fbpx

Joseph Biden šalje moćnu petorku da riješi krize Zapadnog Balkana

Regija Zapadnog Balkana odavno nije bila tako napeta. Na rubu je sukoba dok se istovremeno govori o rješenju preostalih pitanja iz prošlosti i integraciji u EU

Joseph Biden, društvene mreže

Lidere brine i uloga Rusije koja bi već za nekoliko dana mogla, za početak, zadati težak diplomatski udarac ako ne dopusti produženje mandata misije EUFOR-a u toj državi: rok je do 5. novembra.

Ovakva situacija u regiji rezultat je preduge američke odsutnosti i lutanja EU. Sada je nova Bajdenova administracija odlučila na Zapadni Balkan vratiti staru iskusnu diplomatsku gardu. Osobe koje o Balkanu znaju gotovo sve, ako je moguće da iko zna sve. Bave se ovom regijom prije rata, bili su ključni akteri u mirovnim naporima tokom rata, arhitekti međunarodnih sporazuma za okončanje rata i rješenje sporova. Mnogo su iskusniji od nekih evropskih diplomata kojima balkanski političari lako manipulišu.

Džo Bajden je odlučio poslati Kristofera Hila za veleposlanika u Beogradu, bez sumnje ključnoj adresi za stabilnost ili nestabilnost regije. Beograd ima uticaj u svim susjednim državama, od BiH i Kosova do Crne Gore, i samo naivni političari mogu vjerovati da Beograd nema ništa s događajima u tim državama. Hill ima golemo iskustvo s Balkana, ali i šire. Bio je posebni izaslanik za Kosovo tokom rata, a potom veleposlanik u Skoplju te Iraku.

Joseph Biden: Evropska politika je zasnovana na kulturnoj i vjerskoj ravnodušnosti (VIDEO)

Jedan je od ključnih američkih diplomata koji je uz Ričarda Holbruka postavljao okvire i za Dejtonski mirovni sporazum u BiH i za sporazum o Kosovu koji je Beograd odbio i nakon čega je uslijedila NATO-ova intervencija. Osim regije, Hil osobno poznaje mnoge političare, a govori hrvatski, srpski i makedonski.

Džefri Houvnir, trenutno zamjenik ambasadora u Turskoj, imenovan je ambasadora na Kosovu. Prije je radio u američkom veleposlanstvu u Zagrebu, a bio je i član međunarodnog tima za pregovore o statusu Kosova. Govori hrvatski. Bez sumnje zna korijene sadašnjih tenzija i kako se odvijala situacija na Balkanu.

U Sarajevu će novi veleposlanik biti Majkl Marfi. Već je bio u Sarajevu prije više godina kao posebni savjetnik u veleposlanstvu, a potom je bio i u američkom veleposlanstvu na Kosovu kao vršitelj dužnosti veleposlanika. Specijalnost su mu NATO i strukture sigurnosti u Evropi, posebno na Balkanu.

Gabrijel Eskobar je već prije nekoliko mjeseci počeo mandat kao posebni izaslanik za Balkan, iako mu je formalna dužnost “zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju”. Donedavno je radio u američkom veleposlanstvu u Beogradu.

Joseph Biden čestitao 13. jul Milu Đukanoviću i građanima Crne Gore

A šta će EU?

Veliku ulogu na Balkanu će odigrati i Džejms O Brajan, još jedan od iskusnih diplomata iz vremena Medlin Olbrajt, jedan od autora u sjeni Dejtonskog sporazuma i jedan od ključnih američkih igrača na Balkanu. Nedavno je boravio u Briselu gdje je s predstavnicima EU i NATO-a razgovarao o zajedničkom angažmanu na Balkanu.

Ako uzmemo u obzir da su i predsjednik Bajden i državni sekretar Entoni Blinken izuzetno dobri poznavatelji regije, možemo zaključiti da Vašington doista sada ima ekipu za rješavanje velikih problema na Balkanu.

No, uspjeh nije zagarantovan jer su okolnosti drugačije. EU je podijeljena oko statusa Kosova, pet država članica je više na strani Rusije nego velike većine u EU i NATO-u. Vjerojatno ne postoji dogovor s Rusijom, ali argumenti su im isti, iako je Međunarodni sud pravde u Hagu dao mišljenje da nezavisnost Kosova nije u suprotnosti s međunarodnim pravom.

Biden sastankom s Johnsonom započeo evropsku turneju

Drugi je problem što EU ne želi garantovati nedvosmisleno članstvo u EU za države Zapadnog Balkana, a Vašington misli da je “članstvo u EU zajednički cilj i glavni motiv za države regije”.

Još će veći izazov biti promjena dvaju drugih igrača, pogotovo kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Rusija i Turska imaju veliku ulogu u regiji, a niti jedna od tih država više nije tako pouzdan partner Zapada. Rusija je kao članica Kontakt grupe godinama bila konstruktivan partner u regiji, kao i Turska. No, to su tada bile države koje nisu bile u sukobu sa Zapadom, a sada više nije tako.

Teško da će Rusija biti za to da Zapad uspije na Balkanu, više je vjerovati da će se potruditi da ne bude tako.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us