Stotinu godina nakon što su njemačke kolonijalne snage u Jugozapadnoj Africi ubile više 80.000 Namibijaca iz plemena Nama i Herero
Ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas izjavio je danas kako su vlasti ove države donijele odluku kojom će Njemačka zvanično priznati kako je vojska ove države počinila genocid na području Namibije na početku 20. stoljeća
Heiko Maas je istakao kako je ovaj potez Njemačke “gest prepoznavanja neizmjerne patnje” stanovnika Namibije. Njemačka će osim priznanja da su njihovi vojnici počinili genocid, uspostaviti i fond od 1,1 milijardu eura, koji će biti preusmjeren zajednicama u Namibiji.
“Njemačka i njeni zvaničnici će od danas događaje u Namibiji nazivati onako kako oni izgledaju iz današnje perspektive, a to je genocid”, rekao je Maas.
Istakao je kako je dužnost Njemačke da traži oprost od stanovnika Namibije i potomaka žrtava genocida.
“U skladu s moralnom i historijskom obavezom Njemačke, tražit ćemo oprost od Namibije i potomaka žrtava za zločine koje smo učinili”, ističe Maas.
Sada kada je Njemačka zvanično okarakterisala dešavanja u Namibiji kao genocid, ubrzo bi trebalo uslijediti potpisivanje deklaracije koja će uključivati predstavnike Herero i Nama zajednica te predstavnika Njemačke.
Prema pisanju lokalnih medija, deklaracija o priznavanju genocida i nadoknadi štete bit će potpisana početkom juna u glavnom gradu Namibije. Nakon potpisivanja, parlamenti Namibije i Njemačke morat će ratificirati deklaraciju, nakon čega će uslijediti obraćanje njemačkog predsjednika Franka Steinmeiera, koji će se obratiti namibijskom parlamentu i službeno izviniti za sva dešavanja u ovoj državi u periodu kada je Njemačka vladala ovom afričkom državom.
Njemačka, tačnije tadašnje Njemačko carstvo vladalo je područjem Namibije između 1884. godine i 1915. godine. Tokom tok perioda njemačke vojne snage ubile su desetine hiljada pripadnika Herero i Nama zajednica, a najveći broj žrtava zabilježen je 1904. godine, kada je njemački general Lothar von Trotha poslan u Namibiju kako bi ugušio pobunu Herera zajednice.
Historičari su saglasni kako je u tom periodu ubijeno između 65 i 80 hiljada pripadnika Herero zajednice te između 10 i 20 hiljada pripadnika Nama zajednice.
(Klix.ba)
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.