Nakon odluke suda, dekretom predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana prošle nedjelje je Aja Sofiji, viševjekovnoj građevini, koja se nalazi na listi svjetske baštine UNESCO-a, ponovo dodijeljen status džamije, (u kojoj će se moći odvijati vjerski obredi, ali koja će biti otvorena i za sve posjetioce koji je žele obići, bez obzira na vjeru i naciju) reakcije i dalje pristižu sa svih strana.
Odluka o pretvaranju Aja Sofije u džamiju za dvije nedelje! (Fotogalerija)
Turisti će moći obilaziti Aju Sofiju, ostaju hrišćanske ikone i mozaici
Osvrnućemo se na neka mišljenja koja dolaze iz različitih vjerskih krugova.
Radio Slobodna Evropa: Papa Franja izjavio je 12. jula da je “jako pogođen” odlukom Turske da pretvori Aja Sofiju u džamiju. “Moje misli idu u Istanbul, mislim na Aja Sofiju. Jako se osećam pogođeno”, rekao je papa tokom nedeljne molitve. Njegove reči prvi su komentar Vatikana na tursku odluku. Vatikanski dnevnik “Oservatore Romano” je 11. jula o tome samo činjenično izvestio, navodeći glavne međunarodne reakcije, ali bez komentara.
Dok katolički sveštenik i predsjednik Međunarodnog jeruzalemskog odbora za pravdu i mir Manuel Musellem izjavio je kako je odlukom turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana o promjenu statusa Aja Sofije u džamiju, doprineseno časti i dostojanstvu ove historijske građevine, javlja Anadolu Agency (AA).
“Shvatite da je predsjednik Redžep Tajip Erdogan povećao dostojanstvo i čast naše crkve Aja Sofije”, napisao je Musellem u poruci na društvenim mrežama.
Pozvao je sve hrišćane u svijetu da pozdrave odluku o tome da Aja Sofija kao džamija otvori vrata za molitvu.
“Erdogan je Aja Sofiju iz muzeja, u kojem je bila pod nogama svakoga, pretvorio u džamiju koja će se voljeti i poštovati i u kojoj će se spominjati i veličati Božije ime”, poručio je Musellem, te dodao:
“Dok god musliman poštuje moju crkvu, poštuje i mene. Povijest i sudbina željeli su da se ova velika crkva s svojim narodom vrati u islamu.”
Podsjetio je kako su u Španiji i u arapskom svijetu brojne crkve pretvorene u džamije, ali isto tako i brojne džamije u crkve. Kako je kazao, u Aja Sofiji se nekad čitala Biblija, od sada će se čitati Kur’an.
Podsjetio je i na to kako kršćani i muslimani u pojedinim evropskim zemljama koriste ista mjesta za obavljanje molitve.
Podgorica 17. 07 : Odlukom Islamske zajednice Crne Gore danas je u džamijama učinjena sedžde-šukr (sedžda zahvalnosti), a tamo gdje su džamije zbog epidemije zatvorene učena je sala, povodom vraćanja statusa džamije Aja Sofiji u Istanbulu, javlja Anadolu Agency (AA).
Nakon odluke suda, dekretom predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana prošle nedjelje je ovoj monumentalnoj, viševjekovnoj građevini, koja se nalazi na listi svjetske baštine UNESCO-a, ponovo dodijeljen status džamije u kojoj će se moći odvijati vjerski obredi, ali koja će biti otvorena i za sve posjetitelje koji je žele obići, bez obzira na vjeru i naciju.
Ono što je jako bitno znati jeste da je, osvajanjem Konstantinopolja, 1453. godine sultan-han Mehmed el-Fatih otkupio svojim novcem Aja Sofiju od religijskih velikodostojnika, inače dotadašnju vizantijsku crkvu, i uvakufio je Carstvu kako bi muslimani bogoslužili u njoj, dakle ona nije oteta niti na silu pretvorena u džamiju već kupljena, pa nakon toga uvakufljena, poručili su iz Islamske zajednice Crne Gore.
Ranije su iz Islamske zajednice Crne Gore pozvali muslimane da učine sedžde-i šukr radi zahvale ”na ovoj velikoj blagodati za sve muslimane, pa i muslimane u Crnoj Gori”.
Profesori Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Hilmo Neimarlija i Enes Karić smatraju višestruko spornom odluku o poništavanju statusa muzeja i vraćanja statusa džamije Aja Sofiji u Istanbulu.
“Smatramo da se ovaj čin ne može opravdati istorijskim razlozima i potrebama muslimana, da je simbolički kontraproduktivan i da je civilizacijski štetan”, navode Neimarlija i Karić.
Neimarlija i Karić ocjenjuju da su u odnosima među religijama, društvima i imperijama u prošlosti mogli i trebali naći mnogo jači razlozi za zadržavanje dosadašnjeg statusa Aja Sofije, nego za njegovu promjenu.
“Svijet je danas povezan kao što nikada ranije nije bio i susretanje religija u miru i uzajamnom poštovanju preče je od međureligijskog nadmetanja u svakom trenutku i na svakom mjestu”, ističu dvojica profesora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu u autorskom tekstu koji prenose federalni mediji.
Prema njihovom mišljenju, nema razloga za promjenu statusa Aja Sofije koji bi se mogli povezati realnim vjerskim potrebama muslimana.
Konstatujući da Istanbul pruža više nego dovoljno prostora za praktikovanje vjere u starim i novim džamijama, oni navode da razlozi pojedinaca i grupa muslimana koji su tražili da Aja Sofija bude pretvorena u džamiju imaju simbolički, a ne izraz stvarnih potreba.
“Udovoljavanje njihovim zahtjevima, nezavisno o tome koliko je tih pojedinaca i grupa muslimana i koliko intenzivno osjećaju svoju simboličku vezu sa Aja Sofijom, znači uspostavljanje institucionalne nadmoći jedne ograničene simboličke identifikacije nad drugim simboličkim identifikacijama sa Aja Sofijom. Time se daje primat jednoj emotivnoj vezi u odnosu na druge emotivne veze i izazivaju emotivne reakcije unutar širokog spektra osjećajnih religijskih i svjetovnih odnošenja koja tvore simbolički univerzum Hagija Sofije”, ističu Neimarlija i Karić.
Oni zaključuju da je univerzum Aja Sofije, u svome singularitetu i svome pluralitetu, upleten u geografski, istorijski i mentalni krajolik Istanbula, koji je jedinstveni civilizacijski krajolik Turske, Mediterana, svijeta.
Kritike Ankari zbog mogućeg pretvaranja muzeja Aja Sofija u džamiju predstavljaju napad na suverenitet Turske, izjavio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
On je predložio da se vrati status džamije građevini koja je dio Svjetske baštine UNESCO-a, koja je ranije bila u srcu kako kršćanskog Bizantijskog carstva tako i muslimanskog Osmanlijskog carstva, a sada je jedan od nejposjećenijih spomenika u Turskoj.
Erdogan je odgovorio na komentare drugih zemalja, prije svih Grčke, Francuske i SAD-a.
“Odlučni smo nastaviti da štitimo prava muslimana, većinske vjere u našoj zemlji, kao i svih pripadnika drugih vjera i religija”, rekao je Erdogan na otvaranju jedne džamije u Istanbulu, prenio je Reuters.
Državno vijeće – najviši upravni sud Turske presudilo je u petak, 10. jula u korist grupe koja je tražila da se poništi odluka Savjeta ministara iz 1934. godine kojom je Aja Sofija pretvorena u muzej, jer sumnjaju u autentičnost potpisa osnivača savremene Turske, Mustafe Kemala Ataturka na tom dokumentu.
Slobodna Dalmacija odluku smatra ‘KRVAVIM PIROM’
Nakon što im je Erdogan pljunuo u lice, odlučivši ponovno pretvoriti Svetu Sofiju u džamiju, papa Franjo je tek suzdržano izrazio žaljenje. Rekao je da je “jako žalostan”. Nešto je oštriji bio ruski patrijarh Kiril, kazavši kako je to “prijetnja cijeloj kršćanskoj civilizaciji”. Na poticaj susjedne Grčke, i Josep Borell, šef vanjskih poslova i sigurnosti EU-a, izrazio je izvjesno nezadovoljstvo. UNESCO, koji je pod značajnim islamskim utjecajem, najavio je da će razmotriti status obnovljene džamije Aja Sofija kao zaštićenog spomenika kulture! A i najveći su prešutjeli Erdoganov čin. Nakon telefonskog razgovora Erdogana i Putina, ruska je strana tek službeno izvijestila kako je Putin rekao Erdoganu da će njegova odluka izazvati “javno nezadovoljstvo diljem Rusije”. Bijela kuća je pak, nakon telefonskog razgovora Trumpa i Putina, objavila da su razgovarali o “pozitivnim trgovinskim temama” i o potrebi “dogovornih rješenja regionalnih pitanja”.
Za Erdogana je ponovno pretvaranje Svete Sofije u džamiju krunski simbol podčinjavanja hriršćanstva islamu, nakon što je broj hrišćana u Turskoj u proteklih stotinu godina sveden s 20 posto na 0,2 posto, a materijalni tragovi hriršćanstva uglavnom izbrisani. Za Zapad je to tek jedan turistički objekt u Istanbulu. Erdogan je vrebao trenutak kada su svi zauzeti svojim problemima da si ispuni davni politički cilj. Evropu nije uopšte briga za Svetu Sofiju. Erdogan u Strasbouru, drugom središtu evropskih institucija, gradi najveću džamiju u Evropi kao simbol islamske dominacije Evropom. Za evropski politički mainstream to je dokaz vlastite tolerancije. Islamske zajednice u Francuskoj već traže pretvaranje crkvi u džamije, jer crkve su ionako prazne.
Mehmed II. je prije gotovo šest stoljeća Svetu Sofiju osvojio mačem i odlučio mačem krenuti na Rim kao središte hrišćanstva i zapadne hrišćanske civilizacije. Kada su njegovi savremeni nasljednici, samoprozvani mudžahedini, prije četvrt stoljeća pristigli u pomoć Muslimanima – Bošnjacima u vrijeme rata u BiH i u katoličkoj crkvi u Gučoj Gori ritualno ponavljali (i snimali) Mehmedovo osvajanje Svete Sofije, zapadni su promatrači u tome vidjeli tek neki nadrealni igrokaz čudaka. Hrvati-katolici doživjeli su ga kao krvavi pir, ali također ne shvaćajući dublju simboliku, baš kao ni domaće muslimansko stanovništvo. Poruke bliskoistočnih šeikova da je to početak rata islama protiv cijelog Zapada, zapadni diplomati i obavještajci uopšte nisu doživljavali.
Ni danas Zapad ne uzima ozbiljno Erdoganove mladenačke poeme u kojima poručuje: “Džamije su naše vojarne, munare su naša koplja, a vjernici naši vojnici.” Procjenjuju, vjerovatno tačno, da je on danas politički oslabljen, vladar s vrlo ograničenim rokom trajanja. Ali džamije kojima je premrežio Evropu bit će pune i nakon Erdoganova odlaska, nasuprot praznih crkava. I nastavi li se sadašnji trend autodestrukcije Zapada, za nekoliko desetljeća njegov nasljednik neće morati, poput Mehmeda II., mačem ulaziti u crkvu svetog Petra u Rimu. Moći će je jednostavno – iznajmiti. Za početak na pola radnog vremena, za Slobodnu Dalmaciju piše Višnja Starešina…
Dok Radio Televizija Srbije to smatra hrabrom odlukom
Erdogan vjeruje da će ovim činom vratiti ponos naciji. Zvaničnici kažu da će turisti i dalje moći da dolaze u Aja Sofiju, samo će i muslimani moći da se mole. I to će početi 24. jula.
Odluka Redžepa Tajipa Erdogana veoma je hrabra. Na samo zbog činjenice da su protiv nje i Amerika i Rusija, mada su mnogi od njih očekivali oštriju reakciju. Erdogan je u kritici prema sebi ujedinio i vaseljenskog i ruskog patrijarha i papu.
Ali možda je najveću hrabrost ispoljio prema Ataturku. Niko se nije usudio da poruši toliko temelja koje je postavio osnivač sekularne Turske. A to je velika hrabrost, čak i za veoma hrabrog čoveka kakav je Redžep Tajip Erdogan.
Pripremila: A.M.
Balkanitmes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.