Hrvatska: Hiljade ljudi se liječi u Post-Covid ambulantama

Od loših pluća, slabog pamćenja do gubitka kose. Tisuću ljudi se liječi u Post-Covid ambulantama

Najčešći su simptomi post-Covida oštećenje pluća veće od 40 posto, gubitak kratkotrajnog pamćenja i nedostatak riječi, kasnije i sve veće opadanje kose. Najmlađa post-Covid pacijentica je imala tek 20 godina

Kroz post-Covid dnevnu bolnicu u KB Dubrava je od kraja studenog prošle godine pa dosad prošlo gotovo tisuću pacijenata, koje se i dalje prati, otkriva nam voditeljica odjela prim.dr.sc. Jasna Tekavec Trkanjec, specijalistica pulmologije.

Potpuni fijasko hrvatskog plana cijepljenja

Sve ih je više, čak 400 više nego u veljači. Razlog tome je velik broj zaraženih i hospitaliziranih u prosincu i siječnju, koji sad osjećaju dugotrajne posljedice preboljenog Covida.

– Primjećujemo da su neke posljedice nakon preboljenja veće kod onih koji nisu bili hospitalizirani, koji su odbijali odlazak u bolnicu. To su mahom mlađi ljudi. Nisu primali terapiju koja je uobičajena u bolnici, tako da su neke posljedice kod njih znatno veće, upozorava pulmologinja.

Hrvatska: Lječnici na svojim radnim mjestima, OBŽ ne dostavlja cijepiva

Najmlađa pacijentica čiji post-Covid prate ima 20 godina, i bila je zdrava djevojka prije infekcije. Dođu im ambulantni bolesnici i šest do deset tjedana nakon početka simptoma zaraze, dogodi se da imaju plućnu emboliju pa budu hospitalizirani. Post-Covid odjel je samo dnevna bolnica. Većina pacijenata koje ovdje prate su ljudi stariji od 50, ali ima i mlađih, koji su se liječili ambulantno, odnosno kod kuće, a imali su srednje težak oblik Covida.

Sve što traje od pojave simptoma korone pa narednih mjesec dana je akutni Covid, pojašnjava stručnjakinja. Nakon toga pa do 12. tjedna je riječ o tzv. “produženom Covidu” (engl. long-Covid), dok su mogući simptomi i nakon toga, od 12. tjedna nadalje, i smatraju se post-Covidom.

UGROZILI ŽIVOTE SVOJIH GRAĐANA: Vlast u Hrvatskoj radi ličnih interesa nepripremljena za novi talas korone

U KB Dubrava prate upravo te pacijente, koji imaju post-Covid simptome, a za trajanja infekcije su liječeni kod njih, u drugim bolnicama ili samo ambulantno. Neki od pacijenata su bili na respiratoru, ili na kisiku, i kod njih se, kaže dr. Tekavec Trkanjec, manje primjećuju kognitivni i neurovegetativni simptomi post-Covida nego kod onih koji su liječeni ambulantno. U post-Covidu prevladavaju respiratorne poteškoće, a nakon 12 tjedana je veći problem s općim simptomima, dok se oni respiratorni kod većine pacijenata smanjuju.

– Moguće je da su ljudi kojima je trebao respirator, ili dugotrajna terapija kisikom za vrijeme infekcije, zaraze, fokusirani na kasnije respiratorne probleme, a manje onda na ostalo, i zbog čega dolaze oni koji su liječeni ambulantno. Većina onih koji su liječeni ambulatno nema velike promjene na plućima, makar je i među njima takvih – kaže pulmologinja. 

U KB Dubrava su napravili program praćenja post-Covid pacijenata, kojih je većina kod njih i liječena za vrijeme infekcije. Prate kako se simptomi dalje razvijaju i hoće li ostati posljedice primarno na plućima – hoće li ti pacijenti, nažalost, ostati plućni invalidi.

– Svima radimo tri pregleda: prvi četiri do osam tjedana nakon otpusta iz bolnice, odnosno prestanka liječenja, zatim nakon 12 tjedana, i zadnji nakon 24 tjedna odnosno šest mjeseci. Prvo se radi detaljan pulmološki pregled, i kod većine koja ima oštećenje plućne funkcije radimo i CT koji pokazuje stanje plućnog parenhima, plućnih mjehurića. Tek ćemo krajem ove godine imati statistiku, jer nam je većina pacijenata sad prošla tek drugi pregled, onaj nakon 12 tjedana. Imamo dojam da se kod većine, njih 90 posto, stanje na plućima popravlja – kaže pulmologinja.

Dodaje da za oporavak treba puno vremena. Neki pacijenti primaju terapiju, primjerice kortikosteroide, a svi su na andolu odnosno aspirinu radi moguće pojave tromboembolijskog incidenta. To nije, kaže doktorica, klinički dokazana nego empirijska terapija, koja se u praksi pokazala učinkovitom. 

– Dosta bolesnika, međutim, ima i neurovegetativne neurološke smetnje, kao i kognitivne poteškoće – dosta dugo se kod njih zadržava pojačan umor, noćno preznojavanje, neki imaju dugotrajne, subfebrilne temperature. Javlja se, nadalje, ‘moždana magla’, smušenost, poremećaji spavanja, gubitak kratkotrajne memorije, nedostatak, gubitak riječi. Neki imaju i trnce u mišićima, sve je više  takvih pacijenata. Nemamo još statističku obradu, ali dojam nam je da takvih tegoba ima više među ambulantno liječenima nego među onima koji su bili u bolnici, to ćemo dalje pratiti – kaže liječnica. 

Pacijenti čija je plućna funkcija bila oštećena više od 40 posto dobivaju plućnu rehabilitaciju, koja traje oko mjesec dana. To su pacijenti koji su bli na respiratoru ili dugo na kisiku, i pruža im se kompletna rehabilitacija i mišićno-koštanog sustava te pokazuje dobre učinke. 

U kasnijem post-Covid razdoblju se, svjedoči liječnica, pojačava gubitak kose.

– On se, primijetili smo, pojavljuje iza 12 tjedana. To je jedan od rijetkih simptoma koji se pojačava s vremenom, za razliku od ostalih, koji se stišavaju. Više nam se pacijenata na gubitak kose žalilo na drugoj nego na prvoj viziti. Covid je sistemska bolest – zaključuje dr. Tekavec Trkanjec.

Doktorica napominje još nešto bitno. Liječnici koji se bave post-Covidom primjećuju, naime, da većina oboljelih od teškog akutnog Covida jest imala neku popratnu bolest, komorbiditet. Kad bi takvi pacijenti dolazili u Covid bolnicu na hitni prijem, često bi bili, kaže, u temperaturi, ne potpuno prisebni, pa se ne bi ni sjetili od čega sve boluju, i koje lijekove uzimaju, tako da su u nekim njihovim kartonima ostale “rupe”, koje se sad popunjava.