fbpx

Vučićeva opsesija Ustavnim sudom: Prepreka konfederaciji Srbije i RS

Posebno neprihvatljiva odredba Dejtona za Vučića jeste ona o formiranju Ustavnog suda BiH, jer, kako primjećuje budući predsjednik Srbije, od devetorice članova ovog suda četvoricu bira FBiH, dvojicu RS, a dodatnu trojicu predsjednik Evropskog sud

Vučić, Ustavni sud -BiH, Dejton, Velika Srbija, Šešelj
Foto: VIjesti.ba

Jedna od glavnih tema zadnjeg sastanka Aleksandra Vučića i Milorada Dodika u Beogradu bilo je imenovanje novog stranog sudije u Ustavni sud BiH.

Vučić je uoči sastanka poručio kako od Dodika “želi da čuje informaciju o sudiji Albancu kojeg predlažu za novog stranog sudiju u Ustavnom sudu BiH”.

Dodik je, nakon sastanka potvrdio da se razgovaralo o ovoj temi te poručio da je taj sudija Albanac produkt lobiranja muslimanske strane iz Sarajeva.

 

(VIDEO) Dodik: Sudija Albanac iz Albanije u Ustavnom sudu BiH produkt lobiranja muslimanske strane

Ovdje valja podsjetiti da se Aleksandar Vučić još od potpisivanja Dejtona opsesivno bavi pitanjem stranaca u Ustavnom sudu BiH. O tome je, kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum objavio dvije analize u časopisu indikativnog imena – „Velika Srbija“, tadašnjem glasilu Šešeljevih radikala, prenose Vijesti.ba.

U prvoj Vučićevoj analizi pod naslovom “Šešelj u Ohaju” oštricu svoje kritike usmjerava u najvećoj mjeri prema ustavnim aranžmanima, prije svega načinu formiranja Predsjedništva i Ustavnog suda BiH.

 

Šešelj u Ohaju
Foto: Vijesti.ba

Posebno neprihvatljiva odredba Dejtona za Vučića jeste ona o formiranju Ustavnog suda BiH, jer, kako primjećuje budući predsjednik Srbije, od devetorice članova ovog suda četvoricu bira FBiH, dvojicu RS, a dodatnu trojicu predsjednik Evropskog suda.

„Pošto se odluke donose većinom glasova“, piše Vučić, „u praksi bi bilo dovoljno da se samo jedan izabranik Evropskog suda priključi članovima izabranim u Federaciji, pa da se donese presuda protiv interesa srpske strane. A sudu je, štaviše, dato pravo da odlučuje koliko je neki pokušaj Srba iz Republike Srpske da formiraju konfederaciju sa Srbijom legalan.“

Vučićev politički kontinuitet u odnosu na 90-e uoravo se najbolje ogleda u poziciji prema Ustavnom sudu, gdje iz njega progovara šešeljevski radikal.  Tako u februaru 2020. godine, Vučić napada Ustavni sud BiH, nazivajući sudije Bošnjake – muslimanima, te govoreći da je strane sudije trebali eliminisati iz suda. „To je predviđeno za pet godina, a prošlo je 25 godina. Trebalo je da budu izabrane sudije, a ne da Makedonka i dvoje stranaca, zajedno sa muslimanima donose presudu da imovina predmet restitucije pripadne BiH, a ne RS“, kazao je Vučić, ostajući dosljedan svojim stajalištima koja je iznio u „Velikoj Srbiji“.

Kada danas,  2021. godine isčitavamo ove Vučićeve napade na Dejton iz 90-ih, nameće se paralela sa politikom Milorada Dodika, koji kontinuirano pokušava osporiti legitimitet evropskih sudija u Ustavnom sudu.

U drugoj analizi iz decembra 1995. godine pod naslovom “Posledice dejtonske terevenke” Vučić zaključuje proročanskim riječima: „Na kraju, Srbi će podići glavu i vratiti svoje zemlje. Treba još samo malo sačekati. Da one koji su odgovorni za naš poraz i poniženje sklonimo sa pijedestala vlasti.“

 

Dejton- Srpska katastrofa
Foto: VIjesti.ba

Uistinu, ako se sagledaju njegovi potezi u proteklih desetak godina otkako je preuzeo pijedestal vlasti, ova najava iz „Velike Srbije“ zvuči kao ispunjavajuće proročanstvo. Velikosrpska politika sve više podiže glavu, a kao što Dodik nedavno reče „treba još samo malo sačekati“, da i eventualno na međunarodnoj sceni budu sklonjeni sa „pijedestala vlasti“ oni koji su odgovorni za poraz i poniženja velikosrpske politike.

(Vijesti.ba)

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded.