TAIS: ZRAK KAO OGRANIČAVAJUĆI FAKTOR RAZVOJA SARAJEVA

Zaštita okoliša, u prvom redu, ostvaruje se smislenim upravljanjem prostorom za što je nužno dobro poznavanje tog prostora, njegovih obilježja, vrednota, osjetljivosti i ugroženosti

Piše: Martin Tais, dipl. Fizićar, Expert za kvalitet zraka i klimatske promjene

UVOD

UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA

Zaštita okoliša, u prvom redu, ostvaruje se smislenim upravljanjem prostorom za što je nužno dobro poznavanje tog prostora, njegovih obilježja, vrednota, osjetljivosti i ugroženosti. Tek tada je moguće objektivizirati probleme, utvrditi uzroke te pronaći najdjelotvornija rješenja unapređivanja stanja okoliša.

Kvalitetom zraka treba upravljati. Da bi se nekom pojavom upravljalo potrebno je elemente te pojave pratiti, tj. imati jedinice praćenja i metode praćenja. Sistem jedinica praćenja i metoda praćenja, uključujući organizaciju dobivanja i korištenja datih podataka koji se odnose na zrak naziva se Sistem praćenja kvaliteta zraka (Monitoring kvaliteta zraka). Monitoring kvaliteta zraka je osnovni alat za osiguranje potrebnog kvaliteta zrak. Historijski gledano, postoje u praksi tri pristupa monitoringu:

Prvi, najstariji je praćenje zagađenosti kako bi se znali parametri zraka i mogle ocjeniti štetne posljedice, te donjela odluka da je potrebno nešto poduzeti.

Drugi savremeniji način je praćenje ne samo zagađenosti, nego i zagađivanja kako bi se znali pokazatelji kvaliteta zraka i mogle ocjeniti štetne posljedice, te donijela odluka šta treba poduzeti.

Treći, savremen je planiranje i prognoziranje kvaliteta zraka, kako bi se osigurali parametri zraka koji ne bi dovodili do štetnih posljedica, kako ne bi bilo potrebno da se išta naknadno poduzima. Razlika je očita.

Prvi prsitup daje saznanje i pokazuje se građanima da se o njima vodi briga, ali tu brige ne slijede akcije.

Drugi pristup omogućuje da se briga zaista vodi i sprovode (nekada i skupe) sanacione mjere.

Treći pristup traži više odgovornosti i znanja, a rezultat je da se briga i ne pojavljuje. Ukoliko se sve moguće štetne posljedice adekvatno vrednuju, onda je on i  troškovno efikasniji i daje najbolje rezultate.

FAKTORI KOJI UTIČU NA KVALITET ZRAKA

Kvalitet zraka nekog područja tj. vremenska, kvantitativna i kvalitativna promjenjivost sastava zraka u nekom prostoru, ovisan je o  mnogim faktorima, no ipak neke treba izdvojiti:

1. PRIRODNE KARAKTERISTIKE

• orografske karakterisitike posebno u smjerovima sjever- jug i istok- zapad,
• klimatske karakterisitike
• prostorne i vremenske manifestacije bazičnih sistema
• lokalnu cirkulaciju i vremenske promjene.

2. LOKALNA EMISIJA

• neujednačena prostorna raspodjela plošnih, linijskih i tačkastih izvora,
• relativno mala heterogenost tih izvora vezano za vrste emisije,
• neujednačena kontinuiranost emisije pojedinih izvora,
• postojanje (ili saniranje) starih ili novih ”crnih tačaka”.

3. DALJINSKI TRANSPORT

• transport prirodnom emisijom onečišćene mase zraka,
• transport antropogenom emisijom onečišćene mase zraka,
• složenost cirkulacijskih sistema u kotlinama,
• superpozicija s lokalnim emisijama,
• problem definiranja objektivnih pokazatelja,
• promjena koncentracija po visini,
• prostorno- vremenske razlike učinaka,
• specifični lokalni transport
• moguće sinergističke učinke

Ako prihvatimo tumačenja prema definiciji Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO), ”… zrak je onečišćen ako sadrži tvari koje potječu od ljudske aktivnosti ili prirodnih procesa, u koncentraciji, trajanju i/ili uvjetima da može narušiti kvalitet življenja, zdravlje i dobrobit ljudi i okoliša”.

Uvaživši ove definicije, jasno je da su navedeni faktori od gotovo isključivog značaja, općenito, ali i posebno u slučaju Kantona Sarajevo.

HISTORIJSKI   PODACI

Prva praćenja kvaliteta zraka u Sarajevu su počela  1967. godine.Vršena su na slijedećim lokacijama : Katedrala, Bjelave, Viječnica, Skenderija, Higijenski zavod, Grbavica, Dolac Malta. Od 1980. godine uključena su još područja :Butmir, Otoka, Ilijaš, Hadžići, Vogošča i Pale.

Ova mjerenja su prekinuta 1991. godine.

Stanica Bjelave, na kojoj mjerenja i dalje vrši Meteorološki avod je nastavila sa radom,uz prekid od  dvije ratne godine, mjerenja vrši i danas na istoj lokaciji.

Od 2001. godine stanica Bjelave je proširila program mjerenja sofisticiranom automatskom stanicom, koja kontinuirano mjeri SO2, NOx, NO2, NO i CO.

Već više godina Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, na pet mjernih mjesta, određuje koncentracije sumpornog dioksida i čađi-crnog dima.

Mjerenja se vrše standardnim i referentnim metodama, koje nisu automatizirane i informatički podržane. Uzorci se skupljaju 24^h i zatim dostavljaju u laboratoriju na analizu. Rezultati nisu trenutni i prosječni su za 24^h.

                Postojeći sistem kao i ostali historiski podatci daju između ostalog, veću ili manju reprezentativnost pojedinih stanica – mjernih mjesta  posebno obzirom na promjenu strukture emisije i nosioca glavnog tereta zagađenja. Sa ciljem iznalaženja pouzdanijih i realnijih podataka provedena je serija mjerenja u periodu od 9.02. do 14. 04. 2004. na ukupno šest lokacija. Posebna mjerenja kvalitete zraka obavljena su Mobilnom automatskom stanicom, Dvokut d.o.o.,i to za pojedine grupe polutanata kao i za meteorološke parametre. Uz metode ranije opisane ovakav pristup neophodan je da bi se utvrdile pouzdane i neupitne referentne lokacije automatskih stanica. U slučaju primjene samo analitičkih metoda,  modeliranja i vizualno kartografskih definiranja može doći do ozbiljnih prpusta u odabiru trajne lokacije automatske stanice za praćenje kvaliteta zraka.

          Uzimajući u obzir potebu za historiskom sljedivošću starih lokacija kao i trenutne lokacije uređaja za uzorkovanje izabrano je šire područje koje je obuhvatilo gotovo sve Sarajevske općine i Ilidžu. Ukupno šest lokacija na kojima je obavljena mjeranja Mobilnom automatskom stanicom izabrano je selekcijom iz večeg broja potencijalnih lokacija.

STANJE KVALITETA ZRAKA

Šezdesetih i sedamdesetih godina veliki problem kvaliteta zraka u Sarajevu su bile vrlo visoke koncentracije sumpordioksida (SO2) i crnog dima (čađi).

Izabrana je ova stanica, jer ima najduži niz praćenja.Sa slike se jasno vidi da je prije ovoga rata navedeni problem sa SO2 i čadži bio aktuelan,a da poslije rata SO2 nije više toliki problem, ali se uočava takodjer da koncentracije crnog dima sve više rastu iz godine u godinu i da več prelaze i vrijednosti prije rata.Međutim također je alarmantna činjenica da je prošle godine (2004.) prosječna maksimalna koncentracija crnog dima ,u toku 24 časa , izmjerena na ovoj stanici (749 g/m3) bila četvrta vrijednost u poslijednjih 30 godina.

Iako je največa vrijednost ovog parametra zabilježena na stanici Bjelave, prema podacima u poslijednjih  pet godina najduže epizode visokih koncentracija crnog dima bilježe se na stanici Otoka, slijedi stanica Higijenski  Zavod i dr.

Analize pokazuju da je ovaj problem  sezonski, odnosno da se visoke koncentracije ovih parametara kvaliteta zraka bilježe u hladnijem dijelu godine, posebno zimskim mjesecima, što je svakako posljedica specifičnih klimatskih karkteristika područja kotline Kantona Sarajevo.

Navedene analize se ne odnose na područja koja su na nadmorskim visinama iznad 800 metara, odnosno područja Kantona  koja nisu pod uticajem intenzivnih temperaturnih inverzija u sarajevskoj kotlini.

Sigurno da i ta navedena područja imaju svoje probleme sa kvalitetom zraka, koja se moraju takodjer istražiti i rješavati u narednom periodu .

Sumpordioksid u zraku Kantona također bilježi određeni porast poslijednjih godina.Posebno se to odnosi na 98-mi percentil koncentracija ovog parametra.Iako je poznato da je uvođenjem plina  smanjena emisija sumpordioksida ,a samim tim i u atmosferi grada u ljetnom periodu se bilježe povečane satne vrijednosti ovog parametra u atmosferi hrada ..

Očigledno je da su povečane vrijednosti pod uticajem daljinskog transporta , ne emisije lokalnih izvora.Analizom vremenskih karakteristika i dominirajučih pravaca vjetra, može se izvesti zaključak da je zagađivanje došlo iz visokog dimnjaka Termoelektrane Kakanj-Ćatići.

O ostalim parametrima kvaliteta zraka ne postoje duži nizovi podataka, kao ni teritorijalna zastupljenost mjerenja .Jedino postoje četvero godišnja kontinuirana mjerenja na stanici Bjelave azotnih oxida, azotnog dioksida, azotnog monoksida i ugljen monoksida.Iako je to samo jedna lokacija podaci pokazuju da postoje povečane koncentracije ovih parametara kvaliteta zraka u određenim vremenskim uslovima.

Sporadična mjerenja sadržaja teških metala na saobračajnicama grada također ukazuju na njihovo povečano prisustvo, posebno olova.

EMISIJE U ZRAK

Prvi katastar emisije u zrak je u Sarajevu napravljen još osamdesetih godina.Bio je to dobar katastar emisije, ali nažalost kasnije nije pravljeno njegove inoviranje.

Poslijednjih godina Ministarstvo Prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo radi na prikupljanju podataka o emisijama iz postrojenja na području Kantona i formira odgovarajuču elektronsku bazu podataka.Ti podaci će biti važan osnov za procijenu ukupnog stanja i preduzimanja mjera.O obimu podataka i njihovom kvalitetu nećemo raspravljati u ovom stadiju .

Izgleda ipak da je največi problem emisije u zrak ,emisija iz saobračaja o ćemu će se detaljno sagledati stanje kasnije.

Ovdje samo navodimo predpostavku da je ta emisija ključni problem lošeg kvaliteta zraka u Kantonu i da će se tu morati preduzimati svrsishodne mjere za rješavanje ovoga problema.

Potrošnja goriva podsektora vlastita i komercijalna vozila prema vrsti energenata.

Od ukupne potrošnje goriva podsektora vlastita i komercijalna vozila, 79,92% čine vlastita vozila, 19,37% teretna i radna vozila dok preostali udio otpada na motocikle i mopede, te autobuse u vlasništvu privatnih i pravnih lica (potrošnja autobusa javnog prijevoza iskazana zasebno u kategoriji javni prijevoz).

Provedena analiza potrošnje goriva sektora saobradaj Grada-Kantona Sarajeva u 2008. godini pokazuje da daleko najvedi udio potrošnje otpada na podsektor vlastitih i komercijalnih vozila.

U skladu sa time, predložene mjere za smanjenje emisija u zrak, kao ogranićavajući faktor, iz sektora saobradaja temelje se znatnim dijelom na cilju promjene prikazanog udjela u korist javnog prijevoza, ali i na obrazovanju i promociji o ekološki prihvatljivijim gorivima el energija ,gas ,biodizel. 

Struktura potrošnje goriva sektora promet po podsektorima

Ilustracije ovdje navodimo rezultate kontrole saobračaja u gradu Sarajevu, koje je vršio  TEHNOUNION SARAJEVO na   zahtjev Kantonalnog Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša.

Analiza rezultata mjerenja ukazuje da veliki broj vozila ne zadovoljava i ovako zastarjele propise. Ukoliko bi se provela analiza rezultata mjerenja prema važećim evropskim pravilnicima, broj vozila koji ne bi zadovoljio bi bio znatno veći. Isto tako da se primijene normativi koje proizvođači daju za svoja vozila, rezultati bi bili poražavajući.

Posmatrajući ispitana vozila kao neku vrstu uzorka i odraz stanja u saobraćaju Kantona Sarajevo, s pravom se može ustvrditi da su motorna vozila zagađivač broj jedan, te da se u tom pravcu moraju preduzeti hitne mjere za promjenu stanja.

U skladu sa Federalnim Zakonom o zaštiti zaraka  Kanton će morati svake godine izrađivati inventar emisije u zrak ,što će biti olakšano pošto se već preduzimaju mjere na registru zagađivača i kontrolama emisije postrojenja u Kantonu.

RAZLOZI UVOĐEJA GASA KAO ENERGENTA U KANTONU SARAJEVO

Moramo imati u vidu da je Sarajevo šezdesetih i sedamdesetih godina bio enormno zagađen sa sumpordioksidom (SO2) i ČAĐI, kao posljedica sagorijevalja ugljeva, što se vidi iz priloženih slika-taela.

Naravno se treba voditi računa da su naredni pokazatelji dobiveni na osnovu prosiječnih dnevnih vrijednosti, jer tada nismo imali automatske stanice za kontinuirano praćenje kvaliteta zraka.

Danas kada analiziramo postojeće stanje pretežno uporedjujemo časovne ili polučasovne vrijednosti kvaliteta zraka, a tada su to bile prosječne dnevne vrijednosti.

Danas sigurno nemamo ovako visoke vrijednosti SO2 ( npr. Stanica kod Katedrale je zabilježila 3148 mikrograma po metru kubnom, kao prosječnu dnevnu vrijednost).Sigurno nemožemo ni zamisliti koliko je tada bila največa satna maksimalna vrijednost ( sigurno nekoliko puta veća)..Procijene govore da su danas prosiječne dnevne vrijednosti sumpor dioksida 25 do 30 puta manje.

I tada smo u zimskom periodu imali vrlo visoke vrijednosti SO₂

Iz predhodnih tabela vidi se da su vrijednoski kvaliteta zraka za SO2  poboljšane..

Svakako da je osnovni razlog uvođenje gasa umjesko uglja, kao energenta za zagrijavanje.

Međutim je ,kada se uporedimo sa nekim drugim gradovima iz okruženja i Evrope, sitacija i dalje vrlo loša.

Slične se analize mogu izvesti za koncentracije Čađi-Crnog Dima.

Postojeće stanje :

• Mreža monitoringa kvaliteta zraka na području Kantona Sarajevo se trenutno sastoji od 5 (pet) automatskih i tri manuelne stanice, a uspostavljena je u skladu sa Pravilnikom o monitoringu kvaliteta zraka FBiH.
• Automatske mjerne stanice postavljene na lokacijama Skenderija-Alipašina, Otoka i Ilidža (mobilna stanica), su dio mreže Kantona Sarajevo, a na lokacijama i dio mreže kojom upravlja Federalni hidrometeorološki zavod.

• Praćenje kvaliteta zraka u Kantonu organizuje Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša na osnovu Odluke o mjerama za očuvanje kvaliteta zraka na području Kantona Sarajevo.

• Poslove monitoringa kvaliteta zraka za potrebe Kantona Sarajevo, vrši ovlaštena institucija – Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, putem tri automatske mjerne stanice, te tri manuelne stanice instalirane na lokalitetima Higijenski zavod, Otoka i Ilidža.
• Analize pokazuju da je problem visokih koncentracija zagadjujučih materija u zraku ,pretežno sezonski, odnosno da se visoke koncentracije parametara kvaliteta zraka bilježe u hladnijem dijelu godine
• Sumpordioksid u zraku Kantona također bilježi određeni porast poslijednjih godina, što je zabilježeno na svim stanicama, a posljedica je sve većeg korištenja ugljeva za grijanje .
• Naravno ovdje se mora imati u vidu da je Sarajevo prije ovoga rata ,zbog problema sa visokim koncenracijama SO2 i DIMA, uvelo plin kao energent .
• Međutim, zbog razlike u cijeni plina u odnosu na ugalj, sve veći broj domaćinstava a i kotlovnica koriste ugalj.
• Analiza rezultata mjerenja ukazuje da veliki broj vozila ne zadovoljava i ,POSTOJEČE ,i onako zastarjele propise, imajući u vidu evropske normative

Analize pokazuju da visoke vrijednosti SO2 u toplijem dijelu godine su direktran transport, nošen sjeveroapadnim vjetrovima, iz TE Kakanj.

DUGOROČNI PRIJEDLOG MJERA ZA POBOLJŠANJE KVALITETA ZRAKA U KANTONU SARAJEVO

Moguće mjere za poboljšanje kvaliteta zraka u Sarajevu, a na osnovu federalne Strategije zaštite okoliša  se mogu dati kroz određene strateške i operativne ciljeve, usvojene u tom dokumentu:

STRATEŠKI CILJ – Ograničenje emisije

• Operativni cilj: Ograničenje emisije iz malih ložišta
• Operativni cilj: Smanjenje zagađivanja zraka iz industrije – tehnološka postrojenja
• Operativni cilj: Smanjenje zagađivanja zraka od saobraćaja u gradovima 

STRATEŠKI CILJ – Upravljanje kvalitetom zraka

• Operativni cilj: Planiranje kvaliteta zraka

STRATEŠKI CILJ – Unapređenje korištenja energije

• Operativni cilj: Smanjivanje energijeske intezivnosti
• Operativni cilj: Podsticanje korištenja obnovljivih izvora energije

U daljem tekstu su navedene mjere koje se mogu poduzeti u Kantonu Sarajevo u svrhu ispunjenja prethodno nabrojanih ciljeva.

Ograničenje emisije-  Ograničenje emisije iz malih ložišta

Mjera 1. Usmjeravanje korištenja uglja (prema vrsti korisnika i kvalitetu uglja)

Mjera 2. Definiranje kvaliteta sobnih peći i kotlova male snage

Mjera 3. Donošenje propisa o uređenju komunalne energetike (centralno grijanje), Smanjenje zagađivanja zraka iz industrije – tehnološka postrojenja

Mjera 4. Promocija čišće proizvodnje / Primjena Direktive 96/61/EC o integralnoj prevenciji i reguliranju zagađivanja (IPPC direktiva)

Mjera 5. Uspostava sistema okolišnog upravljanja u određenim industrijskim granama

Mjera 7. Kontrola emisije CO i čađi na tehničkim pregledima motornih vozila, te na saobraćajnicama

Mjera 8. Stimuliranje javnog prijevoza u funkciji zaštite okoliša

Mjera 9. Tehničko-organizacione mjere u saobraćaju

Mjera 10. Unaprijeđenje korištenja energije – Povećanje energijske efikasnosti

Mjera 11. Program djelovanja u privredi i među građanima s ciljem smanjivanja energijske intenzivnosti

Mjera 12. Osnivanje savjetovališta za energiju

Mjera 13. Uspostava sistema za statističko praćenje parametara, kojima se definira energijska intenzivnost i proizvodnja po privrednim granama

Mjera 14. Sprovođenje propisa za energijsku efikasnost u zgradarstvu i certificiranje objekata

Mjera 15. Popularizacija osnivanja ESCO kompanija (Energy Service Company)

Mjera 16. Uvesti sistem stimulansa i destimulansa za povećanje energijske efikasnosti u domaćinstvima i privredi, kao i stimuliranje zamjene uvoznih fosilnih goriva domaćim gorivima iz obnovljivih izvora Mjera 17. Uvođenje instituta energijskog menadžera za budžetske ustanove

Mjera 18. Uvesti sistem energijskog audita u privredi (dobrovoljni mehanizam)

Mjera 19. Uključivanje u međunarodne programe za podsticanje snižavanja energijske intenzivnosti

Mjera 20. Donošenje propisa za energijsku efikasnost u zgradarstvu, te uvesti sistem oznaĉavanja energijske efikasnosti zgrada Od kvaliteta gradnje zgrade zavisi potrošnja energije za grijanje u budućih 50 ili 100 godina. Stoga je potrebno donijeti propis u skladu sa EU Direktivom o energetskim karakteristikama zgrada 2002/91/EC koji će sadrţavati najrelevantnije zahtjeve direktive: (I) uspostava općeg okvira za metodologiju proraĉuna energ. karakteristika zgrada; (II) primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade; (III) primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija; (IV) energetska certifikacija zgrada – za sve novoizgraĊene zgrade na trţištu, s valjanošću certifikata 10 godina.

POSTOJEĆE MJERE U KANTONU SARAJEVO

• Kanton je poslije rata među prvima donjeo Zakon o zaštiti zraka ,koji je usaglašen sa Federalnim zakonom o zaštiti zraka.
• Usvojio je Odluku i formirao štab u slučaju pojave epizoda sa visokim koncentracijama polutanata u zraku
• Vodi katastar emisije na osnovu rezultata  mjerenja  emisije iz postrojenja.
• Uveo inspekcijsku službu  zaštite okoliša
• Planira proširenje mreže automatskih stanica
• Usaglašena zakonska legislativa sa Federalnim Zakonima i EU Legislativom
• Uradio Kantonalni Plan zaštite okoliša, koji se svake godine revidira.
• Uveo automasku mrežu stanica za mjerenje kvaliteta zraka
• Redovno izvještavanje o kvalitetu zraka putem web stranice air-monitoring.ba
• Redovno godšnje izvještavanje o kvalitet zraka u mreži EIONET –Europske Agencije za zaštitu okoliša 

ZAKLJUČAK

Zrak kao ograničavajući faktor razvoja Grada Sarajeva zbog prirodnih i orografskih uslova je bitan ograničavajući faktor.

Posebno se to odnosi na hladniji period godine, kada zbog pojave temperaturnih inverzija i slabe cirkulacije zraka dolazi do kumuliranja zagadjujučih materija u ogranićenom sloju atmosfere iznad grada.

Naime, istraživanja su pokazala da  granica inverznog sloja ,koja se u najvećem broju slučajeva pdiže do visine 300 metaraa iznad baze kotline, predstavlja barijeru i granicu iznad koje se ne transportuju zagadjujuće materije.

Kada stabilne vremenske situacije potraju više dana dolazi do kumuliranja zagadjujučih materija u atmosferi grada i pojave epizoda visokih koncentracija.

U ovakvim vremenskim situacijama nema skoro nikakvih generalnih  vazdušnih strujanja u prizemnom sloju atmosfere – ispod inverzne granice.

Naravno postoje lokalni vjetrovi koji premještaju zagadjeni zrak od istoka prema zapadu- u noćnim satima i zapada prema istoku u dnevnim satima, ali sve naravno ostaje u sarajevskoj kotlini ispod granice temperaturne inverzije.

Sva rješenja poboljšanja ustvari se svode na smanjenje emisije zagadjujućih materija u zrak.

Kako to uraditi je pitanje koje se mora rješavati dugoročnim i kratkoročnim mjerama, koje su već nabrojane u ciljevima i mjerama.

• Sarajevo je prije rata uvelo plin ,kao energent, za zagrijavanje. Posljednjih godina se uočava trend povecanja SO2 i crnog dima u atmosferi grada, a što je posljedica sve veče potrošnje ugljeva u domaćinstvima i nekim kotlovnicama.Ugalj, koji se koristi , je sumnjivog kvaliteta –povećanog sadržaja sumpora.
• Postoje odluke u zakonskim propisima KS o vrsti ugljeva koji se mogu koristiti na području Kantona.Nema kontrole koje se vrste ugljeva koriste u KANTONU niti u kojim količinama.
• Potrebno naći rješenja za destimulaciju korištenja ugljeva, kao i stimulaciju korištenja plina ili alternativnih goriva-biomase ,energije sunc, vjetra i slicno.
• Također potrebno donjeti mjere za kontrolu nabavkei ulaska ugljeva za Kanton Sarajevo.
• Treba donositi dugoročna rješenja na smanjenju emisija u zrak, jer je kapacitet sarajevske kotline u hladnijem dijelu godine ogranićen visinom sloja temperaturne inverzije.

STRATEŠKA OPREDJELJENJA UZ DONOŠENJE DUGOROČNIH PLANOVA

POVEČANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI

• Bosna i Hercegovina  troši skoro pet puta više energije po jedinici društvenog proizvoda nego države Evropske unije, a dva i po puta više od svjetskog prosjeka. Istovremeno, ukupna potrošnja energije po stanovniku u našoj zemlji je manja od svjetskog i evropskog prosjeka. Ovo znači da smo sa jedne strane vrlo siromašni, sa niskim standardom i slabo razvijenom privredom, a sa druge strane vrlo rastrošni kada je u pitanju korištenje energije.
• Važno je istaći da se energetska efikasnost ne smije posmatrati kao štednja energije. Riječ štednja podrazumijeva određena odricanja dok energetska efikasnost nikako ne znači narušavanje uslova rada i življenja.

STIMULISANJE UVOĐENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

• Zbog toga su se zemlje Evropske unije složile da do 2020. godine smanje emisiju stakleničkih plinova za 20% u odnosu na 1990 godinu, da učešće energije iz obnovljivih izvora dostigne nivo od 20%, te da se poboljša efikasnost korištenja energije za 20%.
• Aktiviranje i strateško opredjeljnje za izgradnju davno planirane longitudinale BAŠČARŠIJA –TUNEL ISPOD BJELAVA

KRATKOROĆNI ZADACI

• Kontrola korištenja i nabavke uglja u Sarajevo.
• Stimulacija uvodjenja plina kao goriva u automobilima.
• Stimulacija korištenja obnovljivih vidova energije.
• Istraživanja uticaja lošeg kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo ( Uključiti zdravstvo,tehičke fakultete, i druge specijalnosti.
• Kontrola ispuštanja ,na saobračajnicama,crnog dima iz automobila,- ima Odluka KS.
• Podrška Min. prometa i komunikacija i Direkcija za ceste na izgradnji i proširenju gradskih transverzala, longitudinale, parkirališta i podzemnih garaža. Bolja regulacija saobraćaja ,( Uspostava Centra za regulaciju saobračaja na nivou Kantona) radi ubzanja saobraćaja u Kantonu i povećanja brzine na izlaznim saobračajnicama, a sve u cilju smanjenja emisija u zrak iz saobračaja, koji takodjer  u velikom procentu doprinosi lošem kvalitetu zraka u Sarajevu

Literatura:

KEAP Sarajevo- Kantonalni Plan zaštite  okoliša Kantona Sarajevo

Energetski institut Hrvoje Požar, Ekonomski institut iz Banje Luke, Rudarski institut iz Tuzle i Soluciona Španija

(2008): Studija energetskog sektora u BiH – Modul 13 (Okoliš), mart/ožujak 2008.

Federalni hidrometeorološki zavod (2011): Izvještaj o kvalitetu zraka za 2011. godinu [dostupno na: http://www.fhmzbih.gov.ba/TEKSTOVI/ZRAK/kvalitet%20zraka%202011.pdf]

Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2008): Strategija zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine 2008-

2018, Sarajevo, 2008.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2010): Stanje okoliša za Federaciju Bosne i Hercegovine, COBISS.BH-ID

17837062, Sarajevo, 2010

UNECE. Pregled stanja okoliša – Bosna i Hercegovina. 2004.godina.

RANSMO. Tehnički izvještaj. Razvoj nacionalnog sistema za monitoring okoliša. Opis i procjena sadašnje situacije u pogledu monitoring okoliša. Work Package maj 2004. Godine.

Prvi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine za Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC).  oktobar 2009.godina.

REGISTAR EMISIJA U ZRAK ZA PODRUČJE KANTONA SARAJEVO ZA 2010. GODINU

VLADA KANTONA SARAJEVO, MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNI PLAN KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2003. DO 2023. GODINE

Nacionalni akcioni plan zaštite životne sredine (NEAP), Bosna i Hercegovina

Nacionalni akcioni plan za energijsku efikasnost (NEEAP), Bosna i Hercegovina, nacrt 2012

REC: Istraživanje o kapacitetima za izradu inventara gasova sa efektom staklene bašte – Bosna i Hercegovina. Izvještaj pripremljen za Regionalni centar za zaštitu životne okoline za Centralnu i Istočnu Evropu. Bosna i Hercegovina, mart 2004. Martin Tais i Danica Spasova.

Na putu za Montreal 2005: Međuvladin sastanak pod UNFCCC (COP 11) i Kyoto Protokol (COP/MOP 1) – Izvještaj o procjeni države Bosna i Hercegovina., Martin Tais i Danica Spasova.