Skupština Kosova broji 120 poslanika, od kojih je 20 poslaničkih mjesta zagarantirano za pripadnike manjinskih zajednica. Srpskoj zajednici pripada 10 poslaničkih mandata, bošnjačkoj tri, turskoj dva, Romima (RAE zajednice) četiri i goranskoj jedno poslaničko mjesto.
Do održavanja prijevremenih izbora dolazi nakon što je Ustavni sud Kosova ocijenio neustavnim glas poslanika Etema Arifija iz Aškalijske partije, jer je bio pravosnažno osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog malverzacija sa subvencijama, a ipak je učestvovao u izboru vlade premijera Avdullaha Hotija (LDK) 3. juna 2020., koja je izabrana uz podršku 61 poslanika (61/120). Na osnovu odluke Ustavnog suda vršiteljica dužnosti predsjednice Kosova Vjosa Osmani raspisala je prijevremene izbore za 14.februar 2021.
U istoj odluci Ustavnog suda se navodi, da osobe koje su u posljednje tri godine osuđene pravosnažnom presudom ne mogu da se kandidiraju na predstojećim izborima.
Vjosa Osmani vrši funkciju predsjednice Kosova od 5.novembra 2020. kada je Hashim Thaci (PDK) podnio ostavku, jer su Specijalizirana vijeća (KSC-SPO) protiv njega potvrdila optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Lekcije naučene nakon implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma
Analitičari ocjenjuju, da predstojeći parlamentarni izbori predstavljaju posljednju šansu za obračun sa kriminalom i korupcijom te ratnim zločinima bez kojeg nema ekonomskog oporavka, vizne liberalizacije i integracije Kosova u savremene međunarodne tokove. Radi se o kraju jedne epohe ratnih vođa na Kosovu, od kojih je, pored počinjenih ratnih zločina, većina ogrezla u kriminalu. Izborna kampanja odvija se u vrijeme pandemije Covid-19 kada je dozvoljeno okupljanje najviše četiri osobe i velikih poplava, koje su zahvatile pojedine dijelove Kosova. Zbog toga će u izbornoj kampanji značajan utjecaj imati mediji, internet i društvene mreže na kojima dominira mlađa populacija.
Analitičari smatraju[2], da gledajući nedavne skupove političkih partija prije početka izborne kampanje, da je zemlja postala eksperimentalni prostor u kojem je borba za vlast beskompromisna. Mnogo stabilnije zemlje od Kosova ne bi mogle sebi priuštiti čak tri vlade u roku od godinu dana. Situacija na Kosovu već je alarmantna, jer se u budžetskim rezervama nalazi samo 34 miliona €. Političke strukture ignoriraju građane i poslovnu zajednicu, a najveću štetu trpe radnici što će snažno utjecati i na ekonomski i na socijalni aspekt, ali prije svega na psihološki, jer su građani Kosova već izgubili nadu u bolje sutra. Doznake dijaspore bile su čak dva puta veće od vladinog paketa za oporavak. Procjenjuje se, da je dijaspora od 1999. godine do danas poslala na Kosovo više od 40 milijardi €, a samo u 2020.godini bilo je 800 miliona € doznaka dijaspore (manje za 1 milijardu € zbog pandemije Covid-19). Zabrinjavajuće je, da se čak više od 50% budžeta Kosova koristi za plate i dnevnice. Kosovo je u odnosu na druge zemlje, dobilo najmanje sredstava iz međunarodnih fondova za suzbijanje pandemije Covid-19 i oporavak privrede, a za to su najodgovorniji Vlada i Parlament Kosova.
Kosovski politički „Trio“
Analitičari smatraju, da bi novi sastav Skupštine Kosova trebao promijeniti ustavnu odredbu prema kojoj se predsjednik Kosova bira u Skupštini Kosova, nego bi se trebao birati neposredno na predsjedničkim izborima. Time bi predsjednik Kosova imao veći legitimitet, jer bi se tako eliminirala stranačka trgovina, koja je vrlo često na nivou krivičnog djela. Postojali su međustranački dogovori prema kojima se unaprijed nekoliko mjeseci čak i godina određivalo ko će biti budući predsjednik Kosova što sadrži elemente krivičnog djela i nema veze sa demokratijom i demokratskim izbornim procesom.
Kosovska četvorka podsjeća na tzv. hrvatsku šestorku
Albanija 2020: Edi Rama Albaniju približava Latinskoj Americi, umjesto EU
Na kosovsku četvorku će se brzo zaboraviti i polako će slabiti njihov utjecaj, jer Kosovo treba da se izgradi kao moderno društvo na vladavini prava i baštinjenju istinskih evropskih vrijednosti. Prioritet je izvršiti viznu liberalizaciju, koja sada dobiva šansu za sprovođenje, a kosovska četvorka će se brzo zaboraviti kao što je zaboravljena i hrvatska.
Analitičari smatraju na opasnost likvidacije zaštićenih svjedoka i opasnost puštanja na slobodu kosovske četvorke, jer su Thaci i Veseli već optuženi od strane Specijaliziranog vijeća za ometanje rada suda[3], koji su kasnije manipulirali Udruženjem bivših boraca OVK/UCK da učestvuju u krivičnim djelima protiv pravosuđa, odnosno ometanje službenih lica u vršenju službenih dužnosti, zastrašivanje svjedoka, odmazdu i povredu tajnosti postupaka pred KSC-SPO. Potrebno je sprovesti istragu kako i zašto je do sada ubijeno 13 zaštićenih svjedoka te naručioce i izvršioce sankcionirati.
Bosna i Hercegovina – Hrvatska 2020: Odnosi u sjenci nedavne prošlosti
Hoxhaj i Rama zaustavili međunarodna priznanja Kosova
Kosovo nije iskoristilo povoljan međunarodni trenutak za priznanja. Srbija se aktivno angažirala, da se zaustave nova međunarodna priznanja Kosova i povuku postojeća priznanja u čemu je u značajnom dijelu i uspjela. Tadašnji koalicioni partneri Demokratski savez Kosova (LDK) premijera Isa Mustafe i Demokratska partija Kosova (PDK) Kadrija Veselija doveli su Kosovo u tešku situaciju u svim segmentima, posebno kada se radi o međunarodnim priznanjima. Međusobni rivalitet je išao čak dotle, da je tadašnji ministar inostranih poslova Kosova Enver Hoxhaj (PDK) blokirao aktivnosti na daljem međunarodnom priznanju Kosova, kako se eventualni uspjeh ne bi mogao pripisati tadašnjem premijeru Kosova Isa Mustafi i LDK.
25 godina Daytonskog mirovnog sporazuma: Pretpostavke ubrzanja integracije Bosne i Hercegovine u EU
Premijer Albanije Edi Rama (PS) je retorikom, da će se Kosovo pripojiti Albaniji obeshrabrio one države, koje su imale namjeru priznati Kosovo, tako da su odustale od tih namjera. Time je nastala nepopravljiva šteta za Kosovo.
„Srpska lista“ na meti albanskih stranaka i srpske opozicije
Kome smetaju „Vučićeve“ vakcine na Kosovu?
Srbija je prva u regionu i druga u Evropi nabavila kontingent vakcine američke kompanije Pfizer. Vakcinacija u Srbiji je započela 24.decembra 2020. Srpske zdravstvene ustanove u januaru 2021. očekuju i dopremanje većih količina vakcina ostalih proizvođača, među kojima ruskih i kineskih. Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je, da je dobio instrukciju od predsjednika Srbije Vučića, da ne smije biti razdvajanja ljudi po etničkoj, vjerskoj i drugoj pripadnosti, jer su vakcine dopremljene na Kosovo namijenjene svima onima kojima su potrebne. Nakon dopremanja vakcina, koje su popularno nazvane „Vučićeve“ vakcine, kosovske vlasti su protestirale što je dovelo do razočarenja među kosovskim građanima, jer su im vakcine prijeko potrebne. Poslane vakcine iz Srbije namijenjene su građanima Kosova bez obzira na etničku pripadnost i zato građanima nije jasno kome smetaju „Vučićeve“ vakcine? U postojećoj teškoj zdravstvenoj situaciji svako čovjekoljublje i humanost nemaju cijenu. Zbog malomarnosti i nepreduzimanja odgovarajućih mjera Vlade Kosova u suočavanju sa Covid-19 i zakašnjele nabavke vakcina postoji osnovana mogućnost da dođe do još dodatnih 5.000 žrtava.
Bosna i Hercegovina 2020: Posrnulo pravosuđe „rak rana“ bh. društva
Kurti nema prepreka za poslanički i premijerski položaj
Član 3 istog zakonika predviđa, da se na izvršioca primjenjuje zakon, koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela.
Potpuno bi bila druga je situacija, da je djelo izvršeno poslije 2019., kada je stupio na snagu novi Zakonik br. 06/L-074. Po članu 93/2, gore navedenog zakonika, predviđa se, da pravne posljedice ne mogu nastati kada se izvršiocu izrekne novčana kazna ili sudska opomena.
Analitičari smatraju, da je paradoks da oni koji su glasali za nelegalnu vladu Kosova što je potvrdio i Ustavni sud u svojoj odluci, sada pokušavaju Kurtiju, koji nema nikakvih zakonskih prepreka za kandidiranje na izborima, osporiti demokratsko pravo da bude kandidat za poslanika u Skupštini Kosova i premijerski kandidat. Kurtija optužuju odnosno smatraju, da ne može kandidirati na izborima iako je imao uslovnu kaznu koja je istekla, oni koji su imenovali nelegalnu vladu i koji nemaju nikakav kredibilitet. Kosovska izborna komisija je još uvijek pod utjecajem Hashima Thacija i PDK i na nju treba obratiti posebnu pažnju.
Poštivanje međunarodnih obaveza i potpisanih sporazuma
Dijalog neće biti nimalo jednostavan, jer će u fokusu ponovno biti bolno pitanje nestalih osoba, ali i neispunjavanje onoga što je dogovoreno i potpisano u Briselu aprila 2013. godine, a to je Zajednica srpskih opština (ZSO).
Da se dijalog zvaničnog Beograda i Prištine ne može se promatrati kroz odnos „crno-bijelo“ potvrđuju i riječi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (SNS), koji je više puta izjavljivao: „Možemo da razgovaramo o svemu samo ako je riječ o kompromisu. A o tome da Albanci dobiju sve, a Srbija da ne dobije ništa – moj potpis nećete dobiti nikada. Ni moju podršku za to nećete imati. U ovom trenutku sam predsjednik Srbije, možda pronađete nekog drugog ko će željeti da bez ikakvog kompromisa, slijedeći samo ultimatume, da to prihvati“.
Analitičari smatraju, da je od ključne važnosti okončanje dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine posredovanjem EU i potpuna implementacija dogovorenog, koja se posebno pokazala manjkavom prilikom implementacije Briselskog sporazuma.
Ljubljana/Washington/Priština, 14.januar 2021
Fusnote:
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN od 2018.godine.
[2] Izvor: Intervju Safet Gerxhaliu, Ekonomia Online: https://ekonomiaonline.com/
[3] Izvor: https://www.scp-ks.org/sr/
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.