Bila je to još jedna od onih kontroverznih Trumpovih izjava koje odjeknu poput eksplozije. Međutim, to nije sve. Trump od Ukrajine zahtjeva povrat novčanih sredstava koje su Sjedinjene Države slale kao pomoć u obrani od ruskih napada
Pred sam sastanak njegovog potpredsjednika JD Vancea s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi ‘Ukrajina jednog dana mogla biti ruska’, prenosi TheGuardian.
Trump, koji se sve više pozicionira kao čovjek koji će ‘riješiti’ rat između Ukrajine i Rusije, detaljnije je izložio svoju viziju u intervjuu za Fox News.
‘Možda se dogovore, a možda i ne. Možda jednog dana budu Rusi, a možda i ne budu Rusi’, rekao je, ostavljajući dovoljno prostora za sve interpretacije. No, ono što ga najviše zanima nisu ni vojnici, ni teritoriji, ni sudbine milijuna ljudi – već investicije. Trump smatra da SAD ne bi trebao pomagati Ukrajini tek tako, već očekuje nešto zauzvrat.
‘Sav taj novac je tamo i ja kažem da ga želim natrag. Rekao sam im da želim ekvivalent, poput 500 milijardi dolara vrijednih rijetkih minerala. Oni su u biti pristali na to, tako da se barem ne osjećamo glupo’, izjavio je.
Drugim riječima, ako će Amerika biti donator, onda će biti donator s profitom.
U međuvremenu, Trump se sprema poslati svog posebnog izaslanika, Keitha Kellogga u Ukrajinu kako bi osmislio strategiju zaustavljanja rata. Njegov plan? Brz kraj rata. Problem? Kijev ne želi brz kraj koji uključuje ustupke Putinu.
S druge strane, Zelenski i njegova administracija zahtijevaju čvrsta sigurnosna jamstva od Washingtona. Bez jasne podrške Zapada, koja bi uključivala i članstvo u NATO-u, Ukrajinci se boje da bi primirje samo dalo vremena Kremlju da se pregrupira i pripremi za novi, još razorniji napad.
Glasnogovornik Zelenskog, Sergij Nikiforov, potvrdio je da će se ukrajinski predsjednik sastati s Vanceom na marginama sigurnosne konferencije u Münchenu.
Zelenski je u ponedjeljak pozvao na ‘pravi mir’ i ‘stvarna sigurnosna jamstva’.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da ni Zelenski ni Putin ne žele izravne pregovore. Njih dvojica se, barem za sada, ne vide za istim stolom.
Putin ne popušta, već traži da se Ukrajina povuče s dijelova na juui istoku zemlje, a NATO članstvo Ukrajine vidi kao crvenu liniju. S druge strane, Zelenski ne želi ni čuti za teritorijalne ustupke. No, svjestan je da bi se neki dijelovi zemlje možda morali vratiti diplomatskim putem.
Uz sve to, još uvijek se pregovara i o mogućem sastanku Trumpa i Zelenskog. Trump je prošlog tjedna rekao da je takav susret ‘vjerojatan’, ali je jasno dao doznanja da on osobno neće putovati u Kijev.
Da bi priča bila još zamršenija, New York Post je izvijestio da je Trump tijekom vikenda razgovarao s Putinom o okončanju rata, te prema njegovim riječima, Putin mu je rekao da ‘želi da ljudi prestanu umirati’. Kremlj niti je potvrdio niti demantirao te tvrdnje.
Sve u svemu, atmosfera je napeta. Trumpu je, kao tipičnom biznismenu na prvom mjestu sklopiti dobar i unosan posao, dok Zelenski traži konkretne sigurnosne garancije, a Putin strpljivo čeka priliku.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.