vijeka, ali je ponovo do temelja srušena u pobuni Nika 532.g.
Aja Sofija je ozbiljno oštećena manje od 20 godina nakon što je dovršena nizom zemljotresa koji su srušili glavnu kupolu.
Aja Sofija je bila krundbena crkva izgrađena samo za careve i sveštenstvo. Svjedok je dva carstva, do sada bilo je nekoliko prepravki i ozbiljnih rekonstrukcija tokom kojih crkva nije bila otvorena. Razlog tome su bili česti zemljotresi od kojih je nekoliko jačih oštetilo kupolu. Tokom jedne od rekonstrukcije kupola je podignuta za još 6 metara i crkva je desetak godina bila zatvorena. Tek za vrijeme dinastije Paleologa, crkva je rekonstruisana detaljno i urađeni su potporni zidovi i fasada. Nažalost, u krstaškim ratovima, u jednom od pljačkaških pohoda 1204. crkva je opljačkana. Odnijeto je zlato, umjetnine, carski portal, srebrni krstovi. Za vrijeme Latinskog carstva, od 1204. do 1261. godine Aja Sofija je postala Rimokatolička katedrala.
U Aja Sofiji urađena ‘prva fotomontaža’ i to na mozaiku iz XI vijeka
U Aja Sofiji je klanjana prva džuma nakon osvajanja Istambula. Aja Sofija je doživjela i brojne promjene tokom transformacije iz crkve u džamiju: dobila je 4 minareta, koji su djelo Mimar Sinana, a dozidani su medresa, mimber i mihrab.
Kada je sultan Mehmet II naredio pretvaranje crkve u džamiju, Aja Sofija postaje simbol osvajanja Istambula. Sultani su radili različite dopune i restauracije na Aja Sofiji. Unutrašnjost i glavna struktura Aja Sofije nisu mijenjanji. S ciljem da prikupi sredstva za obnovu Aja Sofije početkom 15. vijeka sultan Mehmeda II je napravio Veliki bazar ili Kapali čaršiju, koje je i danas najbolje mjesto za trgovinu u Istambolu.
Aja Sofija ‘okrenula’ od Jerusalema u smjeru Kabe?
Kako se Aja Sofija ‘jednostavno okrenula’ od smjera premu Jerusalemu u smjeru Kabe?
Obzirom da su pravoslavne crkve bile okrenute prema istoku, mihrab džamije je trebalo biti okrenuto prema Kabi, jugoistoku. Mihrab se nalazi ispod freseke gdje je bio glavni oltar, što je značilo da je Aja Sofija okrenuta prema Meki. Postoje mnoga predanja kako je došlo do poklapanja kible prema kojoj se okreću muslimani sa ranijom orjentacijom Aja Sofije. Naučnici ovaj fenomen objašnjavaju tektonskim pomjeranjima, kojih je bilo mnogo u ovom području. Što je značilo da se Aja Sofija ‘sama’ okrenula prema Meki. Ovaj zaokret simbolizije preokret u sudbini Aja Sofije, od kršćanstva ka islamu.
Aja Sofija muzej
Tako je 1935. godine, dakle nepunih 500 godina posle pada Konstantinopolja, tadašnji turski predsednik Mustafa Kemal Ataturk odlučio da se Aja Sofija sekularizuje i pretvori u muzej, koji se danas nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Čitavo bogatstvo je utrošeno na radove. Kemal Paša Ataturk, osnivač moderne Turske Republike, proglasio je Aja Sofiju za nacionalani spomenik i pretvorena je u muzej – Ayasofya Müzesi.
Odluka o pretvaranju Aja Sofije u džamiju za dvije nedelje! (Fotogalerija)
U Aja Sofiji već 16 godina živi mačka po imenu Gli muzejska mačka, ima instagram profil na kome su mnoge fotografije i snimci sa pojetiocima Aja Sofije, dok je bila muzej.
10. 07. 2020 je i zvanično potvrđeno: Aja Sofija više nije muzej, vraćen joj status džamije i otvorena za molitvu.
Zvanično potvrđeno: Aja Sofija više nije muzej, vraćen joj status džamije i otvorena za molitvu
Treba napomenuti i ta skoro 3 miliona turista nije mala brojka, te da se Turska odrekla tih prihoda u korist nove odluke. Jer se za posjete džamijama u Turskoj ne naplaćuju ulaznice.
Turisti će moći obilaziti Aju Sofiju, ostaju hrišćanske ikone i mozaici
24.07. 2020. godine je bilo svečano otvaranje džamije Aja Sofije, kalnjana je i prva džuma namaz, prisustvovao je i predsjednik Turske Redžeb Tajip Erdogan i neki članovi osmanske dinastije
Na svečanom Ajaj Sofije bila je prisutna i praunuka sultana Abdul Hamida II, ona je posjetila i biblioteku u kojoj su usltani provodili vrijeme učili Kur’an i čitali knjige.
h
Sultanija Nihan je i na svom Twitter profilu postavila slike kako j e izgledala Ajja Sofija u vrijeme osmanskog carstava.
Ayasofya’nın gölgesinde İslam’ın hilâli parlayacak!#Ayasofya pic.twitter.com/o9kF6r75l0
— Nilhan Osmanoğlu (@NilhanOsmanoglu) July 10, 2020
Kako Aja Sofija izgleda danas, šta se promijenilo?
Znamenita istambulska građevina Aja Sofija, koja je od muzeja pretvorena u džamiju, bit će otvorena za posjetioce kada se u njoj ne budu obavljale molitve, a kršćanski simboli i mozaici ostat će njen sastavni dio, potvrdila je turska Uprava za religijske poslove (Diyanet).
Aja Sofija je i dalje puna tursita, ulaz je besplatan i mogu ući svi posjetioci, koji pri tome moraju poštovati kodeks oblačenja, koji važi i kada se ulazi Plavu ili bilo koju drugu džamiju.
Uprkos pandemiji Aja Sofija je uvijek puna.
Šta se desilo za mozaicima? Obzirom da su likovi u islamskim bogomoljama zabranjeni
Aja Sofija je u suštini ostala ista spolja i iznutra, kako se vidi na snimcima od juče. Posjetioci slobodno ulaze u vrijeme dok su neki obavljali molitvu. Mjesto iznad oltara je prekriveno sa više razdvojenih zavjesa. Glavni mozaik na ulazu je zaklonjen pločom, ali tako da se ispod nje može i vidjeti i slikati mozaik. Serafin na plafonu je još ostao u izvornom stanju. Džamija je zastrta vunenim tepisima, dobila je i nove police za obuću. U biblioteku namjenjenu sultanima sa pozlaćenom ogradom ušli su potomci sultana, ona nikad nije bila dostupna za posjetioce. Jedino što mačka Gli nije bila na mjestu gdje se najčešće nalazila ispred minbera, naš saradnik je tražio, ali je niko od prisutnih nije vidio. Možda je u nekom durgom djelu ovog velikog zdanja našla novo mjesto za odmor.
Pripremila: A.M.
Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.