U Hrvatskoj raste broj teških kršenja prava djece i nasilja nad djecom

Pravobraniteljica: Zlostavljanje i zanemarivanje djece u pandemiji poraslo 44 posto

PRAVOBRANITELJICA za djecu Helenca Pirnat Dragičević govorila je za Index.hr o stanju s kršenjem prava djece i nasilja nad djecom u Hrvatskoj, a povodom teškog ozljeđivanja dvogodišnje djevojčice u Novoj Gradiški kojoj se u Klinici za dječje bolesti liječnici bore za život.

Ravnatelj nadležnog centra za socijalnu skrb je smijenjen, roditelji će pred suca istrage, podsjetila je voditeljica i zamolila pravobraniteljicu da komentira slučaj.

“Riječ je o zastrašujućem i vrlo potresnom slučaju, o slučaju koji svima nama treba biti podsjetnik koliko su djeca ranjiva”, kazala je Pirnat Dragičević:

“U konkretnom slučaju sam zatražila izvještaj policije i sustava socijalne skrbi, sve u skladu s ovlastima koje imam prema Zakonu o pravobranitelju za djecu. Zatražila sam od nadležnog ministarstva provođenje nadzora.”

“Dok ne dobijem službene podatke, ne bih se dala u analizu procjena ispravnosti postupanja”, kazala je.

U Hrvatskoj nasilje nad djecom u porastu: ‘Sustav ih treba bolje zaštititi’

“Sustav socijalne skrbi je neefikasan i spor”

“Ovakvi slučajevi i brojne pritužbe koje dobivam u ured, a koji se odnose na sustav socijalne skrbi, ukazuju na njegovu neefikasnost, na njegovu sporost (sustava). Uočavamo kroz neposredne kontakte, obilaske i predmete da u sustavu socijalne skrbi, čiji posao je izuzetno zahtjevan i složen, nedostaje stručnih radnika. Isto tako, ti stručni radnici možda nemaju dovoljnu stručnu podršku, nije im osigurana dovoljna supervizija i kontinuirana edukacija”, kazala je dalje.

Rekla je da je neophodno dodatno zapošljavanje stručnih radnika:

“Treba imati jako puno znanja, biti educiran, ali isto tako imati iskustvo, znati procijeniti situaciju, rizik, okolnosti u kojima se neko dijete nalazi i donijeti tu odluku.”

“Ne bih se tu fokusirala samo na sustav socijalne skrbi. Kad govorimo o nasilju nad djecom u društvu, izuzetno je važna koordinacija, odnosno djelovanje svih sustava s kojima djeca dolaze u doticaj”, objašnjavala je:

“Da bi sustav socijalne skrbi krenuo, treba mu saznanje o tome (da se nešto događa na štetu djeteta), stručnjaci koji svakodnevno dolaze u kontakt s djecom; odgajatelji u vrtiću, liječnici, nastavnici u školi, stručni suradnici, oni koji mogu na djetetu prepoznati znakove zanemarivanja, zlostavljanja, nasilja, oni mogu intervenirati na vrijeme, upoznati socijalnu službu s time, zaštititi dijete.”

“Svi smo odgovorni. Cijela zajednica mora biti zaštitna mreža za djecu od nasilja”, rekla je.

DESET POSTO HRVATA koji žive u gradovima je probalo KOKAIN

“Veliki broj slučaja ostaje neprijavljen”

“Svi koji primijete, imaju saznanja da je neko dijete zlostavljano ili postoji sumnja na zlostavljanje, dužni su to prijaviti”, objasnila je:

“Još uvijek veliki broj slučaja nasilja ostaje neprijavljen, sakriven, jer nasilje se najčešće događa iza zatvorenih vrata, često se događa u obitelji.”

Pravobraniteljica za djecu u svom je posljednjem izvještaju upozoravala da djeca u Hrvatskoj nisu dovoljno zaštićena, ali se vladajuća koalicija s time nije složila, konstatirala je voditeljica.

“I dalje to mislim. Ove godine u Hrvatskoj mislim da nismo postigli dovoljnu razinu zaštite djece unutar pravosudnog sustava. Djeca koja dolaze u pravosudni sustav trpe institucionalno zlostavljanje, jer su ispitivana na neodgovarajući način, ispitivana su više puta. A i odluke koje se odnose na život djece donose se sa zakašnjenjem. Primjerice, s kojim roditeljem će dijete živjeti. Ili na koji način dijete može ostvarivati neko svoje pravo. Svjedočimo kroz naše predmete da je za to potrebno i više godina”, precizirala je pravobraniteljica prigovore koje je tada iznosila.

“Broj povrede djetetovih prava porastao 44 posto”

“Mi se kao ured zalažemo za osnivanje obiteljskih sudova”, rekla je dalje i istaknula da se resorno ministarstvo s time složilo.

Za prošlu godinu rekla je da je njen ured zaprimio 76 prijava koje se odnose na nasilje i 64 prijave koje se odnose na zanemarivanje djeteta obitelji. Ono prema čemu se doista može vidjeti da su u pandemiji kao kriznoj društvenoj situaciji djeca dodatno stradavala vidi se, dodala je, iz statistika Ministarstva unutarnjih poslova:

“Prema podacima MUP-a, broj kaznenih djela povrede djetetovih prava koje se najčešće događa u obitelji, odnosno od roditelja i osoba koje su djeci bliske, bila su u porastu 44 posto u 2020. u odnosu na godinu ranije.”