U julu ove godine, UN Komitet za eliminaciju diskriminacije žena donio je prvu odluku protiv BiH, potvrđujući da je rodno zasnovano nasilje nad ženama oblik diskriminacije i torture te pozvao našu državu da pruži direktnu podršku preživjelim žrtvama ratnog seksualnog nasilja. Riječ je o historijskoj odluci, prvoj koja imenuje BiH odgovornom i priznaje patnju preživjelih seksualnog nasilja.
Odluka je višestruko značajna
Lamija Tiro, pravna savjetnica iz ove nevladine organizacije je za Klix.ba pojasnila da je zapravo ova odluka UN Komiteta višestruko značajna.
“Prvo jer je ovo prva odluka ovog Komiteta protiv BiH prva odluka pred ovim Komitetom gdje se radilo o predmetu preživjele ratnog seksualnog nasilja. Komitet je potvrdio da rodno zasnovano nasilje nad ženama, koje narušava ili poništava uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda žena prema općem međunarodnom pravu ili prema konvencijama o ljudskim pravima, predstavlja diskriminaciju u smislu odredaba UN Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama. Odluka definitivno ukazuje na sve propuste BiH kada je u pitanju zaštita prava preživjelih ratnog seksualnog nasilja i ukazuje na buduće korake koje je potrebno poduzeti”, pojasnila je Tiro.
Kako nam je kazala Tiro, odnos BiH prema preživjelim žrtvama ratnog seksualnog nasilja je u posljednjih nekoliko godina u određenoj mjeri unaprijeđen, ali kako je dodala, nije pokazana strateška opredijeljenost da se na pravi način država bavi pravima ove populacije.
“Dosadašnji pokušaji da se administrativno razjedinjeni sistem reparacija na neki način poboljša jedinstvenim okvirnim pristupom na državnom nivou nisu bili uspješni. Većinom je razlog bio nedostatak političke volje, odgovornosti i opredijeljenosti za rad na ovim pitanjima. Što se tiče odluka međunarodnih tijela i njihove implementacije, kada je riječ o predmetima koji se tiču preživjelih ratnog seksualnog nasilja, osim ove odluke imamo i odluku UN Komiteta protiv torture koja je donijeta prošle godine. Način implementacije ovih odluka u narednom periodu pokazat će na pravi način odnos BiH prema preživjelima”, naglasila je naša sagovornica.
Tiro je navela da ova odluka UN Komiteta definitivno ukazuje na propuste BiH kada je riječ o zaštiti prava preživjelih žrtava ratnog seksualnog nasilja. Posebno je istakla da ova odluka nije ograničena samo na gore navedeni slučaj TRIAL Internationala.
“Već je UN Komitet pozvao BiH da osigura brze, nepristrasne i efikasne istrage u svim predmetima rodno zasnovanog nasilja, posebno ratnog seksualnog nasilja. Posebno je naglašena i iznimna važnost osiguranja odštete i drugih oblika reparacija preživjelima. Činjenica da već sad imamo odluke dva UN tijela koje se tiču prava preživjelih ratnog seksualnog nasilja jasno prikazuje da ovi mehanizmi postaju sve značajniji i za same preživjele, koji iscrpivši sve domaće pravne lijekove pokušavaju pravdu pronaći pred međunarodnim mehanizmima i u tome uspijevaju, te ih ovakve pozitivne odluke dodatno osnažuju. To znači da je potrebno da BiH i njeni organi ulože dodatne napore i ne rade samo na implementaciji perma preživjeloj iz konkretnog predmeta već da jednaku pažnju posvete rješavanju svih drugih predmeta”, kazala je Tiro.
Procjenjuje se da je u BiH više od 20.000 žrtava ratnog seksualnog nasilja
Kada je riječ o pravnoj i finansijskoj pomoći žrtvama ratnog seksualnog nasilja, Tiro je navela da BiH nije uspjela uspostaviti jedan strukturirani državni sistem reparacija za ovu populaciju, ali i druge žrtve ratnih tortura. S obzirom na to, kako je dodala, one se moraju osloniti na postojeći sistem socijalne pomoći koji je složen i razjedinjen i posjeduje razlike u odnosu na entitete i Brčko distrikt.
“Druga mogućnost jesu pojedinačni sudski postupci kako bi ostvarile neki oblik obeštećenja ili podnošenje imovinskopravnih zahtjeva i ostvarenje obeštećenja u krivičnim postupcima. Kada je riječ o pravnoj pomoći, sistem pružanja besplatne pravne pomoći preživjelima postoji, ali pokazuje ozbiljne nedostatke i potrebu za unaprijeđenjem”, navela je.
BiH nije uradila nikakvo ozbiljno istraživanje kada je riječ o preživjelim žrtvama ratnog seksualnog nasilja, pa je tako, kako je navela Tiro, teško govoriti o statistici.
“Tačan broj preživjelih žrtava ratnog seksualnog nasilja je teško precizirati, ali postoje određene procjene, a jedna od njih je da je više od 20.000 osova bilo podvrgnuto silovanju i ostalim oblicima seksualnog nasilja tokom rata u BiH što je zastrašujući broj koji nikoga ne može ostaviti ravnodušnim”, ispričala je Tiro.
Tiro je na kraju navela i na koje načine bi naša država mogla pomoći preživjelim žrtvama ratnog seksualnog nasilja kao i to šta je potrebno unaprijediti.
“Bitno je raditi na poboljšanju pristupa adekvatnoj rehabilitaciji, što uključuje i zdravstvenu i psihološku pomoć. Uz međunarodne odluke oba UN Komiteta ključno je raditi i na imaplementaciji ovih odluka i konačno osim rada na poboljšanju institucionalnih i zakonskih prepreka za preživjele, potrebno je posebnu pažnju posvetiti prevenciji stigmatizacije”, zaključila je Tiro.