Siniša Malešević: Balkan je od ’90-ih godina postao sinonim za intenzivno nasilje i nacionalizam

Govoreći kao uvodničar na redovnoj sesiji Kruga 99 na temu “Ratovi, nasilje i ideologije: Balkan od 19-tog stoljeća do danas” prof. dr. Siniša Malešević, University College, Dublin, član Kraljevske irske akademije, ANUBiH i Evropske akademije…

Balkan je od ’90-tih godina postao sinonim za intenzivno nasilje i nacionalizam, rekao je prof. dr. Siniša Malešević, University College, Dublin, član Kraljevske irske akademije, ANUBiH i Evropske akademije nauka – Academia Europaea.

Govoreći kao uvodničar na redovnoj sesiji Kruga 99 na temu “Ratovi, nasilje i ideologije: Balkan od 19-tog stoljeća do danas” rekao je da su dugotrajno organizirano nasilje, veliki ratovi i veliki ideološki projekti uglavnom fenomen 20. stoljeća.

“Možemo početi od toga da je Balkan postao od ’90-tih godina sinonim za nekakvo intenzivno nasilje, nacionalizam, sa tim poznatim terminima kao drevna mržnja, balkanizacija, koje su naravno pogrešne”, pojasnio je Malešević.

Podsjetio je da se ti termini nisu koristili od 1945. do ’90-tih godina.

Krug 99: Zabrinjavajuće je što se u BiH ljudi navikavaju na to da jedni imaju više prava od drugih

“Ono što pokušavam na ovom predavanju pokazati jeste da je ustvari nasilje bilo vrlo sporadično do 20. stoljeća, događalo se u određenim povijesnim epizodama, ali je intenzitet nasilja bio poprilično nizak. Sličan slučaj je sa ideologijama. Na Balkanu nema većih ideoloških diskursa modernih ideologija kao liberalizma, socijalizma i konzervatizma, nacionalizma sve do kraja 19. i početkom 20. stoljeća kao veliki fenomeni. Znači, dugotrajno organizirano nasilje, veliki ratovi i veliki ideološki projekti su uglavnom fenomen 20. stoljeća”, kazao je Malešević.

Prema njegovim riječima, kada se pogledaju balkanski ratovi 19. stoljeća, to je otprilike oko devet većih ratova i konflikata i buna.

“To je početak stvaranja nekakvih samostalnih država na interijalnim prostorima. Imamo vrlo slabe, neprofesionalne vojne organizacije, lošu infrastrukturu, prilično nerazvijena društva i na neki način modernizacija kreće tek početkom uspostavljanja tih nekakvih državnih struktura krajem 19. stoljeća”, pojasnio je Malešević.

Podsjetio je da u “20. stoljeću imamo velike ratove sa velikim brojem žrtava – oko osam velikih ratova”.

“Ovdje je zanimljivo stvaranje tih masovnih državnih aparata koji su preduslov za stvaranje velikih vojski i policija. Posljedica toga su velikim dijelom ratovi koje imamo od 20. stoljeća. U ratovima ’90-ih jedna od posljedica zašto su ratovi bili tako krvavi je zbog toga što je postojalo ogromno naoružanje koje je ostalo od JNA i koji je koristila u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini protiv civila, uglavnom”, izjavio je Malešević.

Kako je kazao, sada u 21. stoljeću vidimo kako se na neki način nastavlja birokratski aparat.

“I dalje je velik i glomazan, a isto tako neučinkovit i korumpiran. Osim Bosne i Hercegovine, sve države na Balkanu su izrazito centralizirane i imaju prilično velike policije. Hrvatska je ’80-ih imala oko 11.000 policajaca, sad ih ima više od 20.000”, rekao je Malešević.

Smatra da se na neki način vidi da taj “državni aparat koji je bio preduslov za nasilje i ratove i dalje raste i glomazan je po cijelom Balkanu”.

“Na neki način možemo reći da su nacionalne ideologije prilično nerazvijene u ovom dijelu svijeta sve do 20. stoljeća. Možemo reći da nacionalizam kao i druge ideologije je nešto što ovdje dolazi s vrha, od političkih elita koje nastoje stvoriti nove države”, istakao je Malešević.

Mišljenja da sada živimo u društvima koja su izrazito pismena.

“Jezici su standardizirani, postoji visoka kulturna produkcija. Ne postoji konsenzus oko ratova iz ’90-ih i to ne samo između društava koja su ratovala, nego unutar društava. Postoji velika generacijska podjela”, dodao je Malešević.