Energetska vladavina Vladimira Putina stvorena je uz pomoć njemačkih kancelara, hoće li Olaf Scholz to prekinuti i koliko će građani EU-a to platiti?
Germany′s Gerhard Schröder meets with Vladimir Putin over Ukraine. Photo: DW
Dok iz SAD-a stižu kritike prema pojedinim članicama Europske unije zbog njihove “popustljivosti” prema Rusiji i Vladimiru Putinu u vrijeme agresije na Ukrajinu, Kremlj za svoj plin i energente traži – isplatu u rubljama.
Njemačka i Austrija se još uvek “kolebaju” oko daljnjih, drastičnijih sankcija prema Rusiji. Austrijski kancelar Karl Nehammer izjavio je da je “protiv uvođenja potpune zabrane uvoza energenata iz Rusije”. Najveći dio zemnog plina u Austriji stiže iz Rusije, a nafte iz Kazahstana.
Već duži niz godina se u Beču mogu vidjeti luksuzni sportski automobili, neki od njih vrijedni i više od milijun eura. Ono što odmah upada u oči su ruske registracijske oznake, uz poneku ukrajinsku ili bjelorusku tablicu.
MERKEL RAZLJUTILA MELNYKA ANDRIYA!
Za pripadnike ruske elite u Beču se više od deset godina održava “Moskovski bal”, u dvorcu Hofburg. Rijetki sretnici koji su imali prilike prisustvovati tom balu navode da on izgleda “kao neka od bajki – samo u stvarnosti”, piše Ivan Trajković za Al Jazeeru.
Ruski biznismeni i oligarsi naročito “imaju oko” za stare kuće, zgrade ili čitave stambene komplekse, građene još u vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Renoviranje ovakvih zgrada – nazvanih “Altbau” – postalo je i veoma unosan biznis za građevinsku industriju, budući da nijedno renoviranje ne košta manje od nekoliko milijuna eura.
Knežević: “Merkel pomogla Putinu uspostavljanje Velikoruskog Rajha”
DUGI PRSTI OLIGARHA
Izgleda da je ovoj “austrijskoj bajci” došao kraj. Vicekancelar Werner Kogler se jasno založio za detaljnu istragu imovine ruskih oligarha u Austriji.
Ovakve najave ponajprije brinu bankarski sektor, koji više od dva desetljeća ima velike projekte u Rusiji i Bjelorusiji. Kogler je takođe rekao da “neke austrijske financijske institucije pomažu oligarsima da sakriju dio svog bogatstva, ne samo u Austriji već i širom EU”.
Prije osam godina izbio je i veliki skandal, kada je otkriveno da je ruski oligarh Dmitry Firtash, rođen u Ukrajini, preprodavao ruske energente kako na ukrajinskom, tako i na austrijskom tržištu.
U to vrijeme blizak prijatelj Vladimira Putina, Firtash je dugo vremena bio i na listi traženih u SAD-u, gde je također poslovao, ali i imao brojne nekretnine.
Zapravo, od početka Putinove političke karijere, brojni bivši suradnici optužuju šefa Kremlja za “veoma bliske odnose s oligarsima, ali i sa svim nivoima ruske mafije i podzemlja”. Iako je Putin više od dvadeset godina naizmjenično na mjestu premijera i predsjednika Rusije, čini se da njegova karijera operativca i agenta – prvo KGB-a, a poslije i prvog čovjeka FSB-a – nikada nije službeno završena.
Prije četiri godine španjolska policija je uhitila petnaest ruskih državljana, optuženih za pranje više od petsto milijuna eura preko tržišta nekretnina. Glavni osumnjičeni u toj grupi bio je Vladislav Reznik, Putinov suradnik i član Ujedinjene Rusije.
Iste godine, WikiLeaks je objavio više stotina povjerljivih američkih diplomatskih email poruka, u kojima se Putinovi suradnici nazivaju “dijelom mafijaške države”. Jedan od najčešće spominjanih u tim komunikacijama bio je upravo Reznik.
Mnogi unutar institucija EU-a danas za ovakvo stanje s ruskim investicijama i energentima “upiru prstom” u dva njemačka kancelara – Gerharda Schroedera i Angelu Merkel. Schroeder je posljednjeg dana na mjestu kancelara potpisao odobrenje za početak gradnje plinovoda “Sjeverni tok” ispod Baltika.
Merkel u svoja najveća politička dostignuća ubraja izgradnju “Sjevernog toka 2′, a sam Schroeder je danas u upravnom odboru Gazproma, upravo ključne ruske kompanije koja isporučuje zemni plin, “zlata vrijedan”.
Njihov nasljednik, kancelar Olaf Scholz nije prešao preko toga: “Pozivam mog prethodnika, ali i stranačkog kolegu, da odmah prekine sve veze s Rusijom i ruskim kompanijama”. Hoće li li ga Schroeder, njegov nekadašnji politički mentor, i poslušati – ostaje da se vidi.
TISUĆU EURA TROŠKA PO GLAVI SVAKOG EUROPLJANINA
Unutar njemačke politike također raste pritisak da se “presijeku odnosi s Moskvom”. Istaknuti član CDU-a i nekadašnji bliski suradnik Merkel, Roderich Kiesewetter, kaže da “Njemačka mora hladne glave izvršiti analizu i pronaći pogreške u odnosima s Rusijom u posljednjem desetljeću”.
Ovakve poruke iz Bundestaga već utječu i na planove njemačkih korporacija. Volkswagen ima najmoderniju tvornicu automobila u Kalugi, nedaleko od Moskve, gdje se proizvode modeli s oznakom VW i Škoda, a u isto vrijeme je i najveći strani investitor na automobilskom tržištu Rusije. S druge strane, BMW je stopirao izvoz automobila u Rusiju i (za sada) zaustavio sklapanje vozila u tvornici u Kaliningradu.
Ipak, 40 najvećih njemačkih kompanija na burzi DAX za sada nema planove za povlačenje iz Rusije. Osamnaest njih čak planira i daljnja ulaganja na ruskom tržištu u ovoj godini. BASF, Brenntag, Heildelberg i još nekoliko njemačkih giganata ne želi otkrivati planove o daljnjem poslovanju u Rusiji.
Većina njemačkih medija prenosi računice ekonomista iz Bruxellesa, po kojima bi potpuna zabrana uvoza energenata iz Rusije koštala svakog stanovnika EU “između 650 i 800 eura godišnje”. Predsjednik Europskog parlamenta Charles Michel navodi i brojke “od 900 do 1.100 eura po glavi stanovnika EU”, što samo pokazuje stupanj ovisnosti europske privrede o (jeftinome) ruskom plinu.
Francuska uvozi samo oko 18 do 20 posto plina i nafte iz Rusije, ali bi po tamošnjim istraživanjima ekonomista “potpuna zabrana uvoza plina sigurno gurnula Francusku u dugi period recesije, a vjerojatno i tržišta ostalih zemalja EU-a”.
Da je u Berlinu odavno upaljen “crveni alarm”, potvrđuje i jedan od vodećih analitičara Klement Fist: “Jednostavno nije moguće odjednom ukinuti uvoz plina, privreda ne funkcionira na taj način, i to će sigurno imati vrlo štetne posljedice po ekonomski rast i standard građana”.
Prema posljednjim najavama, njemačka vlada odlučna je da već od 2024. godine drastično smanji ili u potpunosti prestane s uvozom plina iz Rusije.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.