Iako je ministar finansija Siniša Mali saopštio da je izdvajanjem dodatnih 12,01 milijardi dinara za visoko obrazovanje i studentski standard ispunjen jedan od zahteva studenata koji blokiraju rad visokoškolskih ustanova, put do smanjenja školarina za 50 odsto nije tako jednostavan.
Mali je, podstimo, objasnio da se na ovaj način taj budžet povećava za 20 odsto čime su stvoreni finansijski uslovi za umanjenje školarina za studente za 50 odsto, što je bio jedan od zahteva studentskih plenuma, napominjući da će ukupna izdvajanja iz budžeta za visoko obrazovanje i studentski standard za 2025. godinu iznositi 72,06 milijardi dinara.
„Zahtev nije precizirao način dalje raspodele sredstava, pa je sada potrebno da uspostavimo dijalog kako bismo znali na koji način će ova sredstva biti korišćena. S obzirom na to da će, zahvaljujući ovim sredstvima, studenti plaćati duplo manju školarinu, verujemo da će predstavnici akademske zajednice pokazati odgovornost prema studentima i biti otvoreni za konstruktivni razgovor kako bi se što pre iskoristila obezbeđena sredstva, rekao je Mali.
Kako saznaje Danas, ekspertska grupa koju je formirao Senat Univerziteta u Beogradu sa zadatkom da analizira ispunjenost zahteva da se budžet za visoko obrazovanje poveća za 20 odsto, već je počela da radi.
Ubrzano se prikupljaju podaci i predlažu modeli na koji način će novac biti raspoređen.
Na Univerzitetu u Beogradu nam je rečeno da će Univerzitet držati utvrđenog redosleda koraka koji podrazumeva da će ekspertska grupa svoj izveštaj dostaviti Proširenom rektorskom kolegijumu UB, a on studentima i da se ništa neće objavljivati u javnosti dok plenumi o tome ne budu obavešteni.
Naši sagovornici sa Beogradskog univerziteta su potvrdili da se traži model za umanjenje školarina samofinansirajućih studenata za 50 odsto i napomenuli da se tek rade analize na šta bi se potrošio ostatak novca.
Jedno je sigurno – te pare neće moći da budu preusmerene na plate nastavnika, već isključivo za unapređenje uslova studiranja i studentskog standarda, što, prema nekim tumačenjima, uključuje i mogućnost da se tim novcem plati deo materijalnih troškova visokoškolskih ustanova.
Studenti u blokadi su u detaljnom pojašnjenju zahteva za povećanje budžeta za visoko obrazovanje precizirali da traže uvođenje novog davanja koji bi fakultetima obezbedilo sredstva u visini od 50 odsto ukupne vrednosti ESPB bodova koje bi studenti inače plaćali.
„Time bi se izdvajanja za visoko obrazovanje povećala bez promene same cene ESPB boda, koju određuju fakulteti, a studenti bi plaćali 50 odsto odsto nižu školarinu od celokupnog iznosa“, naveli su studenti u konkretizaciji pomenutog zahteva.
Oni smatraju da je ovo prvi korak ka besplatnom obrazovanju.
„Dalje zahtevamo da se ostatak sredstava ravnomerno raspodeli između ostalih stavki budžetskih glava Studentski standard i Više i univerzitetsko obrazovanje, izuzimajući zarade i druge prihode zaposlenih“, istakli su studenti.
Podsetimo da je sredinom decembra prošle godine bilo najavljeno povećanje materijalnih troškova za 20 odsto, a predstavnici vlasti i tada su tvrdili da je zahtev studenata ispunjen.
Akademci u blokadi su pak odgovorili da bi to dovelo do povećanja ukupnog budžeta za visoko obrazovanje za tek četiri odsto, odnosno 22 miliona evra, te da materijalni troškovi označavaju samo mali segment budžeta, za više i visoko obrazovanje.
„Umesto zahtevanog poboljšanja kvaliteta obrazovanja, deo javnosti je doveden u zabludu da je zahtev ispunjen“, replicirali su tada studenti.
Za sada je upitno da li će najnoviji potez Vlade zadovoljiti studente, budući da su oni tražili da se dodatno povećanje obezbedi izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2025. godinu. Takođe su zahtevali izmenu i dopunu Zakona o visokom obrazovanju, u kojem bi se država obavezala na učešće od 50 odsto, od ukupne vrednosti ESPB boda.
„Smatramo da su zahtevi ispunjeni kada Narodna skupština konačno usvoji predlog u izvornom obliku, uz zahtevanu izmenu i dopunu Zakona o visokom obrazovanju. Podsećamo da je u skladu sa članom 106 Ustava Republike Srbije moguće i sazivanje vanrednog zasedanja, što bi dovelo do skorije deblokade fakulteta pod uslovom da prethodno ispunjena prva tri zahteva“, kazali su studenti.
Napomenuli su i da ispunjenje pomenutog zahteva podiže nivo izdvajanja za visoko obrazovanje na 110,55 milijardi dinara, čime bi udeo izdataka za visoko obrazovanje u Srbiji dostigao 1,11 odsto bruto domaćeg proizvoda, što smatraju minimalnim prihvatljivim nivoom ulaganja i u budućim zakonima o budžetu.
Studenti su kazali da bi se prebacivanjem finansijskog tereta sa studenata na budžet značajno olakšali uslovi studiranja na svim nivoima studija i omogućila veća participacija finansijski ugroženih kategorija, ali je za sada nepoznato da li na smanjenje školarina mogu da računaju samo studenti osnovnih studija, ili i master i doktorskih.
Do objave ovog teksta nismo dobili pojašnjenje od studenata.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.