fbpx

Zanimljivosti: Izgradnja i simbolika Sultan Ahmetove – “Plave džamije”

Sultan Ahmetova džamija, popularno nazvana “Plava džamija”, smještena je u neposrednoj blizini Aja Sofije, naspram antičkog hipodroma i vizantijske carske palate. Plavu džamiju je izgradio sultan Ahmed I. On je po dolasku na prijestolje 1603. godine imao svega 13 godina, a gradnju džamije naredio kad je napunio 19 godina. Pravo ime džamije nije ”Plava džamija”, već ”Sultanahmet Camii”.

 

Foto: Balkantimes.press

Ko je bio Sultan Ahmet I,  po kome se nekadašnji hipodrom zove Sultanahmet trg

 

Foto: Wikipedia

 Sultan Ahmedovo zalaganje i ljubav prema Islamu bilo je fascinantno. On je vladao i živio  po religijskim pravilima.  Zbog svoje velike pobožnosti, Ahmed je lično naredio da se grade manje džamije u okolnim Osmanskim zemljama, takođe je lično spašavao ugrožene muslimane koji su se nalazili u katoličkim zemljama. Po dolasku na prijestolje 1603. godine on imao svega 13 godina, a gradnju džamije započeo kad je napunio 19 godina. Umro je godinu dana prije završetka izgradnje, kad je napunio 27 godina. Džamije u to vrijeme su obično imale dva ili četiri minareta odakle su vjernici pozivani na molitvu, dok je džamija Sultan Ahmeta imala čak šest minareta. On je prekinuo tradiciju bratoubistva, i poslao je svog mlađeg brata Mustafu u staru palatu zajedno sa Mustafinom majkom i sultanijom Safije. Ahmed je bio poznat po svojim sposobnostima u mačevanju, poeziji, jahanju i odličnom poznavanju brojnih jezika

Tačnije početkom XVII vijeka odustaje se od ove prakse, počevši sa sultanom Ahmedom I. Iako je i kasnije bilo slučajeva bratoubistva, ona nikada nisu više izvršavana odmah po dolasku novoga sultana na vlast, već samo ako je postojala bojazan da krugovi oko nekog princa kuju zavjere oko svrgavanja sultana s vlasti (nikako to više nisu bila mala i nedužna djeca).

Sultan Ahmed I, koji je doživio užase pogubljenja svojih stričeva, odlučio je da ne ubije svojega brata Mustafu, radi kog su kasnije stradali njegovi sinovi.  On je i prekinuo običaj da se prinčevi postavljaju za namjesnike. Umjesto toga, zatvarao ih je i ograničio kretanje u posebno određenim prostorijama u haremu dvora, koje su poznate pod nazivom kafes.

 

Plava džamija izgrađena u čast sklopljenog mira sa Persijom

Kada je sklopljen mir između Osmanlija i Persije, sutan Ahmed je odlučio da se za taj uspeh oduži Alahu i napravi prvu veliku džamiju, posle 40 godina zatišja sa tako velikim arhitektonskim poduhvatima.

Još jedna zanimljivost vezana za ovu džamiju je ta da je sultan Ahmed zbog ratnih gubitaka, izgradnju džamije platio iz svog trezora, za razliku od svojih prethodnika, koji su gradnju plaćali ratnim plenom. Ipak, to ga nije sprečilo da njegova zaostavština bude do danjašnjeg dana najveća džamija u Istambulu.

Foto: Balkantimes.press

 

Tada je bila jedina džamija u Istambulu sa šest minareta

Postoji legenda po kojoj je 6 minareta izgrađeno zbog nesporazuma. Naime kada je sultan Ahmet arhitektu rekao da želi zlatne (altin) minarete, arhitekt je shvatio kao šest (alti) minareta. Svi dobro znamo da nesporazumi sa vladarima nisu bili mogući  ni dopušteni. U Turskoj u to vrijeme je vladalo pravilo po kome su paše mogle da grade džamije sa dva minareta, sultani sa 4, obzirom da je sultan Ahmet bio i sultan i halifa (Turci su u 16 vijeku preuzeli hilafet), on je zbog dvije titule mogao da izgradi džamiju sa 6 minareta. Do tada je šest minareta imao samo Harem u Meki, mjesto hodočašća muslimana, pa je nakon izgradnje ove džamije dodat još jedan, sedmi minaret poslanikovoj s.a.v.s džamiji u Meki.

 

Sultan je lično bio uključen u gradnju džamije

Ovaj projekt Sultanu Ahmedu bio je toliko važan da je i sam pomagao u izgradnji džamije. Alat koji je koristio danas se čuva u palači Topkapi smještenoj u blizini  Plave džamije.

Sultan Ahmet nije doživio da džamiju  vidi završenu 

Izgradnja džamije je počela 1609. godine, kada je osmanski sultan Ahmet i odlučio graditi bogomolju koja će biti bolja od Aja Sofije. Imenovao je carskog arhitektu Sedefhar Mehmet Agu za predvodnika projekta izgradnje džamije. Izgradnja je trajala sedam godina, a džamija je svoja vrata vjernicima otvorila 1616. godine. Sultan Ahmet I je preselio na vječni svijet samo godinu dana nakon završetka izgradnje njegovog remek djela, u 28. godini života, a ukopan je u njenom haremu, gdje se danas nalaze i mezari njegove supruge i sinova. 

 

Foto: Turbe Sultan Ahmeta Prvog i njegovih sinova

 

Šta simbolizira šest minareta na džamiji?

Plava džamija je bila najveća džamija u Istambulu, ali da je nedavno izgrađena džamija veća od nje, čiji je pokrovitelj turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan. Riječ je o novoj džamiji koja je smještena na uzdignutom brdu Čamlidža na azijskoj obali Bosfora. Nova džamija je takođe ima šest minareta  što simblizira hilafet. Vrijeme pokazati da li će se sa titulama sultan i halifa okititi i njen graditelj, koji je danas predsjednik Turske.

 

Plava džamija je eklektični spoj tradicija i simbola

Izgled džamije je utemeljen na stilovima dve tradicije – osmanske i vizanitijske. Vizantijski elementi su preuzeti sa obližnje Aja Sofije, a islamska arhitektura razvijala se po ugledu na Prinčevu džamiju, pozantog arhitkte Sinana.

Glavna fasada je veoma masivna, sa brojnim, stepenovanim kupolama i stubovima koji vode ka najvećoj kupoli u centru, ali unutrašnjosti manjka inventivnosti u tom, monumentalnom smislu.

Plava džamija se od samog početka izdvajala i po detalju u vidu teškog, metalnog lanca iznad vrata na zapadnom zidu. Lanac je tu stajao kako bi i vladar (koji jedini može na konju ući) sagnuo glavu na ulasku, kao simbol poniznosti vladara što se nalazi u božijoj kući.

 

 

Veličinu Plave džamije osjetite tek kad uđete unutra i  može se s pravom reći da je ne samo najveća već i jedna od najljepših  džamija u Turskoj. Unutrašnjost džamije osvjetljavaju sunčeve zrake koje ulaze kroz 260 prozora, sunčeva svjetlost se miješa sa svjetlošću lustera u obliku nojevih jaja. Smatralo se da takav oblik onemogućava pojavu paučine. Zidovi su ispisani ajetima iz Kur’ana.

 

Foto: Balkantimes.press

 

Podovi su prekriveni prelijepim tepisima. Popločana je sa 20 hiljada plavih pločica. Svaka od pločica koja se nalazi u unutrašnjosti džamije izrezana je i obojena ručno. Najstarije pločice iscrtane su motivima cvijeća i drveća. Pločice sa lalama tradicionalnih boja krase donji nivo džamije, dok su one na svodovima i gornjim galerijama bogatije u prikazima cvijeća, čempresa i voća.

 

Foto: Balkantimes.press

 

Plava džamija ima i prostoriju za astronome

Plava džamija je zbog određivanja tačnog vremena namaza imala i prostoriju za astronome, koja se zvala ”Muvakkithana”. U njoj su astronomi računali tačno vrijeme za molitvu. Plava džamija uz sebe veže i mnoge druge građevine, poput škole za visoko obrazovanje, bolnice, kuhinje, osnovne škole, bazara i porodične  grobnice sultana i njegove porodice – turbe sultan Ahmeta i članova njegove porodice. Cijelu unutrašnjost krase predivni orjentalni  ornamenti.

 

Mezarje nevinih: Djeca, čiji je jedini grijeh bio što su im očevi bili sultani (VIDEO)

 

Plavu džamiju posjetili papa Benedikt XVI i Barack Obama 
Mnogi su svjetski državnici i velikodostojnici uz Aja Sofiju posjetili i Sultan Ahmetovu džamiju, prilikom boravka u Turskoj. Među njima, papa Benedikt XVI i američki predsjednik Barack Obama.
Kada je papa ušao u džamiju, zastao je na momenat, zatvorio oči i uživao u miru i tišini. Njegova historijska posjeta desila se 2006. godine. Značajna je po tome što je to tek drugi put u historiji da je kršćanski poglavar posjetio muslimansku bogomolju.
Nakon posjete Plavoj džamiji, papa je kazao da će Turska “biti most za prijateljstvo i saradnju između Istoka i Zapada” te se zahvalio turskom narodu za simpatije koje je pokazao tokom njegovog boravka.
Američki Predsjednik Barack Obama je 2009. godine boravio u posjeti Istanbulu i tom prilikom pored Aja Sofije, posjetio i Sultan Ahmetovu džamiju, smještenu u neposrednoj blizini.
Izvor. Wikipedija/AA
Pripremila: A.M.
Balkantimes.press

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.