Nova vlada Srbije, a odmah i nova izborna kampanja

Srbija ni četiri mjeseca od izbora još uvijek ne zna imena ministara u novoj vladi. Predsjednik Vučić je, nakon još jedne sjednice Predsjedništva SNS, saopštio ciljeve vlade, a konačan sastav najavio za kraj nedjelje.

Vjerovatno je bilo logično i zakonski očekivati da mandatar nove vlade Ana Brnabić predstavi ciljeve svog budućeg tima, ali u Srbiji danas, o tome je ponovo govorio predsjednik Srbije i Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić.

Umjesto konačnog sastava vlade, Vučić je javnost obavijestio da će budući predsjednik Skupštine Srbije biti Ivica Dačić, dosadašnji ministar spoljnih poslova. Dio vlasti će takođe biti i Srpski patriotski savez (SPAS) bivšeg vaterpoliste Aleksandra Šapića, koji će imati i jedno ministarsko mjesto.

U vladi će se naći i pripadnici manjina, ali možda i važnije od toga jeste činjenica da će ovo biti vlada ograničenog trajanja, jer je Vučić nove izbore najavio najkasnije do 3. aprila 2022 godine.

Borba protiv mafija – opet

Predsjednik Srbije je naveo i šest ciljeve nove vlade: „borba protiv kovida 19, borba za interese našeg naroda na Kosovu i Metohiji, borba protiv mafije, očuvanje srpske suverenosti i nezavisnosti, ubrzanje reformi, i nastavak ekonomskog rasta”.

Najviše pažnje medija izazvala je najavljena borba protiv mafije, za koju Vučić kaže da se već odvija, ali da će od sada biti još žešća i upornija. Novinar Nedim Sejdinović za DW skreće pažnju da je „Vučić već više puta najavljivao borbu protiv mafije i očito je i ovo samo nastavak njegove demagogije, jer je jasno da je u Srbiji visok rast kriminala i korupcije poslednjih godina. Ništa od te borbe neće biti ni sada, jer za Srbiju je karakteristična ogromna povezanost tih kriminalnih organizacija iz podzemlja sa vlašću“. 

„Više bih voljela da je Vučić rekao borba protiv korupcije“, ističe za DW Vesna Mališić, zamjenica glavnog urednika nedjeljnika NIN, „jer je to bila osnova Vučićevog ekspozea kada je dolazio na vlast”.

„Prosto je nevjerovatno da za osam godina ove vlasti niko nije procesuiran ili uhapšen i pored bezbrojnih korupcionaških afera koje smo imali. Umjesto toga, sada dobijamo priču o tome ko to reketira kafiće i klubove, nešto što dobro zvuči, ali je bez ikakvog sadržaja iza toga“, kaže Vesna Mališić. 

Čast ili degradacija?

Kao izvjesno iznenađenje dočekana je vijest da će Ivica Dačić biti predsjednik parlamenta. Iako je Dačić izjavio da mu je „čast što će biti predsjednik Skupštine Srbije“, taj potez se već ocjenjuje kao prilična degradacija, kako samog Dačića, tako i njegove Socijalističke partije Srbije (SPS). Skupština Srbije je tokom proteklih osam godina postala obesmišljena institucija, u kojoj je jedino bilo važno spriječiti opoziciju da djeluje i javno govori. Nedim Sejdinović to stoga vidi kao spuštanje nivoa učešća SPS u vlasti:

„Predsjednik Skupštine, kao i sama Skupština, u jednom sistemu u kojem dominira izvršna vlast i jedan čovjek, potpuno su marginalizovani. Skupština neće biti ojačana postavljenjem Dačića, čak bih rekao da je to neka vrsta poniženja SPS, što je donekle i očekivano s obzirom na njihov loš izborni rezultat“, ocjenjuje Sejdinović.

Vesna Mališić smatra da je Dačić „u takvoj poziciji da ne smije ništa da odbije. Vidjećemo da li će SPS dobiti neka ministarska mjesta, ali mislim da se ovo može posmatrati i kao neka vrsta degradacije Socijalističke partije Srbije (SPS)“.

Borba protiv desničara i antivaksera

Značajan dio izlaganja Aleksandra Vučića odnosio se na upozorenje o veoma visokom rastu nekih desničarskih organizacija i političkih aktera koji „zastupaju antivakserske, antimigrantske i stavove da je zemlja ravna ploča“. Predsjednik Srbije se potrudio da zvuči prilično zabrinuto zbog rasta popularnosti tih pokreta, i u tom kontekstu je pomenuo samo Sašu Radulovića, koji bi, prema njegovim riječima, da su sada izbori sigurno ušao u parlament. 

Naši sagovornici tu izjavu vide kao veoma ciničnu, jer primjećuju da vlast bukvalno pomaže ili ignoriše postojanje tih organizacija. Nedim Sejdinović kaže da „mnogi od njih odgovaraju Vučiću, a neki od njih i počivaju pod skutima vlasti. U odnosu na njih, SNS se predstavlja kao umjerena politička organizacija, što ona svakako nije, jer je, naročito u nižim dijelovima partije, to prilično desna organizacija. Ali, mislim da će se sve to sada prije svijetom koristiti samo kao opasno strašilo protiv kojeg se Vučić navodno bori“.

Vesna Mališić dodaje da je „Vučić praktično omogućio prostor svim tim desničarskim i ultra desničarskim organizacija da rastu i da se nesmetano i neometano razvijaju. Niko ih iz vlasti nije kritikovao ili procesuirao u brojnim slučajevima kada su kršili ljudska prava i napadali neistomišljenike“.

Kako je Vučić naveo da bi Ivica Dačić na novoj funkciji zapravo trebalo da vodi dijalog s takvim organizacijama, „kako bi bolje razumjeli rast njihove popularnosti“, Vesna Mališić primjećuje da „oni samo sa njima i mogu da vode dijalog, jer ni sa kim drugim ne mogu da razgovaraju. Pošto su izbacili opoziciju, sada će da prave neku predstavu za Zapad, i tu će pokušati da prave neku novu dinamiku i da imitiraju neki dijalog s tim pokretima i organizacijama koji bi trebalo da budu neki njihovi navodni protivnici“, ocjenjuje zamjenica glavnog urednika NIN-a.

Početak izborne kampanje

Obrazloženja predsjednika Srbije zašto je ovo vlada ograničenog trajanja su komična, ocjenjuje Nedim Sejdinović i kaže da je „ipak primjetan nekakav pritisak Zapada, nakon što se ispostavilo da je na proteklim izborima ukinut višestranački sistem u Srbiji. To jeste nekakav uspjeh bojkota opozicije, i to bi trebalo da bude šansa za opoziciju da se izbori za ravnopravne izborne uslove“.

Vesna Mališić obraćanje Aleksandra Vučića vidi kao početak izborne kampanje. „Jasno je da on bez kampanje ne može da funkcioniše, da mu je previše da na to čeka četiri godine i da mu je ova situacija jako dobro došla da ide prilično brzo na ponovne izbore“, zaključuje Vesna Mališić.

vezani članci

DW / Balkantimes.press