U Intervjuu, jedan sa Benjaminom Butkovićem jedna od tema je bila kome odgovara inflacija
Piše: Anto Domazet Profesor emeritus na Univerzitetu Sarajevo
Odgovor je jednostavan. Odgovara DUŽNICIMA pod uvjetom da uživaju indeksaciju dohotka, odnosno prihoda barem u visini inflacije i da je dug fiksno određen.
Uzmimo primjer vanjske zaduženosti BiH od oko 6,5 milijardi eura i obaveze vraćanja anuiteta u 2022. od 850 miliona KM.
Vezani Članci:
- Domazet: Ljudi koji hoće nešto da stvore jasno vide koliko im je ova država (BiH) nekorisna
- U Republici Srpskoj bijesni jer im Dalmacija ‘krade’ radnike
- ILUZIJA DEMOKRATIJE: OD IZBORA U BIH KORIST IMAJU ISKLJUČIVO POLITIČARI!
Bez inflacije na nivou BiH planira se u 2022. naplata 6,3 milijardi KM indirektnih poreza iz kojih se vraćaju krediti. To znači da bi na anuitete išlo 13,5% prikupljenih indirektnih poreza.
Međutim, pod utjecajem inflacije od 10% prikupiti će se više prihoda od indirektnih poreza ili oko 7 milijardi KM. Isti iznos anuiteta sada zahtjeva izdvajanje manjeg postotka, tj. 12,1% prikupljenih prihoda od indirektnih poreza.
Isti je slučaj i sa dugom pojedinca kome se plaća povećava barem za postotak inflacije.
Ovaj prividni paradoks leži u tome što imamo svjetski novac, koji ima fiksni kurs u odnosu na euro.
Budući da su i euro i dolar generatori inflacije, imat ćemo više tog novca (pod uvjetom da izvozne cijene rastu barem na nivou inflacije, da doznake dijaspore budu konstantne i da se dodatno zadužujemo za razvojne programe koji će ujedno pikrivati i deficit tekućeg računa), a naši anuiteti za kredite će ostajati fiksni u uvjetima inflacije.
Dakle, priče o dužničkom ropstvu BiH pokazale su se običnim trabunjanjem. Kamo sreće da smo i više bili zaduženi i više gradili dok se inflacija nije rasplamsala.
Jer, u uvjetima inflacije treba računati da će kamate na kredite rasti (mnogi predviđaju da će FED podići primarnu eskontnu stopu na 2,5% do kraja ove godine sa sadašnjih 0,5%).
