RAZGOVOR: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji
Polazeći od toga da je Balkan region u kojem Rusija ima jake kulturne i istorijske veze može se se očekivati, kako predviđaju neki strani analitičari, da Rusija napravi nered na Balkanu i da se onda pozicionira kao posrednik, a zatim da to iskoristi da ponovo pregovara sa Zapadom o sopstvenom haosu u Ukrajini – kaže Sonja Biserko.
Crna Gora je prošla kroz veoma turbulentnu fazu posljednje dvije godine. Može se reći da je „srpski svet“ udario u zid i da je to bio maksimum koji je postignut – Crna Gora sada ulazi u novu fazu – kaže Sonja Biserko za Pobjed
Da li će formiranje manjinske vlade u Crnoj Gori riješiti sadašnje političke tenzije?
BISERKO: Formiranje manjinske vlade ne znači da Crna Gora ulazi u mirnije vode. Jer, prethodna vlada je uspjela da poništi mnoge iskorake koje je Crna Gora napravila poslednjih 15 godina. Trebaće dosta vremena da se to vrati u normalu. Može se očekivati jedan period vrlo dramatičnih obrta, što je normalno imajući u vidu da treba vremena da se poremećeni odnosi (i međuetnički) dovedu u „normalu“ koja bi vratila Crnu Goru na evropski kolosjek.
Međutim, ne treba isključiti i dalje djelovanje Beograda i posebno Moskve. Balkan može postati još jedno pozorište za Rusiju da izazove Evropsku uniju i NATO kako bi pokazala da su nesposobni stabilizirati fragilni Balkan. Polazeći od toga da je Balkan region u kojem Rusija ima jake kulturne i istorijske veze može se se očekivati, kako predviđaju neki strani analitičari, da Rusija napravi nered na Balkanu i da se onda pozicionira kao posrednik, a zatim da to iskoristi da ponovo pregovara sa Zapadom o sopstvenom haosu u Ukrajini.
Povratak Rusije na međunarodnu scenu kao globalnog aktera traje skoro tri decenije, što se očitovalo i kroz njen prodor na Balkan. Moskva je svoj uspon obilježila i veoma sistematskim optužbama da je Zapad odgovoran za destabilizaciju na Balkanu i raspad Jugoslavije. Naravno, treba imati u vidu i kontraofanzivu Zapada, prije svega SAD, koja je u toku. Povoljna okolnost za Crnu Goru je što je u međuvremenu postala članica NATO, što suštinski mijenja njen položaj.
U Srbiji su raspisani vanredni parlamentarni, u nekim gradovima lokalni, a očekuju nas i predsjednički izbori. S obzirom na to da je vladajuća stranka ušla u žestoki verbalni obračun sa opozicijom na svim poljima, možemo li očekivati drugačiji rezultat od izbora prije dvije godine?
BISERKO: Mnoga istraživanja i procjene ukazuju na različite ishode. Međutim, jasno je da je kumuliralo nezadovoljstvo građana, na šta ukazuje i veoma agresivna kampanja narodnjaka. Procjenjuje se da će naprednjaci možda izgubiti i neke gradove. Kao indikacija uzimaju se rezultati referenduma. Opozicija je najzad uspjela da se organizuje, što će joj svakako obezbediti ulazak u Skupštinu.
Kada je riječ o predsjedničkim izborima, procjena je da će predsjednik Vučić biti pobjednik. Drugi kandidat Zdravko Ponoš može eventualno iznuditi drugi krug. To objašnjava i veoma agresivna kampanja protiv njega. Najveće promjene se očekuju u Beogradu jer ima nekoliko grupacija koje imaju veoma jaku podršku građana. Iznenađenje svakako mogu biti i eventualni protesti građana, prije svega oni ekološki, poput onih u decembru.
Međutim, kako stvari stoje, naprednjaci će i ovog puta pobijediti ali parlament više neće biti jednopartijski – što će znatno dinamizirati politički život koji je potpuno nestao u posljednjih deset godina. Sudeći po kampanji koja je već počela, vlast će isticati svoje rezultate i uspjehe kako na unutrašnjem, tako i na spoljnopolitičkom planu. Prednost je što imaju monopol nad najgledanijim televizijama. Opozicija će, kao i do sada, fokus staviti na korupciju i posebno na nefunkcionalnost institucija koje su za posljednjih deset godina totalno devastirane i urušene, na šta ukazuju i izvještaji Evropske komisije i brojni drugi.
Ulaskom opozicije u parlament počinje nova faza u političkom životu Srbije. Nažalost, trebaće još vremena da se iznjedri prava alternativa koja će biti spremna da Srbiju postavi na reformski i evropski put. Ipak, ovi izbori su svakako početak kraja ere naprednjaka.
Sonja Biserko: RS kao ratni plijen od kojeg Srbija ne odustaje
Zapaljivi nacionalistički govori, parole i slike ratnih zločinaca, poput Ratka Mladića, sve više obilježavaju politički život u Srbiji – kao da se vraćamo u devedesete godine prošlog vijeka. Šta nam vlast poručuje tim akcijama, a šta državama regiona?
BISERKO: Naprednjaci su poništili sve rezultate koji su napravljeni između 2000. i 2012. godine kada je riječ o suočavanju s prošlošću. Mada je i tada bio veliki otpor, ipak, svi ratni zločinci protiv kojih su podignute optužnice su predati Haškom tribunalu. Narativ je vraćen na devedesete, kriminalizovani su svi iskoraci u saradnji sa Haškim tribunalom. Milošević se ponovo tretira kao državnik koji je postigao maksimum. Inerpretacija devedesetih je svedena na mantru da Srbija nije bila u ratu, da su Srbi vodili oslobodilački rat u Bosni, da je RS najveće dostignuće i da se mora uraditi sve kako bi se sačuvala, a Ratko Mladić, Karadžić i ostali se percipiraju kao nacionalni heroji (koji zaslužuju spomenike) koji su se žrtvovali za srpske interese. O tome dovoljno govori i činjenica da je, poslije protesta građana, mural Ratka Mladića osvanuo na desetinama zgrada u Beogradu.
Paraleno se stvara i novi identitet Srbije čije su reference problematične, posebno kada je riječ o susjedima, što diže tenzije u regionu i hrani nepovjerenje prema Beogradu. Kupovanje oružja i stalno isticanje kako je Srbija vojno ojačala (jača od Hrvatske) dodatno ugrožava region. Ovakav odnos prema devedesetim ima podršku Rusije, što znatno hrani aroganciju Beograda.
Odlikovanja i za kriminalni bekgraund
Predsjednik Srbije je za Dan državnosti uručio 170 odlikovanja. Među dobitnicima je i manastir Sveti Prohor Pčinjski, u čije ime je orden primio vladika Pahomije, koji je optužen za seksualno uznemiravanje. Da li je iznenađenje to što je nagradu primio silovatelj?
BISERKO: Nije samo riječ o Pahomiju, nego i brojnim drugim ličnostima sa kriminalnim bekgraundom. Posebno onim koji su angažovani na projektu „srpski svet“ – poput Cvijanovićke, Milana Kneževića i brojnih drugih. Zapadne diplomate nijesu prisustvovale toj svečanosti jer je na pozivnici pisalo da su domaćini Srbija i Republika Srpska. To je ujedno bio i početak Vučićeve kampanje, ali i manifestacija jednog nakaradnog sistema vrijednosti. Ovakvo ponašanje udaljava Srbiju od evropskog puta. Imajući u vidu međunaradnu konstelaciju, Srbija će biti primorana da se uskoro opredijeli za jednu stranu. Njen manevarski prostor se znatno smanjio.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.