Namjena Aja Sofije
Aja Sofija je izgrađena je tek nakon trećeg pokušaja, svoju namjenu mijenjala isto toliko puta. Bila je najveća pravoslavna krunidbena crkva skoro 1000 godina, kratko vrijeme i katolička katedrala, zatim džamija 500 godina, prije 100 godina je pretvorena u muzej, koji godišnje posjeti više od tri miliona turista.
Aja Sofija je bila svjedok dva carstva, do sada bilo je nekoliko prepravki i ozbiljnih rekonstrukcija tokom kojih crkva nije bila otvorena. Razlog tome su bili česti zemljotresi od kojih je nekoliko jačih oštetilo kupolu. Tokom jedne od rekonstrukcije kupola je podignuta za još 6 metara i crkva je desetak godina bila zatvorena. Tek za vrijeme dinastije Paleologa, crkva je rekonstruisana detaljno i urađeni su potporni zidovi i fasada.
U krstaškim ratovima, u jednom od pljačkaških pohoda 1204. crkva je opljačkana. Odnijeto je zlato, umjetnine, carski portal, srebrni krstovi. Za vrijeme Latinskog carstva, od 1204. do 1261. godine Aja Sofija je postala Rimokatolička katedrala.
Nakon osvajanja Istambula, Aja Sofija je postala glavna džamija u Osmanskom carstvu. Te je dobila naziv “Cami-i Kebir“, što znači “velika džamija”. Aja Sofija u tursko-islamskoj kulturi imala mnogo veća značenja od bilo koje druge džamije.
Zauzima centralno mjesto u državnoj upravi kod Osmanlija. Ona je prva džamija gdje su se sultani i drugi državnici susretali sa narodom za vrijeme džuma i bajram namaza.
U vrijeme dok je bila crkva Aja Sofija je služila samo carevima i sveštenstvu, nakon osvajanja Isatmbula vizantijski carevi su postali prošlost. Osmanlijama je bila potrebna velika bogomolja koju će koristiti svi, a to je bila Aja Sofija. Tu je po predanju sultan Mehmed II Fatih prvi put pao na sedždu. U Aja Sofiji je klanjana prva džuma nakon osvajanja Istambula. Aja Sofija je doživjela i brojne promjene tokom transformacije iz crkve u džamiju: dobila je 4 minareta, koji su djelo Mimar Sinana, a dozidani su medresa, mimber i mihrab.
U XVII vijeku na unutrašnje zidove su postavljene ploče na kojima su kaligrafski ispisano božije ime Allah, zatim imena Muhameda a.s, halifa Ebu Bekira, Omera, Osmana, Alije i njegovih sinova Hasana i Husejina. Ovi natpisi predstavljaju najveće kaligrafske natpise u islamskom svijetu. Nazidana je prostorija za mujezina, kao i nekoliko terasa sa kojih su za vrijeme džume vjernici mogli slušati hutbu (predavanja). Mjesto gdje su carevi krunisani bilo je akustično iz razloga što se nalazio u jednom od fokusa eliptične forme građevine i služilo je za učenje ezana. Kad je Aja Sofija postala džamija careva vrata su bila rezervirana za sultana i bila su prekrivena svilenim zavjesama i ispisana ajetima iz Kur’ana.
Kako se Aja Sofija okrenula od Jerusalema u smjeru Kabe?
Obzirom da su pravoslavne crkve bile okrenute prema istoku, mihrab džamije je trebalo biti okrenuto prema Kabi, jugoistoku. Mihrab se nalazi ispod freske gdje je bio glavni oltar, što je značilo da je Aja Sofija okrenuta prema Meki. Postoje mnoga predanja kako je došlo do poklapanja kible prema kojoj se okreću muslimani sa ranijom orjentacijom Aja Sofije. Predanje kaže da je sultan Mehmet Fatih, kada je klanjao prvu džumu u Aja Sofiji, ispred sebe ugledao Kabu, te da je hazreti Hidr, stavljajući prst u “Stub suza”, okrenuo cijelo zdanje u smjeru Kabe.
Naučnici ovaj fenomen objašnjavaju tektonskim pomjeranjima, kojih je bilo mnogo u ovom području. Što je značilo da se Aja Sofija ‘sama’ okrenula prema Meki. Ovaj zaokret simbolizije preokret u sudbini Aja Sofije, od kršćanstva ka islamu.
Aja Sofija muzej
Tako je 1935. godine, dakle nepunih 500 godina posle pada Konstantinopolja, tadašnji turski predsednik Mustafa Kemal Ataturk odlučio da se Aja Sofija sekularizuje i pretvori u muzej, koji se danas nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Čitavo bogatstvo je utrošeno na radove. Kemal Paša Ataturk, osnivač moderne Turske Republike, proglasio je Aja Sofiju za nacionalani spomenik i pretvorena je u muzej – Ayasofya Müzesi.
Zvanično potvrđeno: Aja Sofija više nije muzej, vraćen joj status džamije i otvorena za molitvu
A.M.
Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.