Srbijanska intelektualka Vesna Pešić još tijekom ratnih devedesetih se afirmirala kao kritičarka ondašnjeg režima Slobodana Miloševića. Iako je to u to vrijeme bilo opasno i po život. S njom su o Srbiji danas i sličnostima u odnosu na 90-e razgovarali novinari portala stav.ba.
Na pitanje što smatra osobno svojim najvećim dostignućem u politici Srbije i njenom društvu, Pešić je odgovorila:
– Što se tiče stranačke politike, kao najveće dostignuće vidim 1996. godinu, kada smo kao oporbena Koalicija Zajedno, nakon tri mjeseca borbe na ulici, primorali Slobodana Miloševića da donošenjem Lex specialisa u Skupštini Srbije priznaje poraz na lokalnim izborima u preko 40-tak gradova, među kojima je bio i Beograd.
Tijekom tri mjeseca uličnih prosvjeda bilo je vrlo neugodnih scena, jer je policija bila veoma agresivna, pa sam tako i dobila batine od policije početkom veljače 1997. godine na Brankovom mostu. Tih dana Milošević je izveo i vodene topove iako je temperatura bila ispod nule. Tijekom tri mjeseca prosvjeda dvoje demonstranata je izgubio život. Ova izborna pobjeda bila je uvod u pad Slobodana Miloševića. Osim mog stranačkog aktivizma, kao uspjeh smatram i to što sam dobila neke od najznačajnijih međunarodnih nagrada za borbu za mir i protiv ratova 90-ih godina.
Ima li sličnosti između Miloševićeve i Vučićeve vladavine?
– Osim autokratičnosti i korupcije, sličnost između vladavine Vučića i Miloševića jeste nacionalistička politika koju karakterizira ideja da se što više Srba stavi pod jedan krov, što je 90-ih godina dovelo do ratova, genocida i etničkih čišćenja.
Ovdje je važno napomenuti da je Vučić, za razliku od Miloševića, iskreni nacionalist. On je istinski izdanak Šešeljeve radikalne ideje koje se suštinski nikad nije odrekao. S druge strane, Milošević nije bio izvorno nacionalist, već je krajem 80-ih potpao pod utjecajem srpske nacionalističke elite predvođene Dobricom Ćosićem.
Koliki je utjecaj Rusije na politiku Srbije? Zapravo, koliko je politika Srbije samostalna, a koliko je određena interesima Rusije?
– Putin se izdaje za navodnog “čuvara” Republike Srpske, Kosova i velikosrpskih planova i zato je popularan u Srbiji, a inače u srpskom društvu postoji uvriježeno mišljenje da postoji bliska historijska veza između Rusije i Srbije. Vučić je do sada bio kod Putina 18 puta. Srbija je skoro besplatno dala Rusima naftnu industriju i ovisna je o ruskom plinu. Također, Rusija zarađuje i od prodaje oružja Srbijim prenosi Slobodna.
Rusija čuva Kosovo kako bi zadržala utjecaj na Balkanu i držala Srbiju kao svoju interesnu zonu. Putina ne zanima Srbija kao Srbija, već on prvenstveno gleda ruske interese i kako da se geostrateški suprotstavi zapadnim državama, posebno SAD-u.
O situaciji u BiH, Vesna Pešić kaže:
– Kao neko tko ne živi u Bosni i Hercegovini, prvo moram reći da se glas probosanskih građana slabo čuje izvan granica njihove države. To se mora promijeniti. Ovo kažem s dobrim imenom jer mi je veoma stalo da Bosna i Hercegovina opstane. Tako nešto je od posebnog značaja ako pogledamo koliko Srbija i Republika Srpska ulažu novac i energiju u lobiranje i pridobivanje međunarodnih aktera za svoje ideje i planove.
Ne mislim da postoji bilo kakva nagodba Zapada s Rusijom i moj stav je da do promjena granica na Balkanu neće doći. Za tako nešto postoje brojne indicije, među kojima su i posljednja diplomatska imenovanja Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva i stavlja fokus na korupciju, zbog čega se lagano počinje i pritisak na Vučića.