Posebno neprihvatljiva odredba Dejtona za Vučića jeste ona o formiranju Ustavnog suda BiH, jer, kako primjećuje budući predsjednik Srbije, od devetorice članova ovog suda četvoricu bira FBiH, dvojicu RS, a dodatnu trojicu predsjednik Evropskog sud
Jedna od glavnih tema zadnjeg sastanka Aleksandra Vučića i Milorada Dodika u Beogradu bilo je imenovanje novog stranog sudije u Ustavni sud BiH.
Vučić je uoči sastanka poručio kako od Dodika “želi da čuje informaciju o sudiji Albancu kojeg predlažu za novog stranog sudiju u Ustavnom sudu BiH”.
Dodik je, nakon sastanka potvrdio da se razgovaralo o ovoj temi te poručio da je taj sudija Albanac produkt lobiranja muslimanske strane iz Sarajeva.
(VIDEO) Dodik: Sudija Albanac iz Albanije u Ustavnom sudu BiH produkt lobiranja muslimanske strane
Ovdje valja podsjetiti da se Aleksandar Vučić još od potpisivanja Dejtona opsesivno bavi pitanjem stranaca u Ustavnom sudu BiH. O tome je, kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum objavio dvije analize u časopisu indikativnog imena – „Velika Srbija“, tadašnjem glasilu Šešeljevih radikala, prenose Vijesti.ba.
U prvoj Vučićevoj analizi pod naslovom “Šešelj u Ohaju” oštricu svoje kritike usmjerava u najvećoj mjeri prema ustavnim aranžmanima, prije svega načinu formiranja Predsjedništva i Ustavnog suda BiH.
Posebno neprihvatljiva odredba Dejtona za Vučića jeste ona o formiranju Ustavnog suda BiH, jer, kako primjećuje budući predsjednik Srbije, od devetorice članova ovog suda četvoricu bira FBiH, dvojicu RS, a dodatnu trojicu predsjednik Evropskog suda.
„Pošto se odluke donose većinom glasova“, piše Vučić, „u praksi bi bilo dovoljno da se samo jedan izabranik Evropskog suda priključi članovima izabranim u Federaciji, pa da se donese presuda protiv interesa srpske strane. A sudu je, štaviše, dato pravo da odlučuje koliko je neki pokušaj Srba iz Republike Srpske da formiraju konfederaciju sa Srbijom legalan.“
Vučićev politički kontinuitet u odnosu na 90-e uoravo se najbolje ogleda u poziciji prema Ustavnom sudu, gdje iz njega progovara šešeljevski radikal. Tako u februaru 2020. godine, Vučić napada Ustavni sud BiH, nazivajući sudije Bošnjake – muslimanima, te govoreći da je strane sudije trebali eliminisati iz suda. „To je predviđeno za pet godina, a prošlo je 25 godina. Trebalo je da budu izabrane sudije, a ne da Makedonka i dvoje stranaca, zajedno sa muslimanima donose presudu da imovina predmet restitucije pripadne BiH, a ne RS“, kazao je Vučić, ostajući dosljedan svojim stajalištima koja je iznio u „Velikoj Srbiji“.
Kada danas, 2021. godine isčitavamo ove Vučićeve napade na Dejton iz 90-ih, nameće se paralela sa politikom Milorada Dodika, koji kontinuirano pokušava osporiti legitimitet evropskih sudija u Ustavnom sudu.
U drugoj analizi iz decembra 1995. godine pod naslovom “Posledice dejtonske terevenke” Vučić zaključuje proročanskim riječima: „Na kraju, Srbi će podići glavu i vratiti svoje zemlje. Treba još samo malo sačekati. Da one koji su odgovorni za naš poraz i poniženje sklonimo sa pijedestala vlasti.“
Uistinu, ako se sagledaju njegovi potezi u proteklih desetak godina otkako je preuzeo pijedestal vlasti, ova najava iz „Velike Srbije“ zvuči kao ispunjavajuće proročanstvo. Velikosrpska politika sve više podiže glavu, a kao što Dodik nedavno reče „treba još samo malo sačekati“, da i eventualno na međunarodnoj sceni budu sklonjeni sa „pijedestala vlasti“ oni koji su odgovorni za poraz i poniženja velikosrpske politike.
(Vijesti.ba)
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.