Vijeće za provedbu Deklaracije: Šmit obećao, neće biti izmjena Ustava FBiH

Vijeće za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH: Visoki predstavnik uvažio argumentacije da nije prihvatljiva daljnja etnicka segregacija

Prvi sastanak je održan prošle sedmice. Šmit je pozvao delegaciju Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH iz reda organizacija civilnog društva.

U delegaciji su bili Miro Lazović (Forum parlamentaraca BiH 1990), prof.dr. Ivo Komšić i prof.dr. Marinko Pejić (Hrvatsko narodno vijeće BiH), Rajko Živković (Srpsko građansko vijeće), mr.sc. Emir Zlatar (Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca), Aida Daguda (Centar za promociju civilnog društva), akademik Abdulah Sidran (predstavnik nezavisne grupe intelektualaca), Jakob Finci (apelant pred ESZLJP i Jevrejskog kulturng društva La Benevolencija).

Na ovom sastanku dali smo podršku OHR da primjeni svoje ovlasti oko izmjena Izbornog zakona radi integriteta kao i oko deblokade Federacije, ali ne da se uvodi dodatna segregacija već da sankcioniše funkcionere koji blokiraju procese.

Vezani Članci:

• SIDRAN: DOGAĐALE SU SE POSLIJE OVOG SKUPA NEKE VRLO ZANIMLJIVE STVARI
• VKBI: Adis Ahmetović podržao principe za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine

Dan iza ovoga izašao je papir u javnost oko procenata i svega drugoga. On nam taj papir nije pokazao niti smo oko njega razgovarali. Njega je zanimao stav civilnog društva. Nas je prihvatio kao organizacije koje predstavljaju jedinstven glas BiH iz reda svih naroda, nacionalnih manjina i svih građana.

Nakon prvog sastanka, dan uoči donošenja svoje odluke, dakle u utorak dobili smo poziv u popodnevnim satima, izvinuli se iz njegovog ureda zbog kasnog poziva i zamolili da li možemo doći u roku od pola sata u OHR kod Šmita.

Na ovaj sastanak došla je naša delegacija u sastavu Miro Lazović, Ivo Komšić, Aida Daguda i Emir Zlatar.

Sastanak je trajao sat vremena. Bila je otvorena rasprava. Mi smo insisitirali i argumentirali da ne treba ići sa izmjenama Ustava BiH i Izbornog zakona koji nameću dodatnu segregaciju.

Dakle ne samo 3% za nas ni 1% posto nije prihvatljivo jer je u suprotnosti sa Evropkosm konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

Na kraju sastanka Šmit nam je rekao i obećao da sutra neće donijeti odluku u ovom dijelu i zamolio je da ne idemo u javnost jer će sutra imati još sastanaka. Pokazao je iskrenu želju da uvaži argumentaciju građana i civilnog sektora. Svoje obećanje je ispunio. Ostao je dogovor da ćemo nastaviti razgovore.

Posebno želim da istakem, Bivši Visoki prestavnik Kristijan Šiling odigrao veliku ulogu. On je potpisnik naše Dekleracije. On je svim kanalima i autoritetom podržavao naš zahtjev da se ne ide u daljnju segregaciju i da je to neprihvatljivo. Veliku je podršku dao on i Adisu Ahmetoviću. A Adis je bio u kontaktu i sa još nekim našim ljudima u BiH. Dakle ovaj dvojac imao je veliku ulogu da ubijedi Šmita da ne ide u ove druge odluke.

Zaključak iz svega navedenog je da je Šmit donio ovakve odluke ZBOG GRAĐANA BIH I DA SU ONI PREDMET NJEGOVIH AKCIJA, a ne politickih stranaka koje imaju obavezu rjesavati probleme.

Odluke OHR-a moraju biti podređene pravnim stečevinama i vladavini prava

U kontekstu konsultacija OHR-a koje se odvijaju ovih dana, a koje se odnose na eventualno donošenje Izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH od strane OHR-a Vijeće za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO (Vijeće) , smatra da je u ovom trenutku moguće i potrebno mijenjati (dopuniti) Izborni zakon BiH kojim bi se unaprijedio izborni integritet koji je nažalost uveliko kompromitiran.

Parlamentarna Skupština BiH propustila je priliku, posebno opstrukcijom zastupnika/delegata iz HNS-a i SNSD-a, donijeti Izmjene izbornog Zakona o unapređenju integriteta izbornog procesa. Svako ko je pročitao predložene izmjene i dopune Izbornog zakona koji je ponuđen, nije mogao pronaći niti jednu odredbu koja bi bila usmjerena na neku diskriminaciju, nepovoljnost ili antievropski princip, pa jedini zaključak koji se nameće jeste da su ponuđene izmjene i dopune Zakona odbačene kako bi se zadržao status quo i nastavila praksa (koja je i nizom pravosnažnih sudskih presuda potvrđena) izbornog inžinjeringa koji je urušio kredibilitet izbornog procesa u BiH. Ostaje otvorena kalkulacija da oni koji su bili protiv ponuđenih izmjena žele u domaćoj i međunarodnoj javnosti predstaviti institucije Bosne i Hercegovine nefunkcionanim a državu BiH kao “neuspjelu”, što je postao i javni narativ onih koji blokiraju sve pozitivne procese koji bi trebalo BiH voditi ka kandidatskom članstvu u EU. Ova strategija je razotkrivena i nužno ju je iznova ogoljavati zbog apsolutne većine građana BiH koji žele živjeti u miru i koji žele imati evropsku perspektivu.

Vijeće stoji na stanovištu da je potrebno razmotriti i izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u kontekstu onemogućavanje blokada u posrednom dijelu izbora koji se odnosi na popunjavanje delegata u Dom naroda FBIH (a potom i delagata u Dom naroda PSBIH) i izbor predsjednika i podpredsjednika Federacije BiH, jer smo svjedočili nezakonitom blokiranju uspostave izvršnih organa vlasti u FBIH (predsjedništva FBIH I Vlade FBIH) u periodu 2018-2022. godine. Ova praksa je nedopustiva i može se opisati samo kao uzurpacija institucija FBIH i nezakonito konzumiranje vlasti, jer se sasvim jasno volja građana na izborima nije provela, čime se suspendirala demokratija i vladavina prava u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. U ovom dijelu dopuna Zakona mora se voditi računa o jednakopravnosti glasa svakog građanina te stoga nikakvo procentualno (elektorsko) diskriminisanje građana po etničkem principu nije prihvatljivo.

Vijeće će upoznati OHR o činjenici da je glas Vijeća suštinski glas demokratske Bosne i Hercegovine, dakle svih naroda i građana koji žive u BiH, za razliku od političkih stranaka, posebno onih nacionalnih, koje predstavljaju svoje partikulrane interese, a neke od njih izražavaju samo interese svoje etničke skupine što je pogubno za multietničku budućnost BiH.

Uspjeh OHR-a zavisiće od strateškog stava da li će OHR. i ambasadori PIC-a, u svom budućem djelovanju političke dogovore i odluke bazirati i podređivati pravnim stečevinama (kao što je slučaj u svim državama EU) ili će pravne stečevine i vladavinu prava podređivati političkoj sili tj. političkim odlukama. Vijeće smatra i stoji na stanovištu da sve buduće odluke i djelovanje OHR-a u cjelini moraju biti bazirani i podređeni vladavini prava, odnosno davanju prednosti pravu nad političkim odlukama.

Ukoliko dođe do intervencije OHR-a po navedenim pitanjima, za koje smatramo da su nužne u ovom aktuelnom trenutku, želimo podcrtati da Vijeće ne odustaje od svojih ključnih principa izraženih kroz Deklaraciju o ustavnim i drugim reformama BiH oko koje se okupilo više od 400.000 građana, a oni se odnose na nužnost izmjena Ustava BiH i drugih zakona, koji podrazumijevaju izvršenje presuda ESZLJP iz Strazbura, provedbu stavova iz Rezolucije Vijeća Evrope broj 1315 iz 2006. godine, knjiženje državne imovine na BiH, kao i provedbu presuda Ustavnog i Suda BiH.

Bez ovih ključnih reformi, koje su utemeljene na međunarodnim obavezama BiH, sve druge promjene mogu se smatrati kozmetičkim unapređenjima na ruinama ustavno-pravnog sistema Bosne i Hercegovine, čime će se agonija u bosanskohercegovačkom društvu i državi samo nastaviti. Cijenu će platiti građani BiH a ne političke elite, što predstavnici međunarodne zajednice već jednom moraju jasno shvatiti.

Vijeće će ove stavove zastupati u razgovorima i pregovorima sa domaćim i međunarodnim predstavnicima, a posebno sa Uredom Visokog predstavnika u BiH.