Site icon The Balkantimes Press

Ljudski se mozak smanjuje, a opadaju i kognitivne sposobnosti

U najrazvijenijim zemljama u posljednjih 30 godina zabilježen pad koeficijenta inteligencije

Ljudski mozak, Foto: društvene mreže

Studija objavljena u časopisu Brain, Behavior and Evolution, ističe kako se u posljednjih 50 tisuća godina veličina ljudskog mozga značajno smanjila, prenosi Zimo.

Prosječan mozak odrasle osobe danas teži između 1300 i 1400 grama, a dugačak je oko 15 centimetara. 

Kako u navedenoj studiji ističe znanstvenik iz Prirodoslovnog muzeja u Los Angelesu, J. M. Stibel, veličina ljudskog mozga smanjila se za više od pet posto kod suvremenog čovjeka, u odnosu na pretke.

Visoki krvni tlak: Koje namirnice konzumirati više, a koje izbjegavati

Promjene u veličini tijela, čini se da objašnjavaju posljednje promjene u veličini mozga. Iako je moderni uzorak mozga pokazao relativno nisku razinu encefalizacije, povećanje indeksa tjelesne mase (BMI) čini se odgovornim za promjenu u veličini mozga, smatraju autori studije. Stibel zaključuje kako rezultati njegovog istraživanja sugeriraju da je relativno zabilježeno smanjenje veličine mozga odgovor na promjene u fiziologiji, pogotovo u odnosu mase tijela i veličine glave.

Ruzmarin: lijek protiv demecije, migrene, za bolju probavu

No, dodaje i kako postoje snažni dokazi o povezanosti između veličine mozga i kognitivnih, odnosno misaonih, funkcija čovjeka.

Nedostatak strukturnih promjena koje su mozak učinile učinkovitim i značajno smanjenje u velilčini mozga, mogli bi dovesti do smanjenja kognitivnih funkcija, upozorava autor.

Napitak koji popravlja krvnu sliku i vraća energiju

Problem je, ističe Stibel, što podaci iz drugih studija pokazuju da su se, uz evolucionalno smanjenje veličine mozga, smanjivale i kognitivne sposobnosti. Naime, brojne su studije pokazale kako se tijekom 20. stoljeća, u industrijski razvijenim zemljama, povećavao prosječan kvocjent inteligencije stanovništva. To se objašnjavalo boljim uvjetima života, obrazovanjem, razvojem tehnologije i okolišnim uvjetima. No, podaci posljednjih 30 godina baš i nisu ohrabrujući. U najrazvijenijim zemljama svijeta bilježi se pad razine kvocijenta inteligencije, za što znanstvenici ne mogu u potpunosti pronaći objašnjenje, piše Zimo. 

Exit mobile version