Nakon Aja Sofije, turski sud je poništio odluku vlade iz 1945, kojom je Hora (Kariye džamija) pretvorena u muzej i vratio joj status džamije

Prošle godine je turski sud poništio je vladinu odluku iz 1945. godine koja je pretvorila Horu u muzej kojim upravlja Ministarstvo obrazovanja, a danas je Erdogan potvrdio i potpisao da se upravljanje džamije prebacuje Upravi za vjerska pitanja, te da je džamija otvorena za molitve, piše Reuters.

Oko Aja Sofje se digla velika prašina, ali prošlogodišnje pretvaranje u džamiju muzeja Kariye u Istanbulu, nekadašnje crkve u kojoj se nalaze mozaici  iz vremena tzv. Renesanse Paleologa, cca 1319-1325, ktitora Teodora Metohita, nije privuklo neku posebnu pažnju sve do danas,  kad je Erdogan upravljanje džamije prebacio Upravi za vjerska pitanja, mediji i društvene mreže pišu o tome.

Kariye Camii, #İstanbul
______

Chora [Kariye] Mosque, İstanbul #Türkiye #Turkey pic.twitter.com/SdmN86q7Or

— Come To Turkiye (@ComeToTurkiye) August 21, 2020

 

FOTOGALERIJA: Evo kako trenutno izgleda Aja Sofija. Događaj pretvaranja Aja Sofije u džamiju izazvao najveći civlizacijski verbalni sukob u 21 vijeku

 

 

Srednjovjekovna crkva crkva Hora sagrađena je u u 14. stoljeću, a freske u njoj prikazuju prizore iz biblijskih priča. Crkva se nalazi u istanbulskom naselju Edirnekapi. Za vrijeme posljednje osmanske opsade Konstantinopola 1453. godine grad je pokoren, a pedeset godina poslije ova crkva pretvorena je u džamiju. Godine 1948. turska sekularna država je Horu pretvorila u muzej.

Turisti će moći obilaziti Aju Sofiju, ostaju hrišćanske ikone i mozaici

 

https://twitter.com/oart7218/status/1198709473126297601

 

 

 

Kariye Mosque, Istanbul, c1890 (Kariye Camii) pic.twitter.com/OJd6LpiuBi

— Ottoman Imperial Archives (@OttomanArchive) January 30, 2018

 

 

 

Ekskluzivno: Osmanska princeza na otvaranju Aja Sofije. Nihan je praunuka Abdul Hamida II, potomak Mehmeda II, Sulejmana ‘Veličanstvenog’ i Hurem

 

Napomene rad,i Grčka je svaku džamiju iz osmanskog perioda uništila ili pretvorila u muzej ili galeriju. U Atini živi 100 hiljada muslimana, koji već punih 20 godina čekaju da im se odobri otvaranje jedne džamije (koju su izgradili i čije se otvarenje stalno prolongira), a ista nema ni minaret, ni zvučnike i više liči na kontejner nego na džamiju.  Niko ne zna kada će taj trenutka mulsimani  u Atini  dočekati.

 

 

(VIDEO) Za kim zvone Grčka zvona? Ona ‘zvone za Grčkom demokratijom’, jer Atina je jedina prijestolnica u Evropi u kojoj nema džamija

 

Izvor: Reuters/društvene mreže

Balkantimes.press