Procjene govore da bi Hrvatska za tu namjenu mogla potrošiti oko 300 do 400 miliona kuna (1EUR = 7.4KN)
Vijest da bi barem dvije vakcine protiv koronavirusa mogla uskoro dobiti odobrenje za upotrebu regulatornih tijela SAD-a i Evrope unijela je barem malo optimizma u ovo vrijeme pandemije kojoj se teško vidi kraj bez vakcinisanja. Naime, AstraZeneca sa svojom vektorskom vakcinom te Pfizer i njemački BioNTech s tzv. glasničkim biotehnološkom vakcinom mogli bi već za koju nedjelju dobiti odobrenje regulatora, a to znači da će im biti otvoren put u suzbijanje pandemije.
No stručnjaci upozoravaju da se, i kad vakcina krene u ”život”, ne treba nadati da će u kratkom roku biti vakcinisani svi koji to žele jer proizvodnja je ograničena pa će, htjele-ne htjele, sve zemlje morati napraviti prioritetne programe vakcinisanja bez obzira na naručene količine. Procjene govore da bi, uz sve napore u proizvodnji, tek 2024. mogli biti vakcinisani svi stanovnici Zemlje.
vezani članci
Hrvatska je rezervirala 2,7 miliona doza oxfordske vakcine odnosno AstraZenece što je dostatno za 1,350 milijuna ljudi, ali sva ta količina sigurno neće doći u kraćem roku već tokom sljedeće godine. Također je rezervirano 900.000 doza Johnson&Johnsona te milion doza Pfizera i BioNTecha. Za potpisivanje ugovora s farmaceutskim kompanijama za kupnju vakcine hrvatska vlada je još prošlo ljeto ovlastila ministra zdravstva Vilija Beroša, a procjene govore da bi Hrvatska za tu namjenu mogla potrošiti oko 300 do 400 miliona kuna.
Ono što najviše zanima javnost je kakva će biti tzv. prioritetna lista vakcinisanja kad cjepivo stigne, a koja bi prema EK, ali i javnozdravstvenim pravilima, trebala biti slična kao što je to ona za vakcinisanje protiv gripe. To znači da bi se prvi trebali vakcinisati oni stariji od 80 godina, zaposlenici domova za starije te zdravstveni radnici, potom bi trebali vakcinu dobiti oni iznad 70, a starosna granica bi se snižavala sve do 50.
Svakako, na prioritetnoj listi bit će i mlađi koji imaju neke hronične bolesti ili su imunološki kompromitirani i stoga ih covid-19 dodatno ugrožava, a što pokazuju kliničke slike hospitaliziranih koji imaju tzv. komorbiditete te je ishod njihova liječenja lošiji, poput onkoloških pacijenata, onih s dijabetesom ili s oštećenim bubrezima.
rtl.hr / Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.